Italija je tijekom izbijanja prvog vala pandemije koronavirusa na Zapadu dobila pohvale zbog svoje discipline i zajedništva, no osjećaj zajedničke borbe polako se topi dok zemlja prolazi kroz drugi val zaraze.

Unatoč porastu broja zaraženih i broja umrlih, Talijani koji su u ožujku stoički podnijeli nacionalnu karantenu, no sad su manje voljni poštivati manje rigorozne mjere, ohrabreni lokalnim političarima koji nisu u najboljim odnosima s vladom u Rimu.

Italija je prošli tjedan postala šesta zemlja u svijetu koja je prešla stopu 40.000 žrtava od posljedica zaraze covidom-19. Premijer Giuseppe Conte postupno je uvodio strože mjere kako bi zaustavio trend rasta broja zaraženih, podešavajući ih diljem zemlje prema stopama lokalne zaraze, no zasad je takav trud polučio malo uspjeha.

Industrijske regije na sjeveru, Lombardija i Pijemont, pogođene su najstrožim mjerama, sa zatvorenim kafićima, restoranima i većinom trgovina i uslužnih djelatnosti, dok je ljudima naređeno da ostanu kod kuće, osim ako ne moraju na posao ili im je izlazak prijeko potreban.

Međutim, na ulicama Milana, glavnog grada Lombardije, u vrijeme kad su mjere na snazi, puno je ljudi, dok se uzduž ceste mogu vidjeti taksisti kako štrajkaju, a ljudi kako ispred otvorenih kafića ispijaju svoje jutarnje kave.

“U ožujku mi je od covida umro tata, no sad se ne bojim da će meni ili mojim bližnjima naškoditi virus, više se bojim za svoju tvrtku”, govori 46- godišnja Tiziana Sette, koja je drugi put zaredom morala zatvoriti teretanu koju vodi u Milanu.

Sette kaže da nije primila nijedan poticaj koji je vlada obećala tvrtkama koje su bile pogođene zatvaranjem te je zabrinuta što i nakon otvaranja više neće moći privući dovoljan broj klijenata da ostane u tome poslu.

PROSVJEDI

Za razliku od proljeća, posljednje mjere koje je nametnuo premijer Conte, naišle su na redovite prosvjede u gradovima diljem zemlje, gdje je skroman broj ponekad nasilnih prosvjednika bacao petarde te se sukobljavao s policijom.

Slični prosvjedi viđeni su i u Francuskoj, Španjolskoj i drugim europskim zemljama, potaknuti rastućim brojem zaraza i strogim mjerama karantene.

Italija je prije udara covida-19 bila najinertnija europska ekonomija, no zbog posljednjih zatvaranja i prognoza pada proizvodnje od 9 posto ove godine djeluje optimistično.

Unatoč tome što je vlada zaledila otkaze, oko 330 tisuća ljudi izgubilo je poslove u periodu između veljače, kad je u Italiji počela pandemija, i rujna, prema brojkama statističkog ureda ISTAT.

“Više sam ljutit nego zabrinut zbog koronavirusa”, rekao je Guido Bonvicini, 55-godišnji planinarski vodič iz regije Brescia na sjeveru zemlje. “Drugo zatvaranje blokiralo je sve moje planove, blokiralo je zimu i sve radne prilike do ljeta 2021. godine.”

Bonvincini, kao i mnogi Talijani, krivi Rim i 20 saveznih vlada zbog toga što nisu organizirali adekvatno testiranje i preventivne mjere kojima bi se iskontrolirao drugi val.

“Umjesto toga su ponovno udarili na nas, građane”, rekao je.

Tvornice su i dalje otvorene kako bi spriječile totalni ekonomski krah, zbog čega industrijski sjever može odahnuti, no time se još više povećava ekonomski jaz sa siromašnim jugom, koji se uglavnom održava na poslovanju kafića, restorana i drugih uslužnih djelatnosti koje su sada bile primorane zatvoriti vrata.

Jug, na kojemu milijuni ljudi rade na crno, također je propustio mnoge mjere potpore koje je vlada dodjeljivala tvrtkama koje legalno posluju i imaju radnike na plaći, poput neplaćenog dopusta, potpora i poreznih olakšica.

“PLJUSKA U LICE”

U Italiji je također na vidjelo izišla nesloga između nacionalne i saveznih vlada. Posljednji optužuju Rim da je prepopustljiv ili da je prestrog kad regionalnim vlastima delegira upute.

“Ovo je pljuska u lice Lombardiji”, kaže guverner Attilio Fontana nakon što je Conte uveo posljednje restriktivne mjere, iako je njegova regija najteže pogođena virusom u drugom valu, kao što je to bila i u prvom.

Fontana je iz desničarske Lige, čijem čelniku Matteu Salviniju i drugim opozicijskim političarima raste popularnost na anketama, dok podrška Conteu opada, kako Talijani postaju sve umorniji od ekonomskih teškoća.

“Vrijeme je da svi povučemo u istom smjeru umjesto da pokušavamo politički profitirati od virusa, inače idemo u smjeru katastrofe”, kaže Massimo Galli, jedan od najistaknutijih virologa u zemlji.

Galli, šef odjela za infektivne bolesti u milanskoj bolnici Sacco, kaže da Talijani koji su zabrinuti za ekonomski opstanak više ne žele čuti što stručnjaci imaju za reći o opasnostima virusa.

“Nema sumnje da smo se za dio javnosti od heroja pretvorili u proroke propasti”, rekao je.