Prof. dr. Goran Tešović iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i znanstvenik , prof. dr. sc. Ivanom Đikićem sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu komentirali su za N1 Televiziju epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.

Govorili su o tome koliko su zabrinjavajuće nove varijante koronavirusa te su se osvrnuli i na probleme s cjepivom protiv covida-19.

Tešović je kazao da postoje značajni problemi oko nabave cjepiva, ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj EU.

“Pristizanje planiranih doza je usporeno, produljeni su rokovi i ono što smo u početku mislili da ćemo moći cijepit će se produljiti na neko dulje vrijeme”, rekao je Tešović.

Dodao je da će se cijepljenje protiv koronavirusa oduljiti, ali da bi novo cjepivo Johnson&Johnson možda moglo pomoć da se to malo ubrza.

“Vrlo vjerojatno će se ubrzati i isporuka cjepiva AstraZeneca, a jedna od mogućnosti koja se sad koriti u Velikoj Britaniji, da se ljudi cijepe jednom dozom, jer iz predlicencijskih studija znamo da je jedna doza ipak zaštitna za velik broj ljudi. Ako ste cijepljeni i jednom dozom, bolje je nego da niste cijepljeni nijednom”, istaknuo je Tešović.

Cjepivo AstraZenece za starije, da ili ne

Što se tiče sumnje u to treba li starije osobe cijepiti cjepivom kompanije AstraZenece, Tešović navodi da je premalo starijih ljudi uključeno u studiju.

“Ne možete dobiti relevantne i dovoljno snažne podatke, koji bi rekli da je to cjepivo dovoljno učinkovito ili slabije učinkovito u toj dobnoj skupini”, pojasnio je Tešović.

Komentirao je i kolika je uloga politike u pandemiji koronavirusa.

“Naravno da je politika od prvog trenutka u ovoj situaciji s obzirom na to da se radi o opasnosti s kakvom se čovječanstvo u zadnjih sto godina nije susrelo. Imate i razvijenu medicinu koja može brzo odgovoriti i imate novčana sredstva”, rekao je Tešović.

Tešović je pojasnio i da se ne zna koliko će se kasniti s cijepljenjem jer se mogu pojaviti i dodatne neočekivane doze.

“Ne znamo koliko će biti kašnjenja. Danas smo dobili informaciju, da je jedna velika farmaceutska industrija koja je imala problema s razvojem vlastitog cjepiva, preuzima proizvodnju cjepiva od jedne druge farmaceutske industrije, čije je cjepivo već na tržištu. Možda ćemo za tri ili četiri tjedna imati milijune ili desetine milijuna novih doza dokazano učinkovitih cjepiva, kojima se nismo nadali”, kazao je Tešović.

Rusko cjepivo

Komentirao je i rusko cjepivo Sputnik V.

“Rusija je zaseban svijet. Napravili su cjepivo u čiju su učinkovitost vjerovali i ispitali su ga ne relativno malom broju ispitanika, potvrdili hipotezu i počeli ga primjenjivati. Onda su krenuli u ono što mi zovemo treća klinička faza. Nadamo se da će potvrditi onu učinkovitost, koja je sada deklarirana. Ta je učinkovitost negdje na razini Pfizerovog cjepiva. Cjepivo je razvijeno na modernoj tehnologiji”, objasnio je Tešović i dodao da su Rusi pioniri na području razvoja vektorskih cjepiva.

“Nemamo razloga zašto bismo sumnjali u učinkovitost tog cjepiva”, dodao je.

Kaže i da ne bi trebalo biti problema s registracijom cjepiva Sputnik V i na području Europske unije.

Što se tiče spore isporuke cjepiva, rekao he da se nada da to neće biti problem, koji će dugo trajati.

“Siguran sam da će i Pfizer i AstraZeneca učiniti sve da čim prije normaliziraju opskrbu.”

Novi sojevi virusa

Pandemija još uvijek ne jenjava, a zabrinutost je izazvala i pojava novih sojeva koronavirusa.

“Nemaju neku jedinstvenu kvalitetu. Ako govorimo o soju koji je prvi puta detektiran u Engleskoj, onda je njegova glavna prednost pred klasičnim brzo širenje. Jedna inficirana osoba može inficirati značajno veći broj osoba u svojoj okolini u odnosu na izvorni soj. To je veliki problem kad gledate koliki postotak populacije mora biti imun, da bi spriječio daljnje širenje infekcije”, pojasnio je Tešović.

“Ono što je kod tog soja dobro je da on ne izaziva bolest koja je klinička teža od one koju izaziva uobičajeni soj SARS-CoV-2”, dodao je.

“Cjepiva koja sada koristimo djeluju zaštitno i protiv tzv. britanskog soja”, rekao je.

Rat zbog cjepiva

Ivan Đikić je također komentirao poteškoće s isporukom cjepiva.

“Znanstvenici su svoj posao napravili brzo, ali nažalost smo ušli u teritorij problema s proizvodnjom, pravom preraspodjelom i političkim odlukama koje su iznad svega. Najvažniji je da budemo solidarni, jer samo ako budemo globalno djelovali, uspjet ćemo u potrebnom roku pobijediti ovu bolest.”

Đikić smatra da je deplasirano govoriti o tome od kuda neko cjepivo dolazi.

“Sva cjepiva bi trebala biti podjednako tretirana. Najveći dio naših lijekova koje koristimo su proizvedene u Indiji ili Kini. Prema tome, od kuda cjepivo dolazi je sekundarno. Važno je da možemo dobiti točne podatke na osnovu kojih možemo potvrditi djeluje li to cjepivo ili ne”, poručio je Đikić.