Taji se da su Norvežani otkazali poslove Dalekovodu

Nacional je istražio zašto nije objavljena informacija o gubitku poslova bivše Dalekovod proizvodnje u Norveškoj, a radnici se boje daljnjeg komadanje ‘krovnog’ Dalekovoda jer su većinski vlasnici na čelu s Matkom Bolančom nezainteresirani za izvlačenje tvrtke iz poslovnih problema

Službeni dopis norveške javne kompanije Statnett, svojevrsnog pandana hrvatskom HEP-u, izazvao je zabrinutost u tvrtki Dalekovod i krugovima oko nje, ali i dodatne potrese u složenim odnosima oko nekadašnjeg Agrokora, a današnje Fortenova grupe. Naime, dopisom koji Nacional ima u posjedu šalje se obavijest da tvrtka Proizvodnja metalnih konstrukcija i ovjesne i spojne opreme, nekadašnja Dalekovod proizvodnja, gubi status kvalificiranog dobavljača za norvešku nacionalnu kompaniju i da se s njom po svemu sudeći neće moći potpisati uobičajeni okvirni sporazum, po kojemu je u proteklih godina ostvarivala prihode od nekoliko desetaka milijuna kuna. Ugovor je trebao biti potpisan na razdoblje od iduće tri godine.

Informacija o ovom važnom dopisu nije objavljena, a dioničari o njemu nisu obaviješteni ni uobičajenim putem, objavom na burzi, premda njegov sadržaj sugerira i da će se posljedice mjeriti u znatno većim iznosim od nekoliko desetaka milijuna kuna. Proizvodnja MK i OSO po tome se u budućnosti više neće moći prijavljivati na natječaje ovoj zemlji, a kao razlog je naveden niz problema: stručnjaci iz Norveške ustanovili su da ona “nema odgovarajuće financijske kapacitete” zbog nezadovoljavajućeg tijeka novca, posluje s gubitkom, nema solidnost i nesigurno je njeno najavljeno restrukturiranje. Kako se u ovom slučaju radi o tvrtki-kćeri samog “krovnog” Dalekovoda kojoj je tek nedavno promijenjen naziv, a iz nje je formalno izdvojen pogon cinčaonice s oko 150 radnika, izvori Nacionala upućuju da se radi o mogućem daljnjem komadanju nekad iznimno uspješnog sustava, ali i eventualno novoj rundi obračuna većinskog vlasnika, Inspire Investment Fonda u vlasništvu Matka Bolanče, s manjinskim suvlasnikom Fortenova Grupom, iza koje nakon restrukturiranja bivšeg Agrokora de facto stoji ruski Sberbank.

Nacional je još sredinom travnja nagovijestio sličan razvoj događaja, kada je otkrio da je Bolanča – poznat kao bivši direktor Plive, ali novi većinski vlasnik Dalekovoda nakon što je zbog spornih pozajmica Agrokoru Hanfa oduzela dozvolu za upravljanje fondovima Nexus fondu povezanim s Borislavom Škegrom – izvršio pritisak na jednog inozemnog dobavljača da aktivira bankovna jamstva koja je imao kod Sberbanka. Tim potezom rusku banku željelo se izgurati iz Dalekovod proizvodnje, za koju je najavljeno i da će promijeniti naziv – što je učinjeno i da će nad njom biti otvorena predstečajna nagodba – što se do danas ipak nije dogodilo. Međutim, vrlo dobro upućen izvor Nacionala objašnjava da nekima u vlasničkoj strukturi tvrtke po svemu sudeći uopće nije u interesu njen prosperitet. “Što se tiče poslova u Norveškoj i gubitka statusa kvalificiranog dobavljača, što se još uvijek može promijeniti, to se ne bi dogodilo da je Dalekovod jamčio za Proizvodnju MK i OSO, kako se dosad događalo. Ovo zasad nije tragično, iako se gubitak nijednog tržišta ne može gledati kao bezazlena stvar, no ono što zabrinjava jest trend”, objašnjava Nacionalov sugovornik blizak sustavu Dalekovoda.

‘Nadam se da Dalekovod neće doživjeti stečaj poput Kompasa i Fleet Rent a Cara, dviju tvrtki koje su također u vlasništvu Matka Bolanče’, kaže Ivica Bajlović, šef sindikata Dalekovoda

Nad krovnom tvrtkom još je prije nekoliko godina otvoren proces predstečajne nagodbe i predviđene obveze zasad se ispunjavaju, pa makar se to dijelom događa i prodajom imovine i crpljenjem povezanih poduzeća, no u realnosti stabilnost cijelog sustava ovisi upravo o stabilnosti pojedinih povezanih poduzeća. Eventualna predstečajna nagodba nad nekadašnjom Dalekovod proizvodnjom stoga dodatno budi sumnje u motive većinskih vlasnika, kojega su neki radnici u razgovoru za Nacional proglasili neobično nemotiviranim za izvlačenjem iz poslovnih problema, a pored toga se radi o jednoj od najvažnijih hrvatskih tvrtki iz ovog sektora. Propašću angažmana u Norveškoj Proizvodnja MK i OSO ponovno se približava toj opciji.

“Upravo zato je i promijenjen njen nekadašnji naziv Dalekovod proizvodnja, poznat i izvan hrvatskih okvira, kako bi se stvorio dojam da se radi o relativno nevažnoj tvrtki nepovezanoj s Dalekovodom. Zbog ovakvog ponašanja donedavni direktor Igor Vrdoljak podnio je ostavku, premda je potpisan i novi kolektivni ugovor kojim su sindikati i radnici pristali na umanjenje nekih prava, restrukturiranje i određen broj otkaza. No restrukturiranje zapinje, nema najavljene dokapitalizacije ili kredita koji je navodno trebao ojačati cijelu Dalekovod grupu, a dogodilo se i izdvajanje cinčaonice pa je broj radnika spao s 550 na oko 400”, objašnjava sugovornik Nacionala.

Šef sindikata i član Nadzornog odbora u ovoj tvrtki Ivica Bajlović za Nacional je još ranije izjavio da se nada kako ona neće doživjeti sudbinu Kompasa i Fleet Rent a Cara, dviju tvrtki koje su također u vlasništvu Matka Bolanče i nad kojima je koncem prošle godine otvoren stečaj zbog poslovnih problema što su isplivali u javnost upravo nakon što ih je on preuzeo. Ovaj strah smatra se utemeljenim usprkos nizu od nekoliko vrijednih poslova koje je Dalekovod ugovorio u posljednjih nekoliko mjeseci upravo u Norveškoj i Švedskoj, ili ugovoru o gradnji trafostanice Sućidar u Splitu vrijednom 81 milijun kuna. Ovaj nekadašnji gigant, danas s oko tisuću i pol radnika te prihodom od 1,2 milijarde kuna, prošlu je godinu završila s gubitkom od 76,4 milijuna kuna koji se objašnjava “cikličkim trendovima industrije” te se navodi da vrijednost novougovorenih poslova samo u prva dva mjeseca ove godine iznosi 425 milijuna kuna. U pet godina trajanja predstečajne nagodbe isplaćeno je 464 milijuna kuna dogovorenih obveza prema vjerovnicima, što iznosi 52 posto cijelog duga. No bilježena su kašnjenja u otplati tog duga prije nego što je dio biznisa s vjetroelektranama prodan mirovinskim fondovima, zatim veći problemi s likvidnošću i manja kašnjenja plaća radnicima, a prije nekoliko mjeseci ondje se dogodila i smjena. Na čelo uprave krovne tvrtke 1. ožujka imenovan je nekadašnji član Uprave HEP-a Tomislav Rosandić. On je odlukom Vlade prije godinu dana trebao sjesti na čelo Hrvatskih autocesta, ali je zbog odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa to imenovanje stavljeno na stranu, uz obećanje da će biti postavljen za godinu dana. Navodno su pravnici u Vladi nedavno ipak zaključili da se Rosandića nije moglo direktno imenovati, već je trebalo provesti novi natječaj za tu poziciju, pa je on po svemu sudeći odustao od angažmana u javnom sektoru.

Predstavnik samog većinskog vlasnika Matko Bolanča, kojega neki Nacionalovi sugovornici direktno optužuju za “guranje u stečaj” donedavne Dalekovod proizvodnje, u hrvatskoj javnosti najpoznatiji je kao dugogodišnji iskusni menadžer iz farmaceutskog sektora, gdje je proveo 13 godina. Kada je izraelska Teva 2008. godine preuzela Plivu od američkog Barra, upravo on je postavljen na direktorsko mjesto i ondje je proveo uspješne tri godine, no otišao je 2011. zbog pada prihoda i dobiti. Godine 2016. godine osniva Inspire Investments, društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, pa preuzima Fleet Rent a Car, potom Kompas, a uskoro – nakon što je društvu Nexus Private Equity Partners zbog dvojbenih pozajmica Agrokoru Hanfa oduzela dozvolu za upravljanje fondovima – ovim putem ulazi i u Dalekovod. U ovom nekadašnjem gigantu i ponosu hrvatskog građevinskog sektora problemi su zabilježeni i ranije, pa je stoga 2014. godine sklopljena predstečajna nagodba, no nastavili su se i kasnije između ostalog i drastičnim kašnjenjem plaća – prije svega upravo u Dalekovod proizvodnji, današnjoj Proizvodnji MK i OSO. Što se točno planira s ovom tvrtkom službeno nije poznato jer u Dalekovodu nisu odgovorili na konkretna pitanja koja im je Nacional postavio odnosno poslali su jednu uopćenu frazu koju je potpisao Ivan Jurković, voditelj Ureda za korporativne komunikacije: “Kao kompanija listana na Zagrebačkoj burzi, Dalekovod d.d. u svom poslovanju poštuje odredbe Zakona o tržištu kapitala i druge primjenjive propise te u skladu s tim redovito objavljuje relevantne informacije vezane uz poslovanje koje utječu ili bi mogle utjecati na cijenu financijskog instrumenta uvrštenog na uređeno tržište.” Međutim, već prilikom objave financijskog izvješća za prošlu godinu dalo se naslutiti da scenarij nije previše optimističan.

“Grupa s novom Upravom ulazi u fazu financijskog i operativnog restrukturiranja s naglaskom na operativnoj i troškovnoj efikasnosti, s ciljem povećanja vrijednosti kompanije te izlasku iz postupka predstečajne nagodbe. Uz ostalo, u procesu operativnog restrukturiranja fokus će biti na identificiranju segmenata i aktivnosti koje negativno utječu na novčane tokove i vrijednost kompanije, a jedna od prvih mjera je strategija vezana uz Dalekovod proizvodnju. Nekonkurentnost i neefikasnosti u internim procesima Dalekovod proizvodnje postale su otežavajući faktor za Grupu. Uprava Grupe intenzivno radi na strategiji odnosno planu budućeg razvoja Dalekovod proizvodnje i konačna odluka se očekuje u prvoj polovici 2019.”, objavili su tada iz Dalekovoda. Kako se u to uklapa spomenuti gubitak statusa kvalificiranog dobavljača za norveškog energetskog diva, tek treba vidjeti.

Također, u idućim danima bit će poznato je li ta informacija relevantna za sve dioničare Dalekovoda i je li trebala biti objavljena, nakon što se Hanfa o tome izjasni. Do zaključenja ovog broja Nacionala to se nije dogodilo.

 

Komentiraj