Čelnici zemalja članica okupit će se u četvrtak popodne u Bruxellesu na dvodnevnom redovitom jesenskom sastanku na vrhu na kojem će razgovarati o odnosima s Velikom Britanijom, aktualnoj epidemiološkoj situaciji u Europi, klimatskim ciljevima i odnosima s Afrikom.

Zadnji redoviti samit EU-a održan je u prosincu prošle godine. U međuvremenu je održano nekoliko sastanaka na vrhu, ali to su bili ili izvanredni sastanci ili su održani putem video-veze.

Prva točka dnevnog reda bit će rasprava o stanju pregovora o budućim odnosima s Velikom Britanijom, o čemu će čelnike izvijestiti glavni europski pregovarač Michel Barnier.

Još od odlaska Velike Britanije iz EU-a, 31. siječnja ove godine, obje strane su listopadski samit najavljivale kao prigodu za potvrđivanje sporazuma o budućim odnosima kako bi bilo dovoljno vremena za njegovu ratifikaciju prije isteka prijelaznog razdoblja, 31. prosinca 2020. Međutim, sporazuma nema na vidiku.

“U interesu je obiju strana da imamo sporazum do isteka prijelaznog razdoblja, ali ne pod svaku cijenu. Predstojeći dani su ključni”, kaže se u pismu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela kojim poziva čelnike država članica na samit.

Najveće prepreke za dogovor tiču se ribarstva, jednakih uvjeta na tržištu za sve te nadzora nad provedbom sporazuma. EU inzistira na tome da britanska poduzeća moraju poštovati ista pravila kao i europska ako žele imati pristup jedinstvenom europskom tržištu te traži da europski ribari imaju pristup britanskim vodama.

Europska unija također upozorava London da ne pokušava razbiti jedinstvo među članicama i “bilateralizirati” pregovore, to jest razgovarati s pojedinim članicama.

Na pripremnom sastanku za samit ministri za europske poslove zemalja članica u utorak su iskazali jedinstvo i čvrstu potporu glavnom pregovaraču Michelu Barnieru, odbacili pokušaje “bilateralizacije” pregovora, istaknuli važnost pune provedbe sporazuma o razdruživanju te potrebu jačeg planiranja i priprema za scenarij izostanka sporazuma, to jest za nagli prekid veza građenih tijekom 47 godina britanskog članstva u EU-u.

Europska strana također ističe da neće prva odustati od pregovora i da ostavlja otvorenom mogućnost dogovora do zadnjeg trenutka.

Tijekom radne večere, čelnici će razgovarati o zaštiti klime. Na samitu u prosincu prošle godine dogovoren je cilj da EU do 2050. postane klimatski neutralan. Da bi se to postiglo, Komisija je predložila da se poveća cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova s 40 posto na najmanje 55 posto do 2030.

Europski parlament sa svoje strane traži još veće smanjenje – 60 posto do 2030. godine u odnosu na 1990.

Drugi dan samita, u petak na redu je rasprava o odnosima s Afrikom, u svjetlu priprema za predstojeći sastanak s čelnicima Afričke unije. Osim o Africi, čelnici će također razgovarati i o aktualnim vanjskopolitičkim temama.

Na kraju će čelnici razgovarati o trenutačnoj epidemiološkoj situaciji, koja se sve više pogoršava, a rast broja zaraženih koronavirusom se ubrzava. Razgovarat će se o usklađivanju mjera koje zemlje članice donose radi sprječavanja širenja virusa te o naporima za razvoj cjepiva i učinkovitu i pravednu raspodjelu jednom kada cjepivo postane dostupno.