Teatrologinja Martina Petranović primila je u utorak na svečanosti u Narodnome domu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Nagradu Marko Fotez za razdoblje od 2012. do 2015. i u zahvali istaknula kako je nagrada posebice veseli kao priznanje struke i što joj je dodijeljena za proučavanje hrvatske dramske i kazališne baštine, a posebice pomalo zaboravljene kostimografije.

Laureatkinja Martina Petranović znanstvena je suradnica Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, a Nagrada Marko Fotez, koju dodjeljuje Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU uz potporu Ministarstva kulture za znanstveno istraživanje i proučavanje hrvatske dramske i kazališne baštine, za nju je i iznimna čast jer je zbog nje postala dio niza uglednih teatroloških imena koji su prije nje dobili tu nagradu, među kojima je spomenula i svoje profesore – pokojnoga akademika Nikolu Batušića i akademika Borisa Senkera.

Nagrada nosi ime uglednoga hrvatskog književnika, redatelja, teatrologa i kazališnog ravnatelja Marka Foteza, utemeljena je 1980., a njezini su laureati i Slobodan Prosperov Novak, Nikola Batušić, Frano Čale, Branko Hećimović, Tomislav Sabljak, Đurđa Škavić, Boris Senker, Antonija Bogner-Šaban i Darko Gašparović.

Petranović: Kostimografija je u dosadašnjim istraživanjima bila pomalo zaboravljena

Petranović se raduje i što je nagradu primila za istraživanja kostimografije koja je, istaknula je, bila pomalo zaboravljena i ‘gurnuta u stranu’ u dosadašnjim istraživanjima povijesti hrvatskoga kazališta. Novinarima je izjavila kako ju je na ta istraživanja potaknula velika zbirka kazališne kostimografije koju ima Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU gdje radi, te da je to bila i izvrsna prilika da se to blago iznese na vidjelo i da se o njemu napokon progovori na teatrološki način. Uz napomenu kako su njezina istraživanja rezultirala pregledom građe izrazila je i nadu da će ona biti i poticaj drugima da istraže rad velikoga broja kazališnih umjetnika koji zavrjeđuju daljnje proučavanje i istraživanje.

Na pitanje o tomu što planira, Petranović je rekla kako rado govori o onome što je pred njom, i najavila da će uskoro iz tiska izići njezina knjiga o scenografu i kazališnom umjetniku Kamilu Tompi.

Petranović je i autorica izložbe “Kazalište i kulturna memorija – 50 godina Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU” koja se u Narodnome domu HAZU može razgledati do 17. studenoga .

Akademik Senker posvjedočio je i novinarima kako je za tu nagradu bila velika konkurencija jer je bilo 120 vrsnih djela – knjiga i doktorskih disertacija koje se izravno ili posredno tiču hrvatskoga kazališta i povijesti hrvatske dramske književnosti. Odluka da upravo Petranović bude ona najbolja rezultat je pak, objasnio je, činjenice što je u četverogodišnjemu razdoblju koje je relavantno na vrjednovanje postignuća objavila četiri knjige – “Od kostima do kostimografije. Hrvatska kazališna kostimografija” (ULUPUH, Zagreb 2015.), “Prepoznatljivo svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj” (ULUPUH, Zagreb 2014.) te zbirke studija i ogleda “Na sceni i oko nje” (Oksimoron, Osijek 2013.) i “Kazalište i (pri)povijest” (Ex libris, Zagreb 2015.).

Martina Petranović rođena je 1976. u Rijeci. Diplomirala je komparativnu književnost i anglistiku 2000. te dodatni studij teatrologije na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 2010. i doktorirala temom o povijesti hrvatske kostimografije. Sudjeluje na znanstvenim savjetovanjima, objavljuje znanstvene i stručne radove, prikaze, recenzije i kritike u stručnoj periodici. Suradnica je Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”. Za izdavačku kuću Algoritam s engleskog je jezika prevela desetak književnih djela. Članica je Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa, Matice hrvatske, Hrvatskog centra ITI i International Federation for Theatre Research te je počasna članica ULUPUH-a.