U četvrtak je nastavljena sjednica Istražnog povjerenstva za Agrokor, a prvi je iskaz davao bivši guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, izvještava N1 televizija.

Navedite od kada ste počeli raditi za koncern Agrokor, na kojim funkcijama i je li još netko iz vaše obitelji bio zaposlen u Agrokoru, pitao je Rohatinskog Ivan Lovrinović.

“Za koncern sam počeo raditi 1. travnja 2000. i radio sam do 12. srpnja 2000. A nakon mandata 2012. sam se vratio u tvrtku, a sukladno dogovru s redsjednikom tvrtke još iz 2000. kad sam prvi put otišao iz tvrtke. Obavljao sam funkciju savjetnika za makroekonomske analize.

Pratio sam makroekonomska kretanja u Hrvatskoj i šire od toga. Moj posao nije bio da na bilo koji način analiziram rad koncerna”, odgovorio je Rohatinski.

Dodao je da su kratko u koncernu bili zaposleni njegova kćer i sin.

Lovrinovića je zanimao i koji je bio strateški razlog Agrokora da otkupi špedicijsku tvrtku supruge Željka Rohatinskog.

“Ja ne mogu govoriti u ime Agrokora, a tvrtka je kupljena za neto iznos od jedne kune. Zašto je Agrokor uradio to morate pitati njih”, odgovorio je Rohatinski te dodao da taj otkup obiteljske tvrtke nema nikakve veze s njegovim angažmanom u Agrokoru.

“Jeste li u vrijeme prije nego što ste zaposleni u Agrokoru bili član Nadzornog odbora Agrokora”, pitao je Nikola Grmoja.

“Nisam bio član nadzornog odbora, osim ova tri mjeseca kad sam radio 2000. godine. Iz PBZ sam u Agrokor otišao jer mi je ponuđena dvostruka veća plaća”, odgovorio je Rohatinski. Kaže da je odbio raditi za međunarodne banke zbog njihove uloge u izazivanju svjetske krize. “Odbio sam raditi za takve institucije, u zemlji je ponuda poslova bilo jako mala, a ova s Agrokorom se mogla realizirati u roku od nekoliko dana”, rekao je Rohatinski.

Je li vas Ivica Todorić potakao da idete na funkciju guvernera da bi imao koristi od toga? pitao je Nikola Grmoja.

“Ne da o tome nije bilo govora kada sam odlazio iz Agrokora, nego me u 12 godina koliko sam bio u HNB-u Ivica Todorić niti itko od njegovih suradnika nikad nije nazvao da bi sugerirao nešto što bi koristilo Agrokoru.”

Kuću je supruga otkupila od Agrokora

“Teoretski i praktično HNB vrši nadzor nad bankama, ne njihovih komitenata. Jedan od zadataka je i procjenjivanje izloženosti banke prema komitentima. Nadzor HNB-a koji je permanentno prisutan je posebno pazio na taj elementa u poslovanju banaka. Svih banaka i prema svim komitentima” kazao je na pitanje predsjednika Povjerenstva Orsata Miljenića Rohatinski.

Koja je bila sudbina kuće koju je kupio Agrokor uz tvrtku njegove supruge, pitao je Miljenić.

“Kuća je u posjedu moje supruge i naša obitelj živi u njoj. Zbog zdravstvenih razloga moje supruge tvrtka više nije mogla poslovati. Zbog poslovnih veza te tvrtke i nekih tvrtki iz sastava Agrokora, da bi se to saldiralo, kupljena je tvrtka moje supruge za iznos vrijednosti kuće. Onda je moja supruga kao fizička osoba otkupila tu kuću od tvrtke za isti iznos. Novčani tok je bio praktički bila nula”, kazao je Rohatinski.

Gordana Marasa zanimalo je li za vrijeme rada u Agrokoru upoznao sadašnjeg ministra financija Zdravka Marića. Rohatinski je kazao da ga je upoznao, ali da nisu zajedno radili.

“Općenito način funkcioniranja koncerna je bio takav da nitko ne treba znati ono što nije neophodni za njegovo obavljanje posla. Za vrijeme mog obavljanja posla kontakata s Marićem nije bilo. Moje spoznaje onoga što je on radio su bile čiste kuloarske ili s hodnika. Po tim informacijama on je bio zadužen za trgovanje na tržištu kapitala. Posao kojeg je, vjerujem, dobro naučio, još dok je radio u Ministarstvu financija kao državni tajnik”, odgovorio je Rohatinski.

Kazao je da je Marić bio zadužen za vanjsko financiranje i kreditiranje koncerna.

Znači li to da je Marić bio uključen u projekt financiranja od strane Sberbanke.

“Ne mogu znati, ali pretpostavljam da je”, rekao je Rohatinski.

“Moj je dojam, a ne dokaz, s obzirom na načina na koji je koncern funkcionirao, da su poslovi računovodstva, bili na neki način izdvojeni od drugih poslova”, rekao je.

Josip Borić (HDZ) pitao je Rohatinskog o okolnostima odlaska iz Agrokora 2000. godine.

“Moja komunikacija je bila s premijerom Račanom i ministrom financija Crkvencem. Je li bilo komunikacije između njih i Todorića, ja ne znam”, rekao je.

Jeste li savjetovali Todorića u akviziciji Mercator?

“Nije tražio moje mišljenje o tom pitanju, ali u jednom nevezanom razgovoru rekao sam da mislim da to nije dobar potez, da sinergijski efekti neće biti kako se očekuju i u tome sam bio apsolutno usamljen”, rekao je Rohatinski.

Nagovarali ga na politički angažman

Nikola Grmoja podsjetio je Rohatinskog na njegovu inicijativu da HNB pusti 6,5 milijardi kuna bankama kojim bi one kreditirale domaće gospodarstvenika, a koja je stopirana 2011. godine.

“Obično neki misle da je centralna banka svijet za sebe, da je njena fuknkcija isključivo stabilnost tečaja. To nema veze sa stvarnošću. Monetarna politika je snažna poluga ekonomske politike. U tom smislu niz godina u kontaktima HNB-a i hrvatskih vlada bili su iznošeni stavovi o potrebi koordiniranog djelovanja. HNB je trebao emitirati novac ili osloboditi dio imobiliziranog novca. Stvar je vlasti, poslodavaca i banaka da se dogovore gdje će se novac usmjeriti. To je nekoliko puta urađeno, zadnji pokušaj je bio 2012. godine. 2011. je bio jedan takav pokušaj i to za iznos od deset milijardi kuna. Poslodavci i banke su u tome našli svoj interes, bili su u intenzivnim kontaktima s vladom i onda iz nekog razloga kojeg ja ne znam se vlada distancirala od svega. Na jednom sastanku su bila tri državna tajnika, nakon toga premijer izlazi s izjavom da je to igra guvernera zbog njegovih navodno političkih ambicija. Vrši pritisak na poslodavce da odustanu”, ispričao je Rohatinski.

Na pitanje koji su to državni tajnici bili, Rohatinski nije želio odgovoriti jer na sastanku nisu bili kao predstavnici Vlade, nego kao slobodni strijelci, no da su neki bili pozvani da svjedoče na Povjerenstvu. Na inzistiranje predsjednika Miljenića i opomenu da krši zakon ako zna imena, rekao je da HNB nije bio prisutan na sastancima i da nije bio neposredni svjedok.

“Kako je meni prenešeno, jedan od državnih tajnika je bio Zdravko Marić”, rekao je Rohatinski i nastavio:

“Nije moguće da su državni tajnici djelovali na svoju ruku. Oni su poslani na sastanke kao predstavnici Vlade, a premijerka je za to znala. Pozvala me dan nakon i razgovarali smo o tome. Bitno je da se ideja o zajedničkom poslovnom djelovanju nije ostvarila.”

Jeste li upoznati da je Todorić naručio istraživanje vaše popularnosti kao političkog projekta, pitao je Grmoja.

“Ne znam, ali vjerujem da nije 2012. gospodin Todorić zatražio takvo istraživanje”, rekao je Rohatinski i pojasnio, na Grmojino inzistiranje, da je točno da je bio na sastanku na kojem su bili Tomislav Karamarko, Milan Kujundžić i Ivica Todorić koji su ga nagovarali na politički angažman, ali je odbio.

“Nakon toga počele su se događati čudne stvari. Jedan medij je objavio priču o poduzeću moje supruge i njenoj kući, dva dana nakon što sam na sastanku rekao definitivno ne”, nastavio je i podsjetio da su prve inicijative da se politički angažira došle iz nekih drugih stranaka i krugova.

Komentiraj