NATO je “duboko zabrinut zbog teškog nasilja koje je posljedica talibanskih napada, poput napada na civile i ciljanih ubojstava, kao i zbog izvješća o drugim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava”, stoji u petak u priopćenju glavnoga tajnika NATO -a Jensa Stoltenberg.

“Talibani moraju shvatiti da ih međunarodna zajednica neće priznati ako zemlju zauzmu silom”, kazao je Stoltenberg, dodavši da je NATO i dalje sklon poduprijeti političko rješenje sukoba.

“Naš je cilj i dalje nastaviti podupirati afganistansku vladu i sigurnosne snage koliko god je to moguće. Sigurnost našeg osoblja nam je najvažnija. NATO će ostati diplomatski prisutan u Kabulu te će se nastaviti prilagođavati situaciji bude li potrebno”, rekao je nakon konzultacija.

“Nastavit ćemo s procjenom ​​razvoja događaja na terenu. U stalnom smo kontaktu s afganistanskim vlastima i s ostatkom međunarodne zajednice”, rekao je.

Talibani su u petak pojačali kontrolu nad Afganistanom, a veleposlanstva zapadnih država spremna su poslati vojnike da bi pomogli u evakuaciji osoblja iz glavnoga afganistanskog grada.

Napredovanje talibana potaknulo je strahovanja da bi afganistanska vlada, koju podupire SAD, u roku od nekoliko tjedana mogla pasti, a vlast bi mogli preuzeti pobunjenici, osobito pošto međunarodne snage završe s povlačenjem odande nakon 20-godišnjeg rata.

Njemačka kani smanjiti broj članova osoblja svojega veleposlanstva u Kabulu na najmanju moguću mjeru i pojačati sigurnosne mjere u kompleksu, rekao je u petak njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, a slične poteze namjeravaju povući Sjedinjene Države i ostale zapadne vlade.

“Vladin tim za koordinaciju kriza odlučio je ubrzati čarter letove koji su prvobitno planirani za kraj kolovoza”, rekao je Maas na konferenciji za novinare u njemačkome Denzlingenu.

Kazao je da tim zrakoplovima namjeravaju evakuirati osoblje veleposlanstva, ali i lokalno afganistansko osoblje. Afganistanski državljani bez viza potrebne bi dokumente mogli dobiti po dolasku u Njemačku da bi se čitav proces ubrzao.

Svoja veleposlanstva u Kabulu zatvaraju i Danska i Norveška. I oni će, zbog pogoršanja sigurnosne situacije u zemlji evakuirati svoje osoblje, objavile su u petak te nordijske zemlje.

“Odlučili smo privremeno zatvoriti naše veleposlanstvo u Kabulu”, rekao je novinarima danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod, dodavši da će evakuacija biti provedena u koordinaciji s Norveškom, zemljom s kojom dijeli zgradu u Kabulu.

Norveška ministrica vanjskih poslova Ine Soreide također je potvrdila da će i oni zatvoriti svoje veleposlanstvo u Kabulu te da kane evakuirati norveške diplomate, lokalne zaposlenike i njihovu blisku rodbinu.

Finska će organizirati čarter let za evakuaciju 130 afganistanskih državljana, uključujući osoblje koje je radilo za Finsku, Europsku uniju ili NATO te za njihove obitelji, rekao je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto.

Finsko veleposlanstvo u Kabulu zasad će ostati otvoreno.

S obzirom na pogoršanje sigurnosne situacije iz ureda za suradnju u Afganistanu preostalo će osoblje povući i švicarska vlada, koja je o tomu izvijestila u petak.

Nakon ranijeg smanjenja broja zaposlenih ondje su ostala samo tri člana osoblja, no i “oni će napustiti Kabul što je prije moguće”, rekla je zamjenica švicarskog ministra vanjskih poslova Livia Leu na brifingu za novinare u Bernu.

Dodala je da se lokalno osoblje koje želi napustiti Afganistan može prijaviti za švicarsku humanitarnu vizu. Ured za suradnju i dalje nadzire programe razvoja i humanitarne pomoći.

Talibanski militanti su do petka zauzeli tri velika afganistanska grada i cijeli niz pokrajinskih prijestolnica, bilježeći velike vojne uspjehe posljednjih tjedana na terenu, javlja dpa i ističe da sunitski ekstremisti stežu obruč oko Kabula čija je sudbina sada neizvjesna.