FaH/ Dario GRZELJ

SVJETSKI DAN VODA Rješenja za vodne izazove u 21. stoljeću

Svjetski dan voda, 22. ožujka, obilježava se kako bi se ukazalo na važnost pitke vode i održivo upravljanje vodnim resursima, a ovogodišnja tema “Priroda za vodu” upućuje na razmatranje rješenja za vodne izazove u 21. stoljeću.

“S obzirom na trenutačno najugroženija područja uslijed nepovoljnih hidrometeoroloških uvjeta, financijska sredstva namijenjena za obilježavanje Svjetskog dana voda, Hrvatske vode će usmjeriti obiteljima u Hrvatskoj Kostajnici koje su ostale bez imovine pri aktiviranju klizišta. Riječ je o iznosu od 50.000 kuna”, najavili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Istaknuli su kako je obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992., a ovogodišnja tema “Priroda za vodu” upućuje na razmatranje rješenja iz prirode za vodne izazove u 21. stoljeću.

Raspoloživost vode i opskrba vodom, kakvoća voda i upravljanje rizicima, kako smanjiti poplave, suše i onečišćenje voda – samo su neke od tema koje će biti u fokusu ovogodišnjeg Svjetskog dana voda, rečeno je Hini u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Cilj održivog razvoja obvezuje da do 2030. svakome bude osiguran pristup pitkoj vodi i uključuje zaštitu prirodnog okoliša i smanjenje onečišćenja, poručili su iz Ministarstva.

2,1 milijarda ljudi bez sigurne vode za piće

Vlažna područja nisu samo izvor prirodnih ljepota i rekreacijska odredišta za lokalno stanovništvo, već pružaju i široki raspon usluga ekosustava. Tijekom poplavnih događaja ona funkcioniraju kao retencijska područja što pokazuje da su vitalno, na prirodi utemeljeno rješenje za postizanje sigurnosti i upravljanje rizicima u slivu rijeka. Uz to, kažu u ministarstvu, vlažna područja doprinose kontroli kakvoće voda te predstavljaju važne točke biološke raznolikosti.

U lokalnim zajednicama vlažna područja podržavaju i oblike turizma, ribarstva i drugih gospodarskih i društvenih interesa koji ih uvažavaju.

Ministarstvo, kao i Hrvatske vode, ulažu znatne napore u zaštitu, revitalizaciju i stvaranje vlažnih područja, kao i u ponovno povezivanje naplavnih ravnica u riječne sustave, ističu.

Upozoravaju kako narušavanje stanja okoliša, uz promjenu klime, dovode do s vodom povezanih kriza širom svijeta.

“Poplave, suše i onečišćenje voda još više pogoršava narušena kvaliteta vegetacije, tla, rijeka i jezera. Kada zanemarimo naše ekosustave, teže je svima osigurati vodu koja nam je potrebna za život i razvoj. Danas 2,1 milijarda ljudi u svojim domovima živi bez sigurne vode za piće što utječe na njihovo zdravlje, obrazovanje i kvalitetu života”.

U Ministarstvu kažu kako Hrvatske vode rade na mjerama prilagodbe na području upravljanja vodama, mjerama zasnovanim na ekosustavu, tehnološkim mjerama poput razvoja učinkovitih sustava navodnjavanja u poljoprivredi te različitim pristupima na području politike voda u slivu rijeka i njihovim podslivovima.

Ističu kako rješenja iz prirode mogu riješiti mnoge od vodnih izazova – zasađivanjem novih šuma, ponovnim povezivanjem rijeka s njihovim poplavnim nizinama i revitaliziranjem močvarnih područja ponovno će se uspostaviti ravnoteža u vodnom ciklusu i poboljšati ljudsko zdravlje i kvaliteta života.

Zelena akcija: Na balkanskim rijeka planira se izgraditi tisuću HE

“Uopće ne treba sumnjati da će i ove godine taj dan biti iskorišten za prigodničarske govore i napise o tome kako je Hrvatska među vodom najbogatijim zemljama u Europi i svijetu te kako vodu mora čuvati kao svoje najveće nacionalno bogatstvo. Međutim, kada pogledamo kako se naše društvo zaista odnosi prema vodnim resursima, vrlo brzo postaje jasno da se percepcija vode kao bogatstva najčešće svodi na usko ekonomsko gledište gdje voda predstavlja vrijednost samo ukoliko istovremeno predstavlja i sredstvo za oplodnju kapitala. Vrijednost koju voda predstavlja za ekološke sustave i lokalne zajednice za takvo je gledište uglavnom nevidljiva”, istaknuo je u izjavi za Hinu Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.

U Zelenoj akciji kažu kako je jedna od najvećih prijetnji slatkovodnim ekosustavima u Hrvatskoj i regiji trenutno “proliferacija hidroenergetskih zahvata”.

“Naime, na balkanskim se rijekama planira izgradnja doslovno tisuća novih hidroelektrana (HE), mnoge od njih u zaštićenim područjima. Prema podatcima za 2017., samo na području Hrvatske planirana je izgradnja 154 nove hidroelektrane, od čega četiri u nacionalnim parkovima i čak 104 na području ekološke mreže NATURA 2000. Jedan od većih i aktualnijih zahvata te vrste je i planirana izgradnja HE Kosinj, projekta kojem se, osim okolišnih udruga, protivi i dobar dio stanovništva Kosinjske doline”, kažu u Zelenoj akciji.

Tvrde kako hidroenergetika nije jedina prijetnja s kojom se suočavaju slatkovodni ekosustavi u Hrvatskoj, jer sve veći problem predstavlja i neodrživi turizam. “Vjerojatno najpoznatiji primjer je slučaj Plitvičkih jezera, gdje su prevelik broj turista, pretjerana gradnja u najosjetljivijim dijelovima parka te neriješen sustav vodoopskrbe i odvodnje nagnali UNESCO da razmotri mogućnost dodavanja Plitvica na popis ugrožene svjetske baštine”, kažu u Zelenoj akciji.

“Okolišno potencijalno štetnih projekata nisu pošteđeni ni morski ekosustavi što demonstrira i primjer plutajućeg LNG terminala na otoku Krku, kojeg Vlada uporno gura unatoč snažnom protivljenju lokalne zajednice te štetnim učincima po klimu i morski život”, dodaju.

“Svi ti primjeri jasno demonstriraju da, iako se njima voli hvaliti, Hrvatska zaštiti svojih vodnih resursa još uvijek ne pristupa dovoljno ozbiljno. Umjesto trenutne stihije, potreban nam je strateški pristup kojim bi se na transparentan i participativan način procijenilo koji su od tih projekata zaista potrebni i društveno i ekološki prihvatljivi te kako bi se ozbiljno razmotrile moguće manje štetne alternative. Tek ćemo tada moći govoriti o održivom korištenju vodnih resursa u Hrvatskoj”, poručuju iz Zelene akcije.

WWF: Spasimo Dravu dok nije kasno

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) ističe kako se u Hrvatskoj prikupljaju potpisi za spas rijeke Drave od izgradnje dviju novih hidroelektrana, dok je u Sloveniji peticija za spas Mure prikupila više od 77.000 potpisa.

“Na dan kada obilježavamo Svjetski dan voda WWF je završio jednu, a stavio naglasak na drugu peticiju u području ‘Europske Amazone’. Peticija s više od 77.000 potpisa predana je danas slovenskoj ministrici za okoliš Ireni Majcen, a WWF-ovi su partneri istu predali i slovenskim veleposlanicima u drugim državama kroz koje teče Mura na području ‘Europske Amazone'”, kažu u WWF-u.

Ističu kako je budući UNESCO-ov Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, tzv. “Europska Amazona” milijun hektara velik riječni krajolik donjih tokova tih rijeka i među najvećim slatkovodnim biserima Europe. Jedan dio Drave u Hrvatskoj predstavlja najočuvaniji dio toka te rijeke od izvora do ušća, a sudbina tog dijela Drave također je ugrožena zbog planirane dvije nove hidroelektrane.

Iz WWF stoga pozivaju koprivničko-križevačkog župana Darka Korena da zaustavi unošenje hidroelektrana Molve 1 i 2 u Prostorni plan Koprivničko‐križevačke županije te da razvoj županije usmjeri na održive djelatnosti koje su u skladu s prirodom.

“Izgradnjom hidroelektrana nepovratno bi se uništio najočuvaniji dio Drave što bi imalo izravan negativan utjecaj na lokalno stanovništvo i na prirodnu i kulturnu baštinu Podravine”, poručila je voditeljica projekata u WWF Adriji Ivana Korn Varga.

U WWF-u kažu kako slučaj Mure i Drave nije jedinstven jer se diljem Europe rijeke i drugi slatkovodni ekosustavi uništavaju alarmantnom brzinom i tvrde da se broj slatkovodnih vrsta širom svijeta smanjio za 81 posto od 1970.

“Veliku ulogu u kružnom procesu imaju i klimatske promjene! Imajući to na umu, odgovornije ulaganje u prevencijske mjere zašite od ekstremnih vremenskih uvjeta trebaju postati prioritet i kod aktualnog rješavanja problema u sustavu obrane od poplava. WWF već godinama promovira prirodne mjere obrane od poplava, u smislu vraćanja prirodnih poplavnih nizina u svoju funkciju”, poručuju iz WWF-a.

1993. Opća skupština UN-a 22. ožujak proglasila Svjetskim danom voda.

Komentiraj

Source:Marina Bujan