Tamna strana “ekologije” – zapaljivost električnih vozila

Električna vozila se lakše zapale nego benzinska, a posebice dizelska, a gašenje je teže i neizvjesnije…

Forsiranje kupnje električnih vozila, prije nego su ispitani svi učinci i negativnosti novih pogonskih sustava, od ekoloških, u proizvodnji te zbrinjavanju baterijskih i pogonskih sustava, nečistoj proizvodnji struje i elektromagnetskih zračenja, mnogostruko većih od emitiranih mobitelima, do sigurnosnih – rizik samozapaljenja, tamnu stranu pokazuje slučajevima (samo)zapaljenja električnih vozila.

Cijena nečeg što nije do kraja ispitano, a električni automobili svakako to jesu, teško je pozicionirati visoko, pa sve funkcionira, po diktatu geopolitičkih moćnika po poznatom sustavu navlakuše. Sjetimo se samo ‘financijskog inženjetinga’ s početka 1990-ih. Visoke kamate, koje su mamile pohlepne, a krajnje nepromišljene ulagače, poput eko poticaja su prokletstvo. Svi vole ispasti pametni kako su, eto, puno zaradili na kupnji.

A formula je jednostavna: cijena proizvoda se najprije uveća za iznos planiranih poticaja i potom se ‘velikodušno’ daju toliki poticaji. Svi sretni i zadovoljni, kupci, misleći da su nešto dobili ispod cijene (kao da j to realno očekivati), prodavači jer su električna vozila prodali bez ulaganja u marketing, a posebice veliki igrači iz sjene, koji time stvaraju geopolitičke benefite. Gdje je tu Hrvatska? Nigdje.

Kod litij-ionskih baterija, premda se one naknadno mogu koristiti u stacionarnim postrojenjima, problem je i u njihovom zbrinjavanju. Usto se svjesno, uz vrlo upitan ukupni utjecaj na zdravlje ljudi, zanemaruje i njihova zapaljivost. To uvelike kompromitira sigurnost i poskupljuje izvedbu te smanjuje vrline povoljnog omjera kapaciteta i mase. Udio električnih vozila na tržištu je na većini europskih zemalja još uvijek malen, ali problemi njihovog (samo)zapaljenja sve češće su medijska tema.

Na internetu je lako pronaći desetke slučajeva zapaljenja litij-ionskih baterija u raznim električnim uređajima, a u motornim vozilima situacija je znatno gora. Električna vozila u prometu zasad se mjere se promilima, pa nema ‘zakona velikih brojki’. No, sjetimo se samo kako se u lipnju 2017. električni sportski auto Rimac Concept One odmah pretvorio u buktinju u ne baš dramatičnom prevrtanju prilikom testne vožnje u Švicarskoj!

Taj sigurnosni problem još nije potpuno riješen, a njegove ćemo razmjere tek sagledati kad milijuni električnih vozila budu u prometu. U avioindustriji je 2013. nastala serija incidenata zbog samozapaljenja litij-ionskih baterija u hi-tech zrakoplovima Boeing 787 Dreamliner, koji samo srećom i umijećem posade nisu završili tragično. Zbog toga se u suvremene zrakoplove trebaju ugrađivati u posebne vatrootporne čelične ‘kovčege’, pa se gube težinski benefiti naspram pouzdanijih i višestruko sigurnijih nikal-kadmijevih baterija.

Koliki je rizik ako bi se električno vozilo zapalilo u tunelu ili trajektu. Norveška tvrtka Havila Kystruten zabranila je prijevoz automobila na struju i vodik te hibrida na svojim trajektima, a to je i praksa s drugim brodarima. No, to se, iz ‘geostrateških interesa’, prvenstveno pritiska na cijene nafte na tržištu, primarnog izvora zarade za Rusiju, arapske zemlje, zataškava

Dobro je poznato da 10 posto viška nafte na globalnom tržištu izaziva stampedo u padu cijena, za 20, 30 i više posto. Zbog toga se zanemaruju sve negativnosti ove tehnologije, a bilo bi bolje da na razini Hrvatske, koja praktički ne sudjeluje u proizvodnji električnih vozila, “povučemo ručnu”.

Komentiraj