Sredinom travnja švedska će vlada u Stockholmu i Göteborgu održati zanimljivu dvodnevnu investicijsku konferenciju na kojoj će pred zainteresiranim ulagačima promovirati osam zemalja srednje Europe u koje bi trebalo investirati. Među tih je osam zemalja i Hrvatska. Investicijsku konferenciju organiziraju švedsko Ministarstvo vanjskih poslova i švedsko trgovinsko i investicijsko vijeće Business Sweden. Ta je konferencije bila povod da švedski veleposlanik Lars Schmidt o njoj i njenim potencijalima progovori u intervjuu za Nacional. Schmidt je veleposlanikom Kraljevine Švedske u Hrvatskoj imenovan u rujnu 2013. Otad je veći dio svog angažmana posvetio unapređenju ekonomskih odnosa dviju zemalja. Uvjeren je da je jedini izlaz iz ekonomske krize u Hrvatskoj i susjednim zemljama upravo razvoj gospodarstva. U prethodnom dijelu diplomatske karijere bio je ambasador i u Beogradu, ali i švedski predstavnik u Paktu o stabilnosti za jugoistočnu Europu u Bruxellesu. Lars Schmidt je po zanimanju odvjetnik i veliki je ljubitelj sporta. Sa svojim sinovima često u Hrvatskoj posjećuje razne sportske događaje. U razgovoru za Nacional odmah na početku uputio je posrednu kritiku hrvatskoj Vladi, diplomatski se izrazivši kako je iznenađen da gotovo nikoga u Hrvatskoj nije zainteresirala konferencija na kojoj će se u Švedskoj promovirati investiranje u Hrvatsku. Osvrnuo se i na probleme švedskih kompanija u Hrvatskoj, komentirao nedavne političke događaje i iznio svoje mišljenje o budućnosti Hrvatske i jugoistočne Europe.

[quote_box_center]

  • Sredinom travnja švedska će vlada u Stockholmu i Göteborgu održati zanimljivu dvodnevnu investicijsku konferenciju na kojoj će pred zainteresiranim ulagačima promovirati osam zemalja srednje Europe u koje bi trebalo investirati.
  • Investicijsku konferenciju organiziraju švedsko Ministarstvo vanjskih poslova i švedsko trgovinsko i investicijsko vijeće Business Sweden.
  • Ta je konferencije bila povod da švedski veleposlanik Lars Schmidt o njoj i njenim potencijalima progovori u intervjuu za Nacional.

[/quote_box_center]

NACIONAL: O kakvoj je investicijskoj konferenciji riječ i zašto je ona važna za Hrvatsku?

Business Sweden je institucija u zajedničkom vlasništvu švedske vlade i švedske industrije koja aktivno pomaže švedskim tvrtkama pri izlasku na strana tržišta. Tijesno surađuje sa švedskim veleposlanstvima diljem svijeta. Konferencija u Švedskoj organizirana je da se švedskim tvrtkama i investitorima predstave mogućnosti ulaganja u osam zemalja srednje Europe. Osim o Hrvatskoj, bit će riječi i o Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Hrvatska će kao jedna od zemalja u žarištu interesa biti predstavljena švedskim tvrtkama kao odredište za investiranje. Zanimljivo je to što Hrvatsku predstavljaju švedske institucije. Konferencija će predstaviti globalnu sliku svake od osam zemalja, kao i konkretne planirane projekte. Ti se projekti u prvom redu odnose na infrastrukturu, energetiku, transport i očuvanje okoliša. Posebno su zanimljivi oni koji će biti financirani iz fondova EU. Budući da postoje snažne demografske i političke veze između Švedske i srednje Europe, osam zemalja koje će biti u žarištu interesa na konferenciji u Stockholmu i Göteborgu nije slučajno odabrano, a do 2020. u razne će projekte biti uložene stotine milijardi eura u sklopu plana Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije.

NACIONAL: Koliko je švedskih tvrtki dosad investiralo u Hrvatsku?

Trenutačno je u Hrvatskoj prisutno 50 švedskih poduzeća, a ovamo su došle s razlogom. U Hrvatskoj postoji tržište za njihove proizvode i usluge, a ako ne postoji još danas, postojat će sutra ili možda preksutra. Hrvatska ima još uvijek skriven i neiskorišten tržišni potencijal, ne samo za sebe, nego i za ovaj dio Europe općenito, ne samo za zemlje s područja nekadašnje Jugoslavije, nego razmišljam i u još kudikamo širem kontekstu.

NACIONAL: Koji su to neiskorišteni hrvatski potencijali?

Ponajprije, geografski položaj i infrastruktura. Ako na zemljovidu označite Zagreb, vidjet ćete da je usred autocesta za Mediteran, za alpski dio Europe, kao i panonski na istoku. Imate goleme mogućnosti zbog obale koja je najljepši dio svijeta u kojem sam bio, idealan za opuštanje. Imate i obrazovane ljude, posebice inženjere, koje je potrebno premjestiti u tvornice kako bi se počelo proizvoditi.

NACIONAL: Koje su najveće prepreke na koje švedski investitori nailaze u Hrvatskoj?

Birokracija i administracija. Kad se napokon uspije ući na hrvatsko tržište, shvati se da je malo. Zato zagovaram regionalizaciju hrvatske trgovinske platforme jer ona ima širi potencijal nego sama zemlja. Hrvatsko je tržište je zatvoreno. Ovdje ljudi imaju razvijen instinkt da se stalno od nečega štite. Što je to od čega se danas štite, ne znam. Ne znam što to vide kao prijetnju. Usporedimo li hrvatske netarifne barijere s ostalim zemljama u EU, s kojima Hrvatska dijeli jedinstveno tržište, primjetno je da su malo previsoke.

NACIONAL: Možete li navesti konkretan primjer tih barijera?

Jedna švedska tvrtka za proizvodnju i prodaju namještaja potrošila je sedam godina da uđe na tržište. Iz tog smo primjera mnogo naučili. Sad je tu i sve savršeno funkcionira, ali je za to bilo potrebno jako puno vremena. Ako prihvatite investicije poput te ili neke druge slične, imat ćete velike koristi. Još jedna velika švedska investicija, a riječ je o telekomunikacijskoj kompaniji, deset se godina borila da se održi na tržištu. Danas su to dva uspješna primjera. Tu je i mnogo drugih uspješnih primjera, kao što je tvrtka Securitas. Mnogima od tih tvrtki poslužili smo kao poveznica s hrvatskim institucijama, ali smo istodobno pred tim tvrtkama promovirali Hrvatsku kao dio jedinstvenog tržišta EU.

NACIONAL: Što mislite o prvim mjesecima mandata nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović?

Što se tiče njezine politike, nisam još dovoljno vidio i ne mogu prerano zaključivati. Izborna kampanja bila joj je vrlo ambiciozna i poprilično mi je nalikovala kampanji za parlamentarne izbore. Vjerojatno je njezina stranka imala razloga za takvu odluku. Bila je to tijesna utrka, društvo se podijelilo između dva kandidata, možda zbog njihovih osobnosti. Bivšeg predsjednika Ivu Josipovića poznajem kao veoma obrazovanog i ozbiljnog čovjeka. Kolinda Grabar-Kitarović moderna je i međunarodna figura s mnogo iskustva koje može dobro iskoristiti za dobrobit svoje zemlje. Vidim ju u drukčijem kontekstu nego njezina prethodnika.

NACIONAL: Jeste li se susreli s predsjednicom i o čemu ste razgovarali?

Zadnji sam se put susreo s njom na nogometnoj utakmici, što mi je omiljena razonoda u vašoj zemlji. Prije toga smo se susreli tijekom njezine izborne kampanje. Tada smo razgovarali o trgovini, jer je jedan od ključnih ciljeva njezine kampanje bio privlačenje izravnih investicija u Hrvatsku. Razumio sam da je ekonomija prva i jedina tema. Uspije li uspostaviti kohabitaciju s Vladom i budu li surađivali u poboljšanju gospodarstva, rezultati će biti više nego dobri.

NACIONAL: Što mislite o tenzijama između predsjednice i premijera Zorana Milanovića?

Ne komentiram tenzije i ne slušam ih ako i postoje. Nitko mi ne kaže da one postoje osim medija. Kad govorim sa spomenutim akterima, čini mi se da postoji različito razumijevanje pravila. Ipak, čini mi se da u Hrvatskoj ima jako puno konfrontacija. Mediji traže sukobe, pojedini političari traže sukobe, ali mislim da se obje strane moraju uzdignuti iznad takvih provokacija. Umjesto da budu usredotočene na tenzije i pogreške, moraju se usredotočiti na budućnost i rješenja. I Švedska je bila u sličnoj situaciji ranih 1990-ih, a nismo si ju smjeli priuštiti. Političari su se prestali sukobljavati oko minornih stvari, udružili se i riješili problem. To je jedini način za izlazak iz krize. Ima mnogo takvih nedavnih primjera u Europi.

NACIONAL: Koji je recept primijenila Švedska za izlazak iz krize?

Podnijeli smo zahtjev za ulazak u Europsku Uniju. Bila je to skupa polica osiguranja, ali se 20 godina poslije pokazala vrlo dobrom investicijom kad smo prolazili kroz tu posljednju krizu. Još nismo uveli euro, vidjet ćemo kad ćemo ga uvesti. Ali policu osiguranja, koju imamo mi, imate i vi.

Ako vaši političari privremeno uvedu neku vrstu pakta, što je sastavni dio demokracije, kako bi riješili najveći problem, a to je ekonomija, mislim da će svi od toga imati velike koristi. Koliko vidim, stranke počinju s kampanjom za parlamentarne izbore i trebale bi odaslati širu poruku izbornom tijelu – da razumiju situaciju i da sad ostavljaju oružje kako bi se usredotočili na rješavanje zbiljskih problema.

NACIONAL: Jeste li se ikad susreli s premijerom Milanovićem i o čemu ste razgovarali?

Susreo sam se s njim nekoliko puta, ali nikad nismo imali sastanak. Ne kucam na njegova vrata jer za to trenutačno nema potrebe. Nadam se da će me primiti bude li ozbiljnih problema između naših zemalja. Istaknuo bih da je pristup njegovim ministrima bio odličan. U vrlo kratkom vremenu moguće se dogovoriti za razgovor sa svima njima.

NACIONAL: S kojim ste ministrima bili u kontaktu?

Redovito se susrećem s ministricom Vesnom Pusić, ministrom Vedranom Mornarom, ministrom Sinišom Vargom i ministrom Mihaelom Zmajlovićem. S većinom njih često se susrećem i ugodno sam iznenađen njihovom otvorenošću. Ako imam pitanje za njih, nisu potrebni tjedni ili mjeseci za dogovaranje sastanka.

NACIONAL: Je li pomalo neobično to što premijer nema vremena za ambasadore?

Vjerujem da ima previše posla umjesto da sjedi s nama i ispija kave. U premijerovu uredu dostupan mi je kontakt 24 sata dnevno, pruža mi sve potrebne informacije. Bit je posla kojim se bavi veleposlanik poput mene u komunikaciji s ljudima koji su odgovorni za područja kojih se teme tiču, a oni mogu biti i vrlo nisko u hijerarhiji. Stoga se najviše susrećem s gradonačelnicima velikih gradova, jer se u njima implementira Vladina politika. Tu se vidi kako se novac troši ili se pak ne troši.

NACIONAL: S kojim ste se gradonačelnicima susretali?

Razgovarao sam s mnogima, i to često, posebice sa Sandrom Švaljek, donedavnom zamjenicom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Smatram ju nadasve progresivnom lidericom. Rijedak je takav primjer u ovoj zemlji. Istinski je tehnokrat usredotočen na zbiljske probleme. Sandra Švaljek pravi je fenomen jer ne pripada ni jednoj stranci, a primjenjujući svoja znanja i vještine na probleme što ih rješava, ponajprije one ekonomske, pomaže društvu. Jako je važno da se postupanje Sandre Švaljek može implementirati na mnogo mjesta u hrvatskom društvu. Riječ je o osobi na koju ne utječe politika na ideološkim temeljima, nego je specijalist za određena praktična pitanja i njihova rješenja.

NACIONAL: Znači li to da je previše ideologije u hrvatskom društvu, a premalo praktičnih rješenja?

Ne. Postavili ste jako važno pitanje. Nema previše ideologije. Kad sam uspoređivao politike u Hrvatskoj takvim ideološkim mjerilima, shvatio sam da nema prevelike razlike među političkim strankama. Zbog toga mislim da bi u hrvatskom kontekstu bilo mnogo lakše pomiriti razlike među strankama, rukovati se i riješiti problem. Mnogo drugih zemalja i društava ima veći ideološki raspon između ljevice i desnice. Politička je scena u Hrvatskoj je fragmentirana, s mnogo malih stranaka nastalih od velikih stranaka, ali su razlike među njima vrlo male. Prema mojem mišljenju, u Hrvatskoj je više riječ o “opsesivnoj” politici, odnosno o tome da postoji fiksacija na određene teme i da se stalno razgovara o tim istim temama samo kako bi se o njima razgovaralo. Kad bi se tolika energija, koja se ulaže u svakodnevnu politiku, usmjerila na gorući problem, a to je gospodarstvo, Hrvatska bi bila zemlja bez velikih problema.

NACIONAL: Hoćete reći da hrvatskoj politici općenito nedostaje usredotočenost?

Kad razgovaram s političarima u Hrvatskoj, tvrdim da sve dobre karte već imate u rukama. Sve što trebate jest da ih dobro povežete. A da se to dogodi, trenutačno su vam potrebni tehnokrati. Znam da ih imate dosta, ne samo Sandru Švaljek. Primjerice, ona je vodila Zagreb samo pet mjeseci, a ljudi mi već govore da je mnoge stvari promijenila nabolje.

NACIONAL: Što mislite o tri godine mandata Kukuriku koalicije s SDP-om na čelu?

Nisam u Hrvatskoj od početka njihova mandata, ali nezavidni su problemi s kojima su se suočili. Posebice zbog ekonomske situacije. Kao diplomat baš nikad ne ocjenjujem vlade ili državne dužnosnike. Vidim da se žilavo bore i da je tijekom tog mandata Hrvatska i de facto i de iure ušla u Europsku Uniju. Ocjenjivati ih treba prema djelima i prema okolnosti da su sada u drukčijoj situaciji nego prijašnje vlade.

NACIONAL: Koje je najveće postignuće sadašnje vlade?

Bio sam duboko involviran u vaše pregovore za ulazak u Europsku Uniju i hrvatska postignuća na tom su putu izvanredna. Prošli ste kroz rekordno brz pregovarački proces. Ne samo što ste ušli pregovarajući o 35 poglavlja, nego ste o njima pregovarali prema ponešto izmijenjenoj i kompliciranijoj metodologiji. Morali ste provesti mnogo reformi prije nego što ste zaključili svako pojedino poglavlje. Bilo je posrtaja na području vladavine prava i dobrosusjedskih odnosa. Pratio sam cjelokupan proces takoreći iz minute u minutu posljednjih deset godina. Možda bi Hrvatska trebala više pozornosti posvetiti tomu što joj Bruxelles i jedinstveno europsko tržište mogu ponuditi, a to se uvelike odnosi i na otvaranje granica za trgovinu. Istaknuo bih još jednu važnu stvar, za koju okrivljujem i vlastitu zemlju, kao i ostalih 26 zemalja članica EU – Hrvatskoj nisu ponuđene pozicije u hijerarhiji u Bruxellesu, i to u onolikom dijelu na koji ima pravo. Hrvatska treba više ljudi u bruxelleskom stroju.

NACIONAL: Koje su razlike između socijaldemokracije u Hrvatskoj i Švedskoj?

Naša socijaldemokratska vlada na vlasti je tek pola godine i nadam se dobroj suradnji tijekom zadnjeg dijela mandata vaše Vlade. Proveo sam 20 godina u ovoj europskoj regiji, radeći i na drugim pozicijama, i vidim mnoge sličnosti naših dviju zemalja. Udaljenost između dviju stranaka možda i nije tako velika. Vjerojatno si ni jedno društvo ne može priuštiti luksuz da samo gleda u stare knjige kako bi znalo što treba učiniti danas. Moramo se baviti svakodnevnim problemima.

NACIONAL: Možete li komentirati nedavni napad desničarske Obiteljske stranke na norveškog ambasadora koji je prisustvovao osnivanju Antifašističke lige RH?

Ne znam dovoljno o tom događaju da bih ga mogao komentirati. Mogu samo reći da smo nas dvojica uživali u gostoprimstvu Hrvatskog nogometnog saveza kad smo gledali utakmicu Hrvatske protiv Norveške i tu je Hrvatska bila veliki pobjednik.

NACIONAL: Treba li Hrvatska ući u eurozonu?

Mislim da biste stalno trebali imati u vidu taj cilj tijekom svoje transformacije iz ekonomskog stanja u kojem se nalazite. Morate biti sigurni da, kad do toga dođe, tajming bude savršen. Najprije morate uravnotežiti druge faktore – mislim pritom i na to da je jako puno zajmova denominirano u eurima i švicarskim francima. Nisam ekonomist, ali postoje anomalije koje prethodno treba popraviti. Mislim da je cilj guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića da uvede euro u Hrvatsku do 2020. najraniji trenutak o kojem biste trebali razmišljati kad je posrijedi poduzimanje toga koraka. Dovoljno je to vremena za zemlju da se prilagodi kriterijima za ulazak u eurozonu. I u Švedskoj smo jedno vrijeme razmišljali o tome, ali smo od toga zasad odustali.

NACIONAL: Kako komentirate ankete prema kojima će sljedeći premijer biti Tomislav Karamarko?

Ono što razumijem iz HDZ-ove politike, koja je transparentna, jest to da imaju ekonomski plan. Još ga nisam vidio jer je u izradi, a vidjet ćemo što nudi kad bude gotov.

NACIONAL: O čemu ste razgovarali s Karamarkom?

Posljednji smo put razgovarali o nogometu. Navijali smo za različite momčadi. U drugim smo prilikama razgovarali o ekonomiji i potrebi uvođenja potpore tehnokratima.

NACIONAL: Više izvora tvrdi da su predstavnici nekih stranih tvrtki već uspostavili kontakt s Karamarkom, očekujući da će on biti sljedeći premijer?

Nisam čuo ništa o tome. Ali prirodno je da tvrtke komuniciraju s političarima bez znanja ambasada. Zanimljiv mi je još i taj fenomen da se u Hrvatskoj kasno doznaju datumi izbora. Kod nas, u nordijskim zemljama, datumi izbora znaju se poprilično unaprijed. Kod vas dolaze više kao iznenađenje.

'S PREMIJEROM MILANOVIĆEM NISAM IMAO SASTANAK I NE KUCAM NA NJEGOVA VRATA, ALI PRISTUP NJEGOVIM MINISTRIMA JE ODLIČAN I UGODNO SAM IZNENAĐEN NJIHOVOM OTVORENOŠĆU' FOTO: Nacional
‘S PREMIJEROM MILANOVIĆEM NISAM IMAO SASTANAK I NE KUCAM NA NJEGOVA VRATA, ALI PRISTUP NJEGOVIM MINISTRIMA JE ODLIČAN I UGODNO SAM IZNENAĐEN NJIHOVOM OTVORENOŠĆU’
FOTO: Nacional

NACIONAL: Kakav je vaš stav o izbornom tijelu koje u Hrvatskoj podupire desne opcije?

Čini se da je poruka HDZ-a bila privlačna ljudima u manjim sredinama i ruralnim dijelovima vaše zemlje. Trebao bih u Hrvatskoj provesti barem još godinu-dvije da postanem stručnjak za prepoznavanje razlika. Čini se da je važan faktor u Hrvatskoj i politika prema Bosni i Hercegovini.

NACIONAL: U kojem je smislu Bosna i Hercegovina važan faktor u hrvatskoj politici?

Ponekad osjećam da je faktor BiH u hrvatskoj politici uzrok velikih previranja. Povezano je to s HDZ-om koji u toj zemlji ima sestrinske stranke.

NACIONAL: Kako gledate na sukob ratnih veterana, tzv. šatoraša, i onih koji se s njima ne slažu?

Shvaćam da imaju svoje razloge da budu u šatoru. Pratim tu situaciju jer sam tijekom rata vidio te ljude u akciji. Vidio sam što su prošli, vidio sam što je prošla druga strana. Mnogo sam puta bio u Vukovaru. Osjećam rat, mogu ga omirisati. Imam sliku o tome što se zbivalo. Redovito pratim situaciju komunicirajući s Ministarstvom branitelja i podupirem njihov pristup pronalaženju rješenja za stolom, umjesto na ulici.

NACIONAL: Kakva se poruka ovakvim slikama iz Hrvatske šalje stranim investitorima?

Okolnost da se ljudi nalaze pod tim šatorom već pola godine nije najbolji marketing za Hrvatsku. Nedavno sam imao dva prominentna posjetitelja iz Stockholma u Zagrebu, koji su htjeli vidjeti šator pred Savskom 66, jer su o tome čitali u našim izvješćima. Rijedak je to fenomen u zemljama članicama Europske Unije i ne smatram da za njega postoji jednostavno objašnjenje.

NACIONAL: Jeste li vi s ostalim diplomatima bili na privatnom primanju kod Marijana Hanžekovića i zašto je zvao sve ambasadore u Hrvatskoj na svoj prijem?

Bio sam i još se pitam koji je bio razlog tog poziva, jer nije bilo poruke. Porazgovarao sam s njim i objasnio mi je zašto je uložio u medije i koji su mu ciljevi. Upoznao nas je s članovima uprave i direktorima svih svojih izdanja. Medijski sektor česta je tema razgovora među diplomatima. No najviše o medijima razgovaraju političari u ovoj zemlji. Primijetio sam da u Hrvatskoj nedostaje medij orijentiran na debatu. Iako primam i pratim gotovo sve medije, zanimljivo je da većinu vijesti i informacija o debatama dobivam preko društvenih mreža.

NACIONAL: Među kolegama diplomatima poznati ste kao ljubitelj sporta. Koje sportove volite?

Volim rukomet i nogomet. Čini mi se i da je u Hrvatskoj zanimljiv svaki sport koji sadržava jurnjavu s loptom. Trebate za nečim juriti ili nešto bacati, što je vrlo simptomatično za vašu zemlju. Gdje god je lopta, tu su Hrvati sa svojim timom i pobjeđuju. U svojim govorima često se pitam zašto svoj mentalitet u sportu ne iskoristite i na drugim područjima.

NACIONAL: Što mislite o ustaškim povicima na stadionima u Hrvatskoj?

Dogodilo se to i nedavno, prilikom jedne utakmice nakon koje su moji sinovi došli doma i rekli da su opet čuli povike “za dom spremni”. Teško mi je to njima objasniti. Moram reći da i u Švedskoj imamo dosta nasilja u sportu. Možda i više nego u Hrvatskoj. Oko sportskih događaja uvijek je angažirano više policajaca i opasnije je odlaziti na takve događaje. No na stadionima nemamo politike.

NACIONAL: Rekli ste da ste prošli ratna zbivanja u Hrvatskoj i BiH radeći za UN. Jeste li bili u Srebrenici?

Kako sam bio stacioniran u Zagrebu, u političkom sjedištu UN-a, često sam odlazio i u Bosnu i Hercegovinu. U Srebrenici sam bio prije 20 godina, ali ne kao vojnik. Vidio sam previše toga u BiH, ali u oba slučaja, kad se dogodio masakr u Srebrenici i onaj u Sarajevu, bio sam u Zagrebu.

Nakon sarajevskog masakra na tržnici bio sam dio tima koji je iz Zagreba išao u Sarajevo utvrditi što se točno dogodilo. Imam svoju privatnu i osobnu priču o tome što se ondje uistinu događalo, ali nikad ju nikomu neću reći. Bio sam i u Kninu, pratio sam i vaše trupe prilikom ulaska u Vukovar u studenome 1995., putovao sam s vašom vojskom i slušao priče vaših vojnika o tome što su trebali postići. Znam što se događalo i nitko me ne može preobratiti na neka svoja uvjerenja. Vidio sam dovoljno. Služio sam i u švedskoj ambasadi u Srbiji tijekom rata na Kosovu.

NACIONAL: Je li Daytonski sporazum za BiH bio dobro rješenje?

U ono vrijeme jest. Rekao bih da je to bilo jedino moguće rješenje. I svi smo dužni obilježiti 20. godišnjicu njegova potpisivanja u studenome ove godine.

NACIONAL: Kako će se razvijati ovaj dio Europe, ne samo Hrvatska, u sljedećih 15 ili 20 godina s obzirom na sve prošle događaje?

Pitanje je što bi se bilo dogodilo da nije bilo konflikta, gdje bi bila Jugoslavija ili kako god bi se zvale zemlje iz njenog sastava da nije bilo rata. Mislim da bi bile među 15 najrazvijenijih zemalja unutar Europske Unije. Trenutačno, iako postoje mnogi resursi koji bi se mogli dobro iskoristiti, previše je granica koje su ostale kao problem nakon rata i priječe trgovinu i druge oblike suradnje. Previše je osvrtanja na povijest. Sve zemlje ovoga dijela Europe u budućnosti će biti članice Europske Unije. I mi u nordijskim zemljama nekoć smo vodili krvave bitke oko granica, ali danas surađujemo na svačiju korist. Vi ste, u ovom dijelu Europe, jedni drugima u mnogim stvarima bliži nego što smo to bili mi u nordijskim zemljama. Dijelite jezik, etničku pozadinu i još mnoge druge stvari. Trebate samo više osjećaja za stabilnost i suradnju.

Komentiraj