Javno zdravlje je važno, ali važna je i zaštita ljudskih prava. Najvažnije je postići ravnotežu, izjavila je za RTL profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i ad hoc sutkinja Europskog suda za ljudska prava u Strassbourgu Snježana Vasiljević.

Važno je “pronaći mehanizam kojim će se štiti javno zdravlje, ali moramo biti i dovoljno odmjereni da ne kliznemo u prekomjerno ograničenje, jer ćemo se naći u nezgodnoj situaciji”, kazala je.

Ocjenjuje kako je teško generalno procijeniti je li Hrvatska već kliznula u takvo prekomjerno ograničenje. “Ograničenje ljudskih prava procjenjujemo od slučaja do slučaja. U okviru okolnosti treba provesti test razmjernosti, da vidimo jesmo li pogodili mjeru ograničenja u odnosu na opasnost, ili smo isti rezultat mogli postići manje restriktivno”, pojasnila je.

Po njezinim riječima, u vrijeme pandemije najugroženije je pravo na slobodu kretanja, koje je “zajamčeno poveljom prava EU i međunarodnim dokumentima”. Ali, postoji još drugi niz prava koja su u ovim vremenima ograničena: pravo na privatnost, na slobodu poduzetništva, pravo na adekvatnu zdravstvenu skrb, na pravično suđenje, pristup sudu, i tako dalje”, rekla je.

U slučaju zabrane izlaska umirovljenicima iz domova, kazala je kako treba gledati od situacije do situacije. “Načelno bismo mogli govoriti o ograničenju, ali morali bismo napraviti individualnu procjenu rizika i vidjeti je li mjera razmjerna okolnostima”, kazala je.

Dilema je, kaže, radi li se o redovnoj ili o kriznoj situaciji, a ta razlika nije jasno definirana ni u domaćem ni u međunarodnom pravu. “Europski sud za ljudska prava daje okvirna pravila kako procijeniti da li se zaista radi o tim situacijama. Pravno rješenje nudi Ustav: u kriznim situacijama imamo dodatni mehanizam zaštite, odnosno sustav kočnice i ravnoteže, a to je odlučivanje dvotrećinskom većinom. Odnosno, kad bismo uvodili neke nove mjere koje duboko zadiru u ograničenje ljudskih prava, smatram da bi za to trebali imati nacionalni konsenzus”, kaže Vasiljević.

U kriznim situacijama, “država ima veću diskreciju, što znači da je dovoljno dokazati da je mjera primjerena, dok u redovnim situacijama mora dokazati da je razmjerna, što je teži put”. U Hrvatskoj, način i okolnosti donošenja dosadašnjih mjera “upućuju da se radi o redovnoj situaciji, ali mi pravnici si postavljamo pitanje postoje li i neke druge situacije koje nas mogu upućivati na izvanredne okolnosti”.

Vasiljević je komentirala zahtjeve za ocjenom ustavnosti nekih mjera Nacionalnog stožera. Uvaži li zahtjeve, Ustavni sud može te mjere ukinuti “pro futuro ili poništiti retrogradno, što je važno za one koji su podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti. Dugoročno gledano, ako se dokaže da se radilo o povredi ustavnosti, pitanje je hoće li pojedinci ići na sljedeći korak, poput tužbe za naknadu štete”, kazala je Snježana Vasiljević.