Poskupljenje plina za industriju diglo je na noge domaće poduzetnike. Najgore je u Zagrebu, u kojem su im se računi za plin povećali i do četiri puta. Traži se pomoć i intervencija države. Poskupljenje će se, upozoravaju mnogi, osjetiti svugdje, od poljoprivrede do trgovina, restorana i kafića.
Kao odgovor na cijene plina koje su, za poduzetnike, skočile preko noći, dok se za građane poskupljenje najavljuje od 1. travnja, vlada je najavila paket mjera kojima će, kako je kazao ministar Ćorić, porast cijena biti manji nego u ostatku Europske unije. Paket mjera pomoći bit će predstavljen do početka ožujka.
“Cijena plina će biti ista do 1. travnja. Do tad se ne događa ništa, nemojte insinuirati, cijena za kućanstva je ista kao što je bila i prije nekoliko mjeseci. Od 1. travnja neće divljati, nego će doći do korekcije”, rekao je danas ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić odgovarajući na upit novinara. Dodao je ministar te rekao da će to biti korekcija koja će sigurno utjecati na životni standard građanki i građana i upravo zbog toga, kaže, čine sve da taj udar, odnosno korekcija bude što je moguće manja.
Drastičan skok cijena
Jedan od temeljnih razloga aktualnih poremećaja na tržištu plina u Europi i drastičnog skoka cijena upravo je nedostatak dugoročnih, tzv. terminskih ugovora s isporučiteljima plina o čemu Nacional opširno piše u novom broju.
Nacionalov neslužbeni izvor dobro upućen u tržište plina upozorava na to da je dobar dio hrvatskih opskrbljivača svojim neodgovornim ponašanjem i lakomislenim odbijanjem potpisivanja dugoročnih ugovora s dobavljačima plina, stavio domaće potrošače u lošiju poziciju. Naime, dugoročni terminski ugovori osim što prodavatelju, odnosno dobavljaču, osiguravaju pouzdano tržište i siguran plasman plina, istu sigurnost i unaprijed dogovorenu i stabilnu cijenu energenta pružaju i kupcu zahvaljujući ugrađenim klauzulama koje pružaju osiguranje od iznenadnih i drastičnih skokova cijena na tržištu (tzv. hedging).
Nisu potpisali ugovore na vrijeme
Drugim riječima, svi oni opskrbljivači, odnosno tvrtke koje isporučuju plin krajnjim kupcima, koji su s dobavljačima sklopili dugoročne ugovore, od 1. travnja neće drastično podići cijene plina. Onima koji to iz raznih razloga nisu učinili – a najbolji primjer takve špekulativne poslovne politike je Gradska plinara Zagreb – opstanak i preživljavanje ovog plinskog šoka vrlo je upitan.
„Naši opskrbljivači nisu potpisali ugovore na vrijeme pa sada plin moramo kupovati na spot-tržištu – dakle, u slobodnoj prodaji – kojemu cijena jako varira i trenutno je na povijesno visokoj razini. MET i MVM su plin, pa i onaj uvezen putem LNG terminala na Krku, donedavno prodavali u Mađarskoj, ali i cijeloj regiji, odnosno u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. No od prošle godine više ga nemaju potrebu prodavati u Mađarskoj jer je Viktor Orbán spretnom dugoročnom energetskom strategijom i diplomacijom ublažio efekte visokih cijena energenata“, objasnio je Nacionalov izvor, misleći pritom na dugoročni ugovor koji je Mađarska potpisala s Gazpromom.
Tomislav Ćorić komentirao cijene plina: “U ovom trenutku ništa ne divlja za kućanstva”
Dugogodišnja politika EU-a
Opskrbljivači plinom u Hrvatskoj imaju problem s izostankom sklapanja dugoročnih ugovora s dobavljačima, a upravo je to praksa koju je do sada zagovarala i njegovala Europska unija koja se sa svojim dugoročnim planovima nije željela vezati uz ruski plin, odnosno cilj je bio odmicanje od fosilnih goriva i poticanje razvoja zelene energije. Dijelom je to posljedica energetskog plana EU-a koji podrazumijeva napuštanje fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije u narednih 20-ak godina, a dijelom i rezultat straha da bi novi dugoročni ugovori samo povećali ovisnost Unije o ruskom plinu. Čini se da su se Europljani u toj računici preračunali, i to na svoju štetu.
Nesigurnost tržišta i nesklapanje dugoročnih ugovora potakli su ruski Gazprom na to da u nekoliko navrata smanji proizvodnju plina za koji nije imao unaprijed poznate kupce, što je pak dovelo do nestašica plina na tržištu i naglog skoka cijena, a time i do praznih skladišta plina u zemljama članicama EU-a. Situacija se dodatno zakomplicirala odugovlačenjem Europske unije da Gazpromu izda dozvolu za početak rada plinovoda Sjeverni tok 2 koji je u EU trebao dovesti dodatne značajne količine plina.
Komentari