Tematski o smeću: Novi broj časopisa studenata povijesti umjetnosti Kontrapost

Prošloga tjedna u Garaži Kamba u Ilici 37 promoviran je novi, 13. broj časopisa Kontrapost, koji uređuju i vode studenti Kluba studenata povijesti umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Broj je tematski u cijelosti posvećen smeću, a na promociji su prezentirani radovi četvero autora i autorica – Jelene Bogdanović, Borne Ivanuše, Mije Matijević i Andreja Droždana. Moderatorica okruglog stola na promociji bila je Maja Flajsig, a uredništvo 13. broja sačinjavaju Buga Kranželić, Sara Milić, Hana Modrić i Maja Poznić. Prema riječima uredništva, nakon godinu dana iscrpnog, ali ispunjavajućeg rada iz tiskare je izašao novi, 13. broj časopisa Kontrapost, s vrlo aktualnom temom.

Kontrapost – časopis studenata povijesti umjetnosti studentska je publikacija kojoj je glavna zadaća objavljivanje radova studenata povijesti umjetnosti, odnosno pružanje iskustva znanstvenog i kritičkog pisanja te rada na časopisu, što inače tijekom studija mali broj budućih kunsthistoričara ima priliku učiti iz prve ruke. Kako je u zadnjih desetak godina sve manje tiskanih medija u kojima se budući povjesničari umjetnosti i likovni kritičari mogu aktivnim pisanjem – kritikama, intervjuima i tekstovima / prilozima – „baciti u vatru“, postojanje ovog časopisa vrlo je važno za edukaciju, pa i podizanje samosvijesti u pisanju u struci u kojoj mnogi pate od intelektualnog snobizma i bizarnog osjećaja superiornosti nad mlađim kolegicama i kolegama – i zato nam ovaj časopis treba. Pregledan i suvisao dizajn i prijelom potpisuju Tanja Jeić i Monika Vodopija, studentice dizajna na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu.

Uredništvo ovoga broja odabralo je za temu časopisa, jednom riječju, smeće, kojim smo svakodnevno doslovce i metaforički zatrpani. „Varljivo jednostavna tema broja istražena je višestruko i iz različitih rakursa od autora drugačijih interesnih pozadina. Od recikliranja materijala u umjetnosti, postmodernističkog načela reciklaže ideja, do obračunavanja s dosadašnjom valorizacijom djela iz povijesti umjetnosti, riječ smeće uistinu je proučena iz svakog ugla. Također, broj se posvetio objavi umjetničkih radova studenata iz Hrvatske i Srbije“, pojasnilo je uredništvo na promociji broja, uz napomenu: „U istraživanju zbivanja na mladoj hrvatskoj likovnoj sceni naišli smo na četvero autora koji u radu jedinstveno pristupaju različitim aspektima naše teme. Osim toga, željeli smo porazgovarati o njihovim dosadašnjim iskustvima i razmišljanjima, o čemu možete čitati u intervjuima.“

Tekstove u broju napisali su: „Vremenski otpad i recikliranje – život u sinturbanističkom gradu“ (Ivana Završki i Lora Rajčić), „Karikatura na Instagramu“ (Lucija Habuš), „Pitanje reprodukcije u suvremenom dobu“ (Ana Lovrić), „Javni prostor grada Splita i Torcida“ (Sara Simona Mojsović), „Drag performans kao oblik subverzivne umjetničke prakse u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti“ (Toni Zadravec), „Off–Off–Broadway njujorška alternativna kazališna scena“ (Sara Blažeković), „O ženskom slikarstvu u posljednjim godinama Osmanskog Carstva, Likovna akademija za žene i slikarica Mihri Müşfik“ (Dora Novak), uz intervjue s Bornom Ivanušem, Andrejem Droždanom, Mijom Matijević i Jelenom Bogdanić, a tu su i prijevodi: „Karolinška renovatio arhitektura i arhitektonska plastika alpsko–jadranskog prostora“ (autor Miljenko Jurković, prevela Paula Špek), „Opušak na platnu: smisao i apsurd otpada u umjetnosti“ (autor Noortje de Leij, prevele Jelena Sedlar i Tea Florijan), „Problemi konzervacije i projekt održavanja grupe drvenih skulptura“ (autorica Maria Donata Mazzon, prevela Zrinka Kalođera) i „Poglavlje X. – Kaos kao struktura, iz knjige Antiestética“ (Luis Felipe Noé, prevela Antonela Solenički).

Poseban dio broja posvećen je smrti zagrebačke povijesne i vrijedne arhitekture koja je stradala u potresu „In memoriam“ (Umjetnički paviljon, Ana–Marija Senfner; Tvornica duhana Zagreb, Lora Rajčić; Palača Vranyczany (Moderna Galerija), Sara Kišević; Hrvatski glazbeni zavod – kulturno dobro u dobrim rukama, Anja Radelić; Arheološki muzej u Zagrebu / Palača Vranyczany /Dobrinović, Jelena Bužanić; Hrvatski muzej arhitekture HAZU (Vila Ehrlich-Marić), Silvija Zaplatić; Muzej Mimara / Donjogradska gimnazija, Klara Ivak; Bazilika Srca Isusova, Lorena Kovačić).

Likovni prilozi u časopisu iznimno podižu vizualnu kvalitetu broja, a ne smijemo preskočiti ni važnu rubriku „Forum“ koja okuplja niz stručnjaka iz raznovrsnih područja, kulturnih djelatnika i studenata, koji kroz svoju jedinstvenu perspektivu pružaju raznolike odgovore na pitanja uredništva. „Pitanja služe i kao idejna okosnica samog broja, kružeći nišama pojmova kojima smo se željeli pozabaviti – masovnom reprodukcijom, demokratizacijom interneta, mjestom povijesti umjetnosti kao valorizacijske pregrade, pojmovima kiča, campa i trasha te odgovornošću umjetnika prema ekološkoj problematici. Raznovrsni odgovori stručnjaka pružaju mogućnost novih perspektiva koje čitatelje mogu potaknuti na dublja istraživanja tema“, tumače članice uredništva.

Broj je živ i intrigantan, bez obzira na ozbiljne teme i naslove, stoga preporučujemo da ga pročitate i shvatite da naši mladi povjesničari umjetnosti nisu nimalo dosadni, lažno ozbiljni ili pretenciozni. Čak su i duhoviti.

Komentiraj