Nezavisna zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba, Sandra Švaljek, organizirala je u četvrtak navečer stručnu panel raspravu pod nazivom “Zagreb može oživjeti zapuštene gradske prostore”, na kojoj je istaknula kako Grad može uspješno oživjeti zapuštena gradska područja u svom vlasništvu.

Smatra da se to može učiniti sustavnom pripremom urbane regeneracije, koja uvažava javni interes, ekonomsku isplativost i okolišnu održivost.  Bitno je očuvati graditeljsku baštinu koja predstavlja dodanu vrijednost prostora i osigurati njeno održivo korištenje, ocijenila je. Za tako pripremljene projekte, nastavila je Švaljek, moguće je pronaći partnere i odgovarajuće izvore financiranja.

Prostorna rješenja treba promišljati i oblikovati transparentno putem javnih urbanističko – arhitektonskih natječaja te, istaknula je, aktivno informirati i uključivati javnost u planiranje i razvoj gradskih prostora.

“Europski gradovi pružaju brojne primjere kvalitetne transformacije bivših industrijskih, vojnih i lučkih kompleksa u živa, moderna i propulzivna gradska područja visoke kvalitete života, koja osim toga stvaraju i dodanu vrijednost. Nema razloga niti opravdanja da se i Zagreb ne povede za tim primjerima”, poručila je Švaljek.

Podsjetila je kako je Grad Zagreb prije tri godine od Zagrebačkog holdinga kupio zemljišta Gredelja i Zagrepčanke za gotovo milijardu kuna. Kaže kako će se taj iznos, s pripadajućim kamatama, plaćati tijekom desetogodišnjeg razdoblja sredstvima gradskog proračuna. Radi se o 23 hektara zemljišta na atraktivnim lokacijama, na kojima se nalaze brojni objekti industrijske i kulturne baštine.

Grad Zagreb je također vlasnik prostora tzv. bloka Badel u neposrednoj blizini Kvaternikova trga, površine veće od dva hektara. Za njega je 2012. proveo međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj najavljujući obnovu, gradnju i uređenje tog zapuštenog bloka, ali, kaže Švaljek, to nikada nije uslijedilo.

“Grad kao vlasnik ovim vrijednim prostorima ne upravlja pažnjom dobrog gospodara, i niti na jednom od njih nije započeo projekte urbane regeneracije. Iz godine u godinu propušta se prilika za razvoj Zagreba temeljem gospodarskih aktivnosti koje bi se na tim zemljištima mogle odvijati, za stvaranje radnih mjesta te za brojne nove javne sadržaje koji bi ih mogli oživjeti i oplemeniti”, ocijenila je Švaljek.

Rekla je kako sličnu sudbinu dijeli i prostor Zagrebačkog velesajma gdje se na 62 hektara gradskog zemljišta odvija djelatnost koja, ustvrdila je, umjesto prosperiteta, donosi godišnje desetke milijuna kuna gubitka koji građani pokrivaju previsokim cijenama komunalnih usluga.

Švaljek kaže kako svi ti zapušteni prostoru na žalost za Grad i za građane u ovom trenutku predstavljaju isključivo trošak, međutim njihovom pametnom pripremom i razvojem gradskih projekata na tim područjima ona bi mogla oživjeti i postati prostori integrirani u život grada ali i prostori na kojim se stvara prosperitet i boljitak za grad.

Na pitanje novinara je li to moguće napraviti u jednom mandatu, Švaljek kaže da se takvi projekti razvijaju u dužem vremenskom razdoblju, obično od 10 do 20 godina. Međutim, kazala je, u jednom mandatnom razdoblju oni se mogu itekako dobro pripremiti a može se čak i započeti neka nova gradnja i provedba takvih projekata.

Upitana koji bi prostor da je gradonačelnica Zagreba, prvi preuredila, Švaljek kaže kako joj je “prirastao srcu prostor Zagrebačkog velesajma”. Rekla je da tu već postoje dobre pripreme jer kada je bila u Gradskoj upravi započeli su prvi korak u planiranju prostora Zagrebačkog velesajma i njegovog pretvaranja u inovativno gradsko središte, pa bi se tu mogli vidjeti i prvi pomaci.

Smatra da to sada Gradska uprava na čelu s zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem “gura pod tepih” vjerojatno i zbog nedostaka kompetencije ali i zbog nedostatka političke volje. Švaljek kaže da se provode oni projekti za koje se pretpostavlja da donose političke bodove a ne oni koji su važni za život građana.

Na panel raspravi su osim ekonomistice Sandre Švaljek, sudjelovali i urbanist Tihomir Jukić, arhitekt Branimir Medić, stariji bankar u Europskoj banci za obnovu i razvoj Vlaho Kojaković i povjesničar umjetnosti Krešimir Galović. Švaljek je rekla da je ovaj skup jedan od niza događaja koje organizira u kampanji za gradonačelnicu Zagreba.