Sutra u Novinarskom domu debata ‘Oluja u kulturi sjećanja’

Autor:

04.04.2020., Zagreb - Sanacija stete uzrovovane potresom na zagrebackim krovovima i proceljima zgrada.
Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Igor Kralj/PIXSELL

 

U petak u 11 sati u Velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu održat će se debata ‘Oluja u kulturi sjećanja’. Debatu organizira Documenta, Centar za suočevanje s prošlošću.

“Tjedan uoči 25. obljetnice “Oluje” trenutak je za razgovor o interpretacijama Oluje u kulturi sjećanja i politikama povijesti”, navode u najavi.

U debati sudjeluju: prof. dr. Vjeran Pavlaković, Odsjek za kulturalne studije, Sveučilište u Rijeci, Dr. Jelena Đureinović, Fond za Humanitarno Pravo, Beograd (sudjeluje putem web platforme), Branka Vierda, Inicijativa mladih za ljudska prava, Zagreb, Jerko Bakotin, novinar tjednika Novosti, Saša Milošević, dopredsjednik Srpskog narodnog vijeća.

Moderator debate je Dr. Boris Stamenić iz Documente.

““Oluja” predstavlja jedno od središnjih mjesta sjećanja na rat u Hrvatskoj u prvoj polovici devedesetih godina 20. stoljeća. Godišnjica vojno-redarstvene akcije odnosno ulaska Hrvatske vojske u Knin u Hrvatskoj se obilježava 05. kolovoza kao državni praznik pod nazivom “Dan pobjede i domovinske zahvalnosti” te “Dan hrvatskih branitelja”. Proslava vojnog trijumfa pritom zasjenjuje zločine tijekom i nakon vojno-redarstvene akcije i potiskuje ih u zaborav.

U Srbiji pak, godišnjica “Oluje” obilježava se komemoracijama za stradale i javnim performansima koji “Oluju” opisuju kao “zločin bez kazne” i “zločin koji traje”, često uz eksplicitno označavanje “Oluje” kao “nastavka genocida nad Srbima”. Ratni zločini srpskih postrojbi u prvoj polovici devedesetih pritom se u pravilu ne spominju.

Kultura sjećanja u post-jugoslavenskom prostoru obilježena je etnocentričnim narativima o herojstvu i žrtvi vlastitog naroda. Kritička interpretacija povijesti i podsjećanje na zločine pripadnika vlastitog naroda često se smatraju nepoželjnim pa čak i neprijateljskim djelovanjem. Dok radikalni nacionalisti javno zagovaraju dogmatizaciju nacionalističkih narativa i kažnjavanje onih koji ih javno propituju, kritičko suočavanje s prošlošću sve glasnije odbacuje i dio umjerene javnosti, uz opaske da im je “dosta podjela i sukoba o prošlosti” te da se “treba okrenuti izgradnji budućnosti”. Pitanje je samo kakve budućnosti”, navodi se u najavi debate.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.