Inflacija i drastično poskupljenje praktički svih namirnica definitivno se odražava na potrošačke navike, a podaci agencije GfK Hrvatska pokazuju kako se u prvih osam mjeseci ove godine, u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, brojne kategorije suočavaju s padom potražnje.

Konkretnije, čak 36 artikala među kategorijama s velikom godišnjom prodajom u vrijednosti većoj od 100 milijuna kuna bilježi pad volumena, s kojima, upozoravaju iz agencije GfK, trgovci i proizvođači u pravilu nisu upoznati jer ih kompenziraju turistička i povećana ‘out-of-home’ potražnja, piše Jutarnji list.

Riječ je o artiklima čija ukupna godišnja prodaja iznosi 9,5 milijardi kuna.

Podaci prikupljeni na uzorku od 1500 kućanstava, dakle bez turista, pokazuju da devet među tih 36 artikala ima gubitak veći od deset posto u smislu količinske prodaje.

Riječ je, redom, o maslacu, vrhnju, slanini, trajnim i kobasicama za roštilj, cappuccinu, mineralnoj vodi, gotovim kolačima i konzumnoj kavi, među kojima mnogi bilježe gubitak u sve tri analizirane kategorije – kupovao ih je manji broj pojedinačnih kupaca, bilježe i manju frekvenciju kupovine, ali i manji volumen po kupovini (to su maslac, slanina, roštilj kobasice, cappuccino i gotovi kolači).

Petnaest artikala potom bilježi gubitak količinske prodaje između pet i deset posto – to su konzervirana tuna, gazirani sok, svježi i meki sir, čokolada, ulje, omekšivač, brašno, voćni sok, majoneza, mlijeko, mliječni desert, čips, flips, orašasti plodovi i šećer, a 12 je kategorija zabilježilo pad volumena do pet posto.

“Svaki drugi artikl među navedenima ima gubitak broja kupaca, svaka druga kategorija ima pad prosječne količine u jednoj kupovini, a gotovo sve, njih 33 od 36, imaju pad frekvencije kupovine. Pritom je pad frekvencije kupovine glavni uzrok pada volumena”, objasnio je za Jutarnji list voditelj razvoja poslovanja u GfK Hrvatska Mladen Kožić.

Zanimljivo je da gotovo sve navedene kategorije bilježe rast cijena u ovoj godini, u čemu predvodi ulje s rastom od 52 posto, brašno koje je poskupjelo 28 posto, mlijeko skuplje 27 posto te šećer i maslac s 23 posto višom cijenom, a na popisu su se našla i tri artikla koji bilježe pad potražnje iako nemaju prosječnu veću cijenu – to su mliječni desert, šampon za kosu te čokolada.

Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, komentirala je kako je trend logičan i očekivan s obzirom na divljanje cijena, posebno u periodu prije Vladine odluke o zamrzavanju cijena pojedinih kategorija.

“Ljudi su u strahu, mnogo njih novac štedi kako bi podmirio troškove energenata, a tek kad vide što im ostane, odlaze u kupovinu namirnica. U Hrvatskoj je poseban problem s umirovljenicima, koji imaju izuzetno niske mirovine, a posebno će ih sve to pogoditi jednom kad one budu izražene u eurima i kad shvate da im mirovina iznosi samo dvije ili tri novčanice od sto eura – kaže Knežević.

Rezultati ankete Consumer International, pokazuju da 81 posto potrošača na svjetskoj razini reducira troškove za namirnice, a njih čak 53 posto potvrdno odgovara da reducira ili preskače cijeli jedan obrok.