Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je u ponedjeljak u Dubrovniku u vezi s odlukom Gradskog vijeća o bankomatima u povijesnoj jezgri kako svi koji ostvaruju dobit i koji poslovanje temelje na korištenju kulturne baštine moraju voditi računa o njezinoj održivosti i budućnosti.

Ministrica je na konferenciji za novinare istaknula kako je Grad Dubrovnik prvi u Hrvatskoj, u skladu s naputcima Ministarstva kulture, ugradio odrede o bankomatima u donio odluku o komunalnom redu.

“Na svakome je od nas poštovati svoj grad i kulturnu baštinu, da radimo sukladno zakonu. Zato smo u posljednje tri godine usustavili smjernice koje vrijede za sve”, rekla je Obuljen Koržinek.

“Nismo mogli predvidjeti problem prekomjernog broja bankomata u povijesnim jezgrama te smo trebali sagledati cjelinu i specifičnost svake cjeline. U dogovoru s lokalnim konzervatorskim odjelima htjeli smo izraditi smjernice primjenjive na sve gradove i situacije. O tome smo razgovarali i s Udrugom gradova“, rekla je Obuljen Koržinek.

Dodala je kako je problem bankomata u vrlo kratkom vremenu pokazao da percepcija dopuštenog nije do kraja bila zaokružena.

“Imali smo situaciju u Dubrovniku da je jedan broj bankomata sukladno zakonu ishodio dozvole, ali se potom dogodio val bankomata bez ikakvih dozvola. Proveli smo inspekcijski nadzor i utvrdili o kojima je riječ te postupamo po zakonu i ovlastima inspekcije konzervatorskih odjela. Paralelno se Grad Dubrovnik odlučio, a za njim i drugi gradovi, ugraditi obvezu ishođenja prethodnog odobrenja u svoju odluku o komunalnom redu“, rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Govoreći o konzervatorskim smjernicama, istaknula je kako ništa ne smije oštetiti kulturno dobro te da mjesto i način ugradnje moraju biti usklađeni s arhitektonskim sklopom zgrade i njezinim stilskim obilježjima, a vidljiv smije biti samo operativni dio bankomata.

“Nije bilo nikakvih namjera negativnog odnosa prema ovoj gospodarskoj grani jer puno komuniciramo i surađujemo”, dodala je ministrica.

Gradonačelnik Franković podsjetio je kako je slučaj s bankomatima nastao prije godinu dana, a danas ih je u povijesnoj jezgri Dubrovnika 32 – na Stradunu 20 te u pokrajnjim ulicama još 12.

“Time je trajno narušena vizura UNESCO-ove zaštićene spomeničke baštine. Zato smo krenuli to rješavati sustavno, korak po korak, a sve kako u konačnici zbog sporova koji će nam se sigurno događati ne bismo došli u situaciju da oštetimo Grad Dubrovnik ili izgubimo neku od parnica”, rekao je Franković i zahvalio ministarstvu što su mjesecima radili na rješenu koje je prihvatilo Gradsko vijeće.

Najavio je da će gradsko komunalno redarstvo ovog tjedna obići sva mjesta s bankomatima.

“Gledajući upute ministarstva konzervatorskim odjelima, vrlo teško da će suglasnost dobiti bankomati koji je ni sad nemaju. Komunalni redari će jasno utvrditi imaju li vlasnici prostora konzervatorsku suglasnost. Ako je nemaju, dat će im se rok od mjesec dana da je pribave. Ako je ne dobiju u tom roku, kreće odluka o uklanjanju bankomata, odnosno postupak kažnjavanja pravnih osoba s 10 tisuća kuna na dan, a odgovorne osobe u pravnoj osobi dvije tisuće kuna na dan. Kazne će vlasnici prostora prevenirati otkazom ugovora o zakupu tvrtkama koje su u prostoru”, rekao je Franković.

Dodao je kako očekuje žalbe na kazne, pri čemu će kao drugostupanjsko tijelo odlučivati Dubrovačko-neretvanska županija. Ako rješenje bude u korist Grada Dubrovnika, ono postaje ovršno pa Grad Dubrovnik može ovršiti vlasnike prostora.

“Već imamo 20 sporova s tvrtkom ‘Aurodomus’, gdje su rješenja postala pravomoćna. Županija je dala pravorijek u korist Grada Dubrovnika, a pala im je i žalba Upravnom sudu u Splitu”, istaknuo je gradonačelnik Franković.