SVEBOR SEČAK: ‘Moje je članstvo u Europskoj akademiji priznanje i za balet i plesne studije’

Svebor Sečak, nacionalni prvak HNK u Zagrebu, postao redoviti član Europske akademije znanosti i umjetnosti

Svebor Sečak, nacionalni prvak Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, postao je redoviti član Europske akademije znanosti i umjetnosti, međunarodne institucije koja trenutačno okuplja više od 2000 znanstvenika i umjetnika iz cijeloga svijeta, i čak 32 nobelovca.

Svebor Sečak rođen je 18. studenoga 1962. u Zagrebu, gdje je završio jezičnu gimnaziju i Srednju školu za klasični balet, u klasi Tatjane Lucić-Šarić. Usavršavao se u Sankt Peterburgu na Akademskom učilištu Vaganova. Diplomirao je 2007. godine na Royal Academy of Dance u Londonu teoriju plesne edukacije, a u listopadu 2010. magistrirao na University of New England. Na istom je sveučilištu u rujnu 2015. završio doktorski studij stekavši titulu doktora znanosti. Od 2013. predaje baletnu pedagogiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, od 2016. dekan je i izvanredni profesor Akademije za ples Alma Mater Europaea u Sloveniji te je predsjednik Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika.

NACIONAL: Postali ste redoviti član Europske akademije znanosti i umjetnosti, što to znači za vas osobno i profesionalno?

To je veliko priznanje za mene osobno, kao i za institucije u kojima djelujem. Međutim, to je priznanje i za baletnu umjetnost i plesne studije općenito jer sve više postaju jednakopravni s drugim granama umjetnosti i znanosti.

NACIONAL: Što je uopće Europska akademija znanosti i umjetnosti? Vi ste primljeni kao član u jednu od sedam disciplina – Umjetnost.

Europska akademija znanosti i umjetnosti je međunarodna institucija sa sjedištem u Salzburgu koja trenutačno okuplja više od 2000 znanstvenika i umjetnika iz cijeloga svijeta, i čak 32 nobelovca. U članstvo se biraju samo pojedinci koji su postigli iznimne dosege u znanosti i umjetnosti. Primarni kriterij za članstvo je trajna izvrsnost u određenom području i svaki kandidat mora doprinositi misiji i viziji Akademije u smislu interdisciplinarnog i transnacionalnog sudjelovanja, kao i u diseminaciji znanja. Prijedlog za članstvo može biti podnesen samo od postojećih članova Akademije, a nakon toga slijedi rigorozna procedura elekcije. Prepoznat je moj holistički pristup baletu i plesu u generičkom smislu, u svim segmentima – obrazovnom, akademskom, umjetničkom, kulturnom i društvenom.

NACIONAL: Što će biti vaš fokus, imate li kakve obveze?

Moj fokus kao magistra umjetnosti i doktora znanosti su plesni studiji, ali i interdisciplinarnost. U tijeku su dvotjedni kolokviji na temu „Znanost susreće umjetnost“, a na jesen prezentiram kolokvij na temu plesne umjetnosti u digitalnom okruženju. U srpnju imamo svečanu plenarnu sjednicu u Salzburgu kojom prilikom će moje formalno primanje biti potvrđeno i službenom ceremonijom.

NACIONAL: Koliko će vam članstvo pomoći u karijeri u Hrvatskoj, cijeni li se takvo što dovoljno u Hrvatskoj?

Radi se prije svega o moralnoj satisfakciji i priznanju za moj dosadašnji rad. Ne očekujem materijalni ili ekonomski dobitak, ali mi to članstvo omogućava kontakt s brojnim akademicima, istraživačkim projektima itd. Što se tiče Hrvatske, navikao sam odavno na negativnu selekciju u svom rodnom gradu Zagrebu tako da ne očekujem ništa. Prijedlog za moje primanje je ionako došao iz inozemstva.

NACIONAL: Koji su vam profesionalni planovi? Koliko ste aktivni u HNK-u, na Akademiji, u Hrvatskom društvu profesionalnih baletnih umjetnika?

U HNK u Zagrebu imam status nacionalnog prvaka. Moje obaveze su prije svega pedagoškog karaktera, ali još uvijek povremeno nastupam u karakternim ulogama primjerenim mojim godinama. Na plesnoj akademiji Alma Mater Europaea u Ljubljani imam status izvanrednog profesora i dekana; koautor sam preddiplomskih i diplomskih, magistarskih studija. Na studiju baletne pedagogije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu radim kao vanjski predavač. Bio sam član najuže radne skupine koja je osmislila taj program. Predsjednik sam Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika koje ima brojne projekte i akcije, poput međunarodnog baletnog natjecanja „Mia Čorak Slavenska“, Nagrade hrvatskog glumišta, stipendija za mlade… Brinemo se o socijalnom položaju svojih članova i struke u cjelini.

NACIONAL: Položaj baletnih i plesnih umjetnika u Hrvatskoj je težak, što se najprije mora riješiti i kako ćete tome pristupiti?

Potrebno je osnažiti obrazovnu vertikalu od predškolske dobi do fakulteta i pojačati suradnju s baletnim školama, tako da mladi plesači što lakše premoste jaz između škole i profesionalnog angažmana, poticati doškolovanje baletnih pedagoga i učitelja. Fakultetska izobrazba za baletne pedagoge koji rade s djecom morala bi biti obavezna, prije svega radi sigurne prakse. Također, za plesača, kritičara i koreografa koji žele više, pored treninga potrebna su i teorijska i kontekstualna znanja. To sve govorim u očekivanju da će plesna umjetnost postati jednakopravna drugim umjetničkim i akademskim disciplinama. Akademski znanstveni pristup je od iznimnog značaja za razumijevanje novih tendencija u plesnoj edukaciji i baletnoj umjetnosti. Potrebno je osigurati dvostruki rezultat: očuvanje autohtone kulture i tradicije i otvaranje novim tendencijama i filozofijama kao integrativnim faktorima u Europi i u svijetu.

Tu je i izrada novog zakona o kazalištima koji će uskoro krenuti u javnu raspravu i koji bi trebao regulirati važna pitanja poput prekvalifikacije, dokvalifikacije, umirovljenja sukladno beneficiranom stažu…

NACIONAL: Imate li dobrog partnera u Ministarstvu kulture i medija i ministrici Nini Obuljen Koržinek?

Kao predsjednik HDPBU-a uvijek sam pokušavao imati korektne i konstruktivne odnose sa svim relevantnim ministrima, a posebice s ministrima kulture, pa tako i ministrica Obuljen Koržinek zna da sam joj na raspolaganju za ekspertizu glede pitanja vezanih za baletnu profesiju.

Komentiraj