TAJNI BOŠNJAČKI PLAN: Nakon izbora vlast žele formirati bez Hrvata

Bošnjačke i probosanske stranke u Federaciji BiH nakon izbora planiraju potpunu marginalizaciju hrvatskih stranaka, a to će dodatno produbiti višegodišnju političku krizu i zemlju možda gurnuti preko ruba raspada

Bosna i Hercegovina kreće prema novoj institucionalnoj i političkoj blokadi koju bi mogli izazvati rezultati općih izbora raspisanih 2. listopada: bošnjačke i probosanske stranke u Federaciji BiH ne bi oklijevale formirati vlast bez hrvatskih stranaka, što bi aktualnu krizu dovelo do usijanja. Ostvari li se takav scenarij, koji dijelu stranaka u Sarajevu nije stran, on će dodatno produbiti višegodišnju političku krizu i zemlju možda gurnuti preko ruba raspada, usprkos tome što Europska unija intenzivira angažman, o čemu svjedoči i najava da će krajem ovoga tjedna susjednu državu posjetiti predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Zaključio je to Nacional istraživši proteklog tjedna predizborne odnose i taktike uoči izbora za Predsjedništvo BiH te državni, entitetske i županijske, odnosno kantonalne parlamente u Federaciji BiH.

Nakon višemjesečnih neuspješnih pokušaja dogovora o promjenama Izbornog zakona, što je jedan od uvjeta da BiH učini novi korak prema članstvu u EU-u, Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH 4. svibnja raspisalo je opće parlamentarne izbore po postojećem zakonu, što je izazvalo nagađanja o mogućemu hrvatskom bojkotu izbora. Prema odluci SIP-a, izbori će se održati u nedjelju, 2. listopada, a birači će glasati za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske te za skupštine kantona u Federaciji BiH. SIP je izbore raspisao usprkos tome što nije postignut dogovor o promjenama Izbornog zakona, koji su više puta naložile europske i domaće institucije poput Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ali i Hrvatski narodni sabor BiH (HNS BiH), koji okuplja hrvatske parlamentarne stranke u susjednoj zemlji, a njegove zahtjeve podržavaju i vlasti u Zagrebu. Prijepor o izbornim pravilima u nekoliko je navrata zaprijetio održavanju izbora, jer su iz HNS-a BiH više puta prijetili bojkotom. Spor je jasno izbio i na sjednici na kojoj je SIP odlučivao o izborima, pokazujući time svu dubinu političke krize u susjednoj zemlji: hrvatski član SIP-a BiH Vlado Rogić glasao je protiv odluke o održavanju izbora, tvrdeći kako Izborni zakon BiH – ne postoji. “Ako hoćemo biti na razini europskih civiliziranih država, ne možemo se upustiti u kreiranje izbora tako da nemamo unaprijed određena pravila. Načela pravne sigurnosti i vladavine prava kažu da unaprijed moramo imati određene norme Izbornog zakona“, kazao je Rogić.

Bosna i Hercegovina kreće prema novoj institucionalnoj i političkoj blokadi koju bi mogli izazvati rezultati općih izbora, usprkos tome što Europska unija intenzivira angažman, o čemu svjedoči i najava posjete predsjednik Europskog vijeća Charlesa Michela. FOTO: EPA/DUMITRU DORU, Armin Durgut/PIXSELL

Tu je Rogićevu tvrdnju pred novinarima opovrgnuo predsjednik SIP-a Suad Arnautović, izravno se konfrontirajući s konceptom kakav zagovara HNS BiH, kojemu se priklonio i Arnautovićev kolega iz SIP-a Vlado Rogić. Arnautović je podsjetio da postoji pravni i formalni okvir za održavanje demokratskih izbora – isti onaj po kojima su izbori provedeni i 2018. godine – te dodao kako je BiH ”demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora”. “Ako imamo ovakvu ustavnu definiciju države na jednoj strani, a s druge strane promišljanje i planove nekih političkih snaga da blokiraju održavanje izbora, onda se sasvim opravdano postavlja pitanje je li takvim političkim snagama ustvari krajnji cilj da BiH prestane funkcionirati kao demokratska država“, rekao je Arnautović, dodajući da se biračko pravo u BiH “još uvijek temelji na etnicitetu i entitetu”. “To je segregacijski ekskluzivitet po kojem vaš etnicitet i mjesto življenja determiniraju vaše biračko pravo. To je neprihvatljivo, diskriminatorno razdvajanje birača na osnovu onih kriterija. Ovakav diskriminatorni politički sistem ni u čemu nije kompatibilan s europskom pravnom stečevinom i vrijednostima slobode i jednakosti koje promovira europsko pravno naslijeđe“, rekao je predsjednik SIP-a BiH.

Nezadovoljan raspisivanjem izbora, predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović istog je tog dana, 4. svibnja, predstavnicima međunarodne zajednice poslao pismo u kojemu je odluku SIP-a nazvao “izravnom prijetnjom miru i političkoj stabilnosti u BiH”, najavljujući kako će HNS BiH “pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije”. No bila je to bura u čaši vode: usprkos nezadovoljstvu, pa i najavama da će bojkotirati održavanje izbora – u čemu je imao snažnu podršku hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića – predsjedništvo HNS BiH na sjednici 9. svibnja u Mostaru odlučio je drukčije.

Nezadovoljan raspisivanjem izbora, predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović poslao je pismo u kojemu je odluku SIP-a nazvao ‘izravnom prijetnjom miru i političkoj stabilnosti u BiH’. FOTO: Armin Durgut/PIXSELL

„Mi smo se danas dogovorili na HNS-u, zajednički idemo na iduće izbore, svjesni uloge SIP-a, političke atmosfere koja se gradi, jer mislimo da može biti mnogo veća šteta, ako bismo napravili jednu drugačiju kalkulaciju oko izbora“, objasnio je Čović odluku HNS-a BiH. Predizborne pripreme time su počele, uz očiti politički poraz svih koji su, uime Hrvata BiH, tvrdili kako uvjeti za održavanje izbora ne postoje, uključujući i čelnike hrvatskih vlasti. Postoje, međutim, još uvijek tehnički problemi, jer susjedna država nije usvojila proračun, pa time ni predvidjela novac za održavanje izbora. Ta će prepreka vjerojatno biti otklonjena u posljednji čas, odlukom Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH Christiana Schmidta, jer je teško pretpostaviti da bi međunarodna zajednica dopustila rizik potpunoga institucionalnog rastakanja zemlje zbog pomanjkanja novca za jedan izborni ciklus.

Četiri mjeseca prije izbora, jasno je da će ključne izborne okršaje u listopadu voditi iste političke snage koje i sada vladaju Bosnom i Hercegovinom: u Republici Srpskoj glavno je pitanje koliku će snagu sačuvati Milorad Dodik i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je danas politički monopolist u Republici Srpskoj, ali i najutjecajnija stranka u državi, dok će se ključna politička bitka u Federaciji BiH voditi između, s jedne strane, bošnjačkog i probosanskog bloka stranaka predvođenih Strankom demokratske akcije (SDA) i Demokratskom frontom (DF) sadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića te, s druge, stranaka okupljenih oko HNS-a BiH. Štoviše, danas se može tvrditi kako o listopadskom izbornom srazu u Federaciji BiH može ovisiti i daljnja politička sudbina BiH, pa i sam opstanak zemlje. Iz političkih krugova bliskih Željku Komšiću, naime, Nacional je doznao kako postoji volja da se vlast u FBiH formira bez stranaka HNS-a BiH, ako to omoguće izborni rezultati. “HDZ BiH nije dopustio da se u FBiH provedu rezultati izbora od 2018. godine. Možda to sad neće moći. Možda će probosanske stranke moći formirati vlast bez HDZ-a. Nije li elementarni uvjet demokracije da se vlast može formirati bez neke političke grupacije? HDZ BiH traži da se vlast ne može napraviti bez njih, ali ja ne znam nijednu demokraciju u svijetu u kojoj se vlast ne može formirati bez neke političke stranke ili grupacije. Toga ne bi smjelo biti ni u BiH”, kazao je Nacionalu izvor blizak Željku Komšiću, aktualnome hrvatskom članu Predsjedništva BiH, kojega hrvatske stranke u BiH i vlasti u Zagrebu ne priznaju, jer ga smatraju nelegitimno izabranim, bez glasova Hrvata u BiH. Usprkos tome, Komšić je najavio novu kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. “Politička taktika za izbore neće se razlikovati od svega što smo dosad zastupali. Naša je politika vrlo jasna: građanska BiH, inzistiranje na provedbi svih presuda Europskog suda za ljudska prava i mišljenja Europske komisije, a to se odnosi i na Izborni zakon”, kazao je Nacionalu izvor blizak Komšiću. U Komšićevu taboru tvrde kako nisu točne tvrdnje da Komšić ne odlazi u hrvatske sredine u BiH. “To što Čović priča da Komšić ne smije nekamo doći, može Čović okačiti mačku o rep. Pa Komšić je nedavno bio u Stocu, a u subotu je bio u Varešu, gdje je načelnik iz HDZ-a izabran glasovima Bošnjaka. A to što su Komšića neke općine u kojima je HDZ na vlasti 2018. proglasile nepoželjnim, protuzakonita je naredba HDZ-a BiH”, kaže izvor Nacionala.

‘Ako hoćemo biti na razini europskih civiliziranih država, ne možemo se upustiti u kreiranje izbora tako da nemamo unaprijed određena pravila’, tvrdi hrvatski član SIP-a BiH Vlado Rogić

Na takve najave, glavni tajnik HNS-a BiH Josip Merdžo uzvraća nadom “da će ovi koji o tome razmišljaju imati pameti da to ne rade”, jer bi takav rasplet “BiH gurnuo u još veću krizu nego sada”. “Rano je još da se o tome govori, ali sigurno je da neće biti dobro ako izbori ne omoguće funkcioniranje države s legitimnim predstavnicima Hrvata na svim razinama vlasti”, kazao je Merdžo u subotu za Nacional, iznoseći konture izborne političke taktike HNS-a. Ranije je već odlučeno da će HNS imati jednog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a očekuje se da će ga predložiti HDZ BiH. Nije još potvrđeno hoće li se kandidirati Dragan Čović – neki su mediji objavili kako ne želi još jednom izgubiti od Željka Komšića – a opovrgnuta su i nagađanja da bi se za člana državnog Predsjedništva mogao kandidirati HDZ-ov gradonačelnik Mostara Mario Kordić. Zanimljivo je da je predsjednik Hrvatske stranke prava BiH Nikola Raguž izjavio kako je “veliku ulogu na jedinstvo HNS-a oko zajedničkog kandidata imala najava kandidature za četvrti mandat Željka Komšića”. “Ozbiljno smo razgovarali o mogućnosti da ponudimo kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva koji bi se suprotstavio kandidatu HDZ-a BiH. Međutim, kako je Željko Komšić ponovo najavio kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva, ta mogućnost je svedena na nulu”, objasnio je Raguž. Stranke HNS-a na izborima će, generalno, nastupati zajedno, a konkretan raspored lista i kandidata organizirat će ovisno o mogućnostima da osvoje što više mandata. Poslije izbora, odlučeno je, stranke HNS-a BiH nastupat će zajednički, kao politička koalicija.

Politika prema Bosni i Hercegovini razlog je velikih napetosti između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića. FOTO:Ivo Cagalj/PIXSELL

Do koje je mjere politička situacija u BiH trenutno shizofrena, svjedoči i izjava Dragana Čovića koji je 12. svibnja, tri dana nakon odluke da će HNS BiH sudjelovati na izborima, poslije sastanka s američkim veleposlanikom u BiH izjavio kako “u ovome trenutku ne postoje uvjeti za održavanje izbora u BiH, kao ni za implementaciju izbornog procesa”, pa postoji opasnost “dovođenja u pitanje legalnosti izbornog procesa, što bi dodatno usložnilo i stvorilo nestabilnost cjelokupnog političkog sustava na svim razinama”.

U takvim okolnostima, u BiH će u subotu i nedjelju boraviti predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, koji će zemlju posjetiti u sklopu regionalne turneje po Albaniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ranije je hrvatski predsjednik Zoran Milanović najavio da bi u BiH trebala doputovati i predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen, ali njegovu su najavu iz EK demantirali, a i objavljeni tjedni raspored obveza predsjednice EK ne spominje posjet Bosni i Hercegovini. Od Michelova posjeta, pak, koji je najavljen i u njegovu službenom rasporedu na internetskoj stranici Europskog vijeća, promatrači ne očekuju važnije političke iskorake: izborni je proces započeo i sada ga se više ne može zaustavljati ni mijenjati, a da to ne bude protuzakonito. Preostaje, dakle, pričekati rasplet situacije u zemlji u kojoj političke stranke sudjeluju na izborima koje unaprijed smatraju protuzakonitima i nelegitimnima.

 

JOZO IVANČEVIĆ: ‘HNS BiH čini štetu Hrvatima u BiH, a Čoviću je partnerstvo s Dodikom važnije od hrvatskih interesa’

 

Komentiraj