SVIJETSKI DAN HIPERTENZIJE Hrvatska kuća srca skreće pozornost na rizične čimbenike i redovite kontrole krvnog tlaka

Autor:

Arhiva Nacionala

Zaklada ‘Hrvatska kuća srca’ povodom Svjetskog dana hipertenzije želi skrenuti pozornost javnosti na problem arterijske hipertenzije u Republici Hrvatskoj u kojoj je prema provedenim istraživanjima hipertenzija zabilježena kod 45.6 posto muškaraca i 43 posto žena odrasle dobi.

Iako je povezana s promjenjivim rizičnim čimbenicima i postoje učinkoviti načini liječenja, istraživanja ipak pokazuju da je loše kontrolirana u stanovništvu. U našoj domovini je svega 58.6 posto stanovništva svjesno arterijske hipertenzije, a njih 48.4 posto se liječi od te bolesti, dok samo 14.8 posto građana kontrolira krvni tlak.

Povišen arterijski tlak je glavni nezavisni čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, koje su kod nas glavni uzrok smrtnosti stanovništva.

Visoka prevalencija hipertenzije od 37 posto znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka više od 140/90 mm Hg. Upravo iz toga razloga poruka Svjetskog dana hipertenzije je ‘Saznajte svoj krvni tlak’ s preporukom da ga treba snižavati ispod vrijednosti 140/ 90 mm Hg.

Bolest povišenoga krvnog tlaka (arterijska hipertenzija) najčešća je kronična nezarazna bolest zastupljena u općoj populaciji razvijenog svijeta i to oko 40 posto. Ako se ne liječi valjano, pogoduje ubrzanom nastanku aterosklerotskih patoloških promjena na srčanom tkivu i arterijskom sustavu, kao i oštećenju bubrega i ostalih ciljnih organa.

Zaklada ‘Hrvatska kuća srca’ želi educirati građane i skrenuti im pozornost na važnost prevencije i redovite kontrole. Već niz godina Zaklada komunicira smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, među kojima se posebno ističe ona o konzumaciji soli, točnije o primjerenom dnevnom unosu kuhinjske soli od 5 grama, dok u Republici Hrvatskoj prosječni građanin unosi čak duplo veću količinu od 11.6 grama.

Uz smanjenje unosa soli, na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može se utjecati promjenom štetnih životnih navika kao što su uravnotežena prehrana, prestanak pušenja, izbjegavanje konzumacije prekomjernih količina alkohola, redovita tjelesna aktivnost i održavanje normalne tjelesne aktivnosti.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)