Hrvatski premijer Andrej Plenković na danas održanom summitu o klimi u Parizu, gdje se okupilo nekoliko desetaka zemalja svijeta, a njih 50-tak je bilo predstavljeno na najvišoj razini, izjavio je da Hrvatska snažno podržava sve napore na zaustavljanju i usporavanju globalnog zatopljavanja i daje konkretan doprinos ispunjavanju zacrtanih ciljeva u području zaštite klime.

“Mi ćemo nastaviti sve naše aktivnosti u ispunjavanju UN-ove konvencije o klimatskim promjenama. Podržali smo Macronovu inicijativu i u New Yorku prije tri mjeseca. Hrvatska radi na novoj energetskoj strategiji, niskougljičnoj strategiji i akcijskom planu za prilagodbu klimatskim promjenama. Mi ispunjavamo naše obveze i na razini EU-a i na globalnoj razini.

Bitno je da je Hrvatska danas ovdje i bitno je da naši partneri vide koliko nam je stalo da damo konkretni doprinos u ovo području. Hrvatska nije veliki emiter stakleničkih plinova, ali moramo učiniti sve u svim segmentima industrije i društva i raditi na ekološkoj svijesti prema zaštiti prirode, osobito kada imamo ovako lijepu zemlju”, izjavio je Plenković.

Prije početka summita, Macron je za nazočne šefove država ili vlada priredio ručak u Elizejskoj palači.

Na upit je li imao bilateralnih susreta, premijer Plenković je rekao da je tijekom ručka kratko razgovarao s francuskim predsjednikom. “Razgovarali smo na marginama ručka. Predsjednik Macron i ja se inače viđamo svakih četiri, pet tjedana. On je danas ovdje ipak glavni organizator tako da nije bilo predviđenih duljih bilateralnih sastanaka. Međutim, on iznimno cijeni hrvatski doprinos i drago mu je da razumijemo da u ovakvim globalnim okolnostima, osobito s obzirom na stavove Sjedinjenih Država, Francuska, UN, Svjetska banka i EU trebaju preuzeti vodstvo na ovim temama”, kaže hrvatski premijer.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, koji je s Plenkovićem sudjelovao na summitu, kaže da je na sastanku potvređena potreba da cijeli svijet mora raditi zajedno na smanjenju globalnog zatopljavanja.

“To možemo učiniti tako da u što većoj mjeri koristimo energiju iz obnovljivih izvora i smanjimo one industrije i izvore energije koje imaju štetni utjecaj na klimu”, rekao je Ćorić.

Udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj 2015. godine iznosio je 23,2 posto, čime Hrvatska ispunjava ciljeve koje je EU postavila za 2020. godinu o udjelu od 20 posto obnovljivih izvora. EU je sada na oko 17 posto energije iz obnovljivih izvora.

Macron: “Upravo gubimo bitku protiv globalnog zatopljavanja”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u utorak na summitu o klimi u Parizu na znatno ubrzanje napora na zaustavljanju globalnog zatopljavanja jer će u suprotnom bitka biti izgubljena.

“Upravo gubimo bitku protiv globalnog zatopljavanja. Ne idemo dosta brzo i to je dramatično. Svi se moramo pokrenuti, inače ćemo svi morati podnijeti račun”, upozorio je Macron sudionicima summita.

Macron je organizirao “One Planet Summit” uz pomoć UN-a i Svjetske banke, točno na drugu godišnjicu Pariškog sporazuma o zaštiti klime. Na summitu su se okupili predstavnici više desetaka zemalja svijeta, međunarodnih organizacija, velikih kompanija i niz globalno poznatih osoba poput Arnolda Scwharzeneggera, Seana Penna, Michaela Bloomberga i Billa Gatesa. “Vrijeme je da počnemo hitno djelovati jer nećemo moći reći da nismo znali”, rekao je Macron.

Guterres: “Investirati u fosilna goriva, znači investirati u našu propast”

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upro je prstom u fosilna goriva, koja su u najvećoj mjeri odgovrna za klimatske promjene.

“Investirati u fosilna goriva, znači investirati u našu propast”, rekao je Guterres. “Činjenica je da su fosilna goriva u velikoj mjeri subvencionirana, a to znači da investiramo u vlastiti gubitak”, rekao je glavni tajnik UN-a.

On je upozorio da je bitka protiv klimatskih promjena daleko od dobivene i da je to “najveći izazov naše epohe”.

“Pariški sporazum je postavio temelje za ambiciozno djelovanje, ali svjesni smo da današnji napori ne vode k tome. Financiranje bi moglo, trebalo i bit će odlučujući čimbenik. To će činiti razliku između izbubljenog i dobivenog rata.

Stoga je pozvao financijski svijet, koji je sada u krizi i često je prisiljen posuđivati novac čak i uz negativne kamate, da investira u profitabilnu, niskougljičnu proizvodnju, koja povoljno utječe na okoliš.

Trump zadao velik udarac svjetskim naporima

Veliki udarac svjetskim naporima na usporavanju klimatskih promjena zadao je američki predsjednik Donald Trump koji je ovoga ljeta jednostrano potpisao istupanje Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma.

Bivši američki državni tajnik John Kerry to je nazvao “sramotnom i autodestruktinvom odlukom”. Kerry je ipak izrazio uvjerenje da će Trump ubrzo promijeniti tu odluku.

Svjetska banka je na summitu objavila da će nakon 2019. godine prestati financirati istraživanje i eksploataciju nafte i plina. To je prva multilateralna banka koja je u energetskom sektoru preuzela takvu obvezu.

Europska komisija predstavila akcijski plan za planet

Već od sljedeće godine, Svjetska banka će objavljivati svake godine koliko projekti koje ona financira emitiraju stakleničkih plinova u sektorima koji najviše zagađuju, poput energetike.

Neke banke i osiguravajuća društva poput ING i Axe najavile su da će prestati investirati u poduzeća koja sudjeluju u izgradnji elektrana na ugljen.

Skupina od više od 200 velikih investitora, banaka, mirovinskih fondova itd. odlučila je povećati pritisak na 100 kompanija, koje spadaju među velike zagađivače, poput energetskih divova BP-a, Chevron Coal India, proizvođača zrakoplova i automobila Airbus, Ford, Volkswagen. Ti investitori pozorno će pratiti na koji način se te tvrtke ponašaju u vezi sa zaštitom klime i objavljivati popis najvećih zagađivača.

Europska komisija je na summitu predstavila akcijski plan za planet, koja sadrži 10 inicijativa za modernije i pravednije društvo.

Zaklada Bill Gates najavila je da će 315 milijuna dolara posvetiti istraživanju u poljoprivredi kako bi se pomoglo najsiromašnijima, poglavito u Africi, da se prilagode klimatskim promjenama. I Europska komisija će u tu svrhu izdvojiti 318 milijuna dolara.