Svjetska turistička revolucija

Pixabay

Objavljeno u Nacionalu br. 827, 2011-09-20

Glavni tajnik Svjetske turističke organizacije Taleb Rifai govori o fundamentalnim promjenama u svjetskom turizmu te ističe Hrvatsku kao nosioca novog trenda

Mnoge zemlje imaju isto što i Hrvatska – lijepe plaže i puno kulturnih događanja. Međutim, Hrvatska je priča o uspjehu jer turizam shvaća ozbiljno. Nije stvar u tome što imaš, već što radiš s tim što imaš.” To su riječi glavnog tajnika Svjetske turističke organizacije (UNWTO) Taleba Rifaija, koji je prošlog tjedna boravio u Zagrebu povodom održavanja Prve međunarodne konferencije Svjetske turističke organizacije na temu Turizam i mediji, koja je u Zagrebu u organizaciji UNWTO-a i Ministarstva turizma okupila oko 500 sudionika iz 50 zemalja.

Riječ je o konferenciji koja će se na tu temu od sada održavati svakih godinu do dvije u raznim zemljama svijeta, kao što je slučaj i s drugim temama važnim za svjetski turizam, poput utjecaja turizma na društvo, okoliš, kulturu i slično. Uz prisutnost predstavnika svjetskih medija poput CNN-a, The Guardiana i Time Magazinea te predsjednika Svjetskog udruženja turističkih novinara Tijanija Haddada, na konferenciji se govorilo o velikim promjenama u svjetskom turizmu i potpunoj transformaciji trenutačno jedne od najprofitabilnijih industrija na svijetu, koja godišnje zaradi gotovo trilijun dolara i zapošljava svakog 12. zaposlenika na svijetu, na koju otpada 30 posto svjetskog izvoza usluga i na koju je ekonomska kriza najmanje utjecala od svih drugih industrija na svijetu.

Zbog čega je UNWTO odlučio započeti održavanje konferencija na ovu temu, jesu li se okolnosti u svjetskom turizmu toliko promijenile da je potrebno promijeniti pristup medija toj tematici?

– Upravo tako. U zadnjih 10 godina postalo je jasno da je turizam danas vrlo važna ekonomska grana, mnogo važnija nego što ljudi shvaćaju. Danas svi putuju i godišnji broj turista na svijetu dostigao je brojku od jedne milijarde – što je prije 10 godina bilo nezamislivo jer je tada godišnje svijetom putovalo tek 600 milijuna ljudi. Dakle, taj se broj gotovo udvostručio, a s obzirom na trenutačna kretanja udvostručit će se ponovno za 10 do 15 godina. To su gigantski razmjeri i turizam je postao vodeća svjetska industrija po rastu, odmah iza naftne, kemijske i automobilske. Turizam je danas četvrta industrija na svijetu i generira goleme prihode – gotovo bilijun dolara svake godine. Poanta je da se turizam uvijek gledao kao marginalna aktivnost, kao nešto što ljudi rade samo kada imaju dodatni novac, samo kad si to mogu priuštiti. To više nije tako. Danas svi putuju. Pritom mislim globalno, ne samo na Europu i SAD, već i na zemlje s rastućim ekonomijama poput Indije, Kine, Brazila i Afrike. Otamo je počeo dolaziti golem broj turista u sve dijelove svijeta. Turizam je prestao biti dodatna ljudska aktivnost i prerastao je u ljudsku potrebu – svaka obitelj smatra da ima pravo otputovati negdje, vidjeti i doživjeti nešto novo. Gotovo da je putovati postalo ljudsko pravo. Zahvaljujući globalizaciji, sve je svima postalo dostupno. Smatramo da mediji često nisu svjesni toga te da između turizma i medija postoji most koji još nije dovršen. Turizam se u novinarstvu još uvijek uglavnom prati samo u turističkim i life style časopisima i ne tretira se kao jedna od glavnih ekonomskih aktivnosti u svijetu.

Zbog čega je odlučeno da prva ovakva konferencija bude održana baš u Hrvatskoj?

– Upravo zato što je Hrvatska odličan primjer zemlje u kojoj je turizam u posljednjih 10 godina postao toliko cijenjen. Nismo tražili lijepo mjesto na kojem ćemo se sastati nego zemlju koja je primjer toga što želimo pokazati. Ima puno zemalja kojima je turizam važna gospodarska grana, pa ipak se u njima ne događa isto što i u Hrvatskoj – kod vas su svi involvirani i svjesni važnosti turizma, od ministra turizma i Vlade do građana. Kad pričam s vašim predsjednikom, premijerkom, ministrom, građanima na ulici – od svih čujem isto: “Turizam je važan za naše živote.” Putujem u mnoge zemlje u kojima je turizam važan i to tamo ne čujem zato što to njima nije nacionalni prioritet, a te zemlje također nemaju puno drugih opcija kad je ekonomija u pitanju, pa se svejedno ne orijentiraju na turizam. Ovakav stav Hrvatske odrazio se i u brojkama – imate velik rast, ove ćete godine zatvoriti sezonu s 10 do 11 milijuna gostiju. Za malu zemlju poput Hrvatske to je impresivno i zato smo i odlučili istaknuti primjer Hrvatske.

Ovo je vaš već treći službeni posjet Hrvatskoj, a u prisnim ste odnosima i s ministrom Bajsom. Jeste li boravili ovdje i privatno, kao turist?

– Jesam, lani sam doveo obitelj na ljetovanje u Dubrovnik. Bio je to moj osobni izbor i zaista mogu reći da volim Hrvatsku. Što se vašeg ministra tiče, zaista smo u prijateljskim odnosima, a to se trudim postići sa svim ministrima turizma, u svih 155 zemalja. Izgraditi prisne odnose veoma je važno u mom poslu, jer to je najbolji način kako možemo pomoći. Ne moram ni spominjati da vaš ministar radi odličan posao i da je vrlo uspješan u jednoj bitnoj stvari – zna kako iskoristiti međunarodne organizacije da Hrvatskoj daju podršku i u tome je jedan od rijetkih.

Prema vašem mišljenju, što su najveće greške hrvatskog turizma, a što najveći aduti?

– Nemojmo govoriti o greškama, već radije o činjenicama. Hrvatska je postala vrhunska mediteranska, ali i europska destinacija. Može li bolje? Naravno. No činjenica da je Hrvatska postigla dobre rezultate u trenutku kad je Europa suočena s ekonomskim teškoćama je važna, jer ako je uspješna u teškim okolnostima, u povoljnima će biti još uspješnija. Kad je riječ o brojkama, imidžu i percepciji vaše zemlje, napravili ste dobar posao. Ono što morate jest etablirati se kao brend te se pobrinuti da ljudi koji su već došli u Hrvatsku u njoj potroše više novca. Prosječna potrošnja turista u Hrvatskoj je veća od međunarodnog prosjeka, ali može biti bolja. Druga stvar koju morate učiniti je povećati regionalnu suradnju, u čemu Hrvatska može imati vodeću ulogu. Važno je imati na umu da se svijet otvara: za goste iz Europe Hrvatska je priča o uspjehu, jer im je na dohvat ruke. No svijet danas oblikuju nove, vama daleke zemlje, poput Kine, Indije, Rusije, Brazila. Njihovi turisti neće doći i provesti tjedan dana samo u Hrvatskoj. Oni kažu: “Idući tjedan idem u Europu.” Za njih je cijela Europa jedna destinacija. Tako će provesti dva dana u Parizu, dan u Rimu, dan u Londonu. Zbog toga je potrebno stvoriti brend Jugoistočne Europe kako bi ti turisti proveli dva-tri dana u Hrvatskoj, zatim posjetili Beograd, Tiranu, Bukurešt, Sofiju. Oni ne primjećuju toliko razlike između tih zemalja i sve su im jednako egzotične. Hrvatska je definitivno destinacija broj jedan u regiji i mora iskoristiti tu poziciju da postane lider. Regionalna suradnja bi stoga trebala otvoriti granice i omogućiti turistima da lakše putuju, ali i objediniti promociju i brendiranje turističkih proizvoda s ovih prostora. To neće biti lako, ali to je budućnost vašeg turizma.

Osim novih zemalja koje su postale vrlo važni faktori na turističkoj karti svijeta te povećana broja ljudi koji putuju, što se još važno promijenilo u svjetskom turizmu?

– Promijenilo se mnogo toga. Kao prvo, otvaraju se nove destinacije. Svijet je jako dugo bio orijentiran samo na određeni broj slavnih mjesta na koja su svi odlazili. Njih danas zovemo starim destinacijama i ponajviše se odnose na Zapadnu Europu. No svijet se otvorio i nova su odredišta postala vrlo jaki konkurenti. Prije samo 10 godina udio zemalja u razvoju, kad je riječ o turističkim destinacijama, bio je samo 36 posto – sve drugo odnosilo se na Europu i Južnu Ameriku. Danas je odnos 50:50. Druga stvar je napredak tehnologije, koji je pojedincu omogućio da sve aranžmane i organizaciju odradi sam, što je promijenilo čitav model turističkog poslovanja. Agencije se tomu moraju prilagoditi i iskoristiti internet, a ne se boriti protiv njega. Treća i možda najvažnija promjena jest nova kultura putovanja. Svi misle da imaju pravo putovati, što je promijenilo turizam kao ništa dosad. Promijenile su se i mnoge zemlje samo zahvaljujući turizmu. Bio sam nedavno u Keniji i ta je zemlja, iako nema ništa drugo ponuditi u ostalim ekonomskim sektorima, dobila sasvim drukčiji imidž bez obzira na političke poteškoće od prije dvije godine i probleme s nasiljem koje je imala.

Promijenio se i sam turist.

– Točno, današnji turist je mnogo educiraniji i želi doživjeti posebno iskustvo. Ne želi više biti strpan u kutiju koja će ga voditi uokolo, želi puno veću interakciju s lokalnim ljudima i zemlje koje to mogu ponuditi u velikoj su prednosti. Novi izazov u turizmu je personalizirati iskustvo putovanja, a ekoturizam, ruralni ili avanturistički su novi oblici turizma koji upravo to omogućavaju.

Španjolska se često navodi kao primjer jedne od zemalja koje su prekomjerno iskorištavajući turističke potencijale masovnom gradnjom gotovo postigle suprotan učinak. Jesu li opravdani strahovi da bi se to moglo dogoditi i Hrvatskoj?

– Mislim da je to jedna od lekcija koju smo svi naučili kroz gospodarsku krizu. Danas je Španjolskoj jasno da njezina prava snaga leži u unutrašnjosti, u selima i u manjim mjestima, a ne u gigantskim hotelskim kompleksima koji više nisu tako popunjeni. Shvatili su da je njihova prava snaga u kulturi, da je ona razlog zašto turisti dolaze. Zemlje u razvoju to polako počinju shvaćati i siguran sam da neće ponoviti istu grešku.

Klimatske promjene također mijenjaju turističku sliku svijeta. U kojem sve pogledu?

– U posljednih 10 godina svijet se napokon suočio s posljedicama globalnog zatopljenja, što je usko povezano s turizmom. Kao prvo, turizam uvelike utječe na klimatske promjene, što ljudi više putuju, to je više emisije ugljičnog dioksida. Kroz avione, autobuse, aute, hotele turizam je uzrok emisiji čak pet posto ugljičnog dioksida u svijetu. No kao drugo, klimatske promjene utječu i na turizam. U mnogim se zemljama gubi biološka raznolikost koja privlači turiste, pustinje se povlače, razina mora se diže i ugrožava neke obalne predjele. Maldivi su, recimo, ozbiljno ugroženi da budu potpuno pod vodom već za 50 ili 100 godina. Isti slučaj je i s Venecijom, ali i sa skijaškim odredištima; ljudi se moraju penjati na sve više i više vrhove da bi došli do snijega. Upravo zato turizam se našao na čelu borbe za zaštitu okoliša, jer ona znači i zaštitu turističkog kapitala svijeta.

Koji su novi jaki igrači na turističkoj karti svijeta?

– Kako se ekonomska snaga općenito seli na Istok, tako je i s turizmom. Azija je promijenila odnose snaga u svjetskom turizmu, jer prima i šalje sve više turista. To su velike promjene u svjetskom turizmu.

Već sada počinju pripreme za sljedeću turističku sezonu, kakva su predviđanja?

– Na globalnoj razini predviđa se rast od 4,5 do 5 posto, što je prosjek kao i dosadašnji. Za 20 godina predviđa se rast od 3,4 do 4 posto – dakle, turizam će nastaviti rasti. Trenutačno svijetom putuje gotovo milijarda ljudi svake godine, a do 2020. očekujemo da će ih putovati milijarda i pol. Naravno da je i na turizam utjecala gospodarska kriza, ali najmanje od svih ostalih privrednih grana.

Komentiraj

Source:Tanja Simić