Summit čelnika inicijative Brdo- Brijuni ovaj put bez utjecajnog počasnog gosta

Ovogodišnji summit čelnika država jugostočne Europe, posvećen približavanju aspirantica Europskoj uniji i aktualnim temama protekao je bez počasnog gosta iz EU-a ili neke od drugih država-aktera u međunarodnom prostoru zbog obveza francuskog predsjednika Emanuela Macrona.

Macron je još lani izrazio spremnost da bude nazočan na ovogodišnjem godišnjem sastanku na Brdu kod Kranja, a taj je interes ponovio predsjedniku Borutu Pahoru u ožujku, no datum mu nije išao na ruku, ispričavši se zbog obveza koje je istodobno imao na jednom značajnom međunarodnom sastanku, navode slovenski mediji.

Kako piše mariborski list “Večer”, pozivajući se na slovenske neslužbene izvore, u međuvremenu je s Macronovim kabinetom dogovoreno da će  francuski predsjednik  sudjelovati na jednom od idućih summita čelnika iz regije u okviru inicijative Brdo-Brijuni, “možda” već idućem, koji bi se iduće godine po prvi put održao u Beogradu, navodi mariborski list “Večer”.

Proces Brdo-Brijuni, zajednička inicijativa Slovenije i Hrvatske o jačanju povjerenja i suradnje u široj regiji i razmjeni iskustava u pristupanju Europskoj uniji, pokrenuta je 2010. godine, a sastancima na vrhu, koji su se od 2013. održavali svake godine u drugoj državi, obično su poseban ton i važnost davali visoki pozvani gosti iz inozemstva.

Tako je 2013. sastanku lidera regije prisustvovao tadašnji tadašnji francuski predsjednik François Hollande, 2014. njemačka kanclarka Angela Merkel, godinu dana kasnije tadašnji potpredsjednik SAD-a Joe Biden, a 2017. njemački šef ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.
Premda Slovenija ove godine po drugi put otkako je članica preuzima predsjedanje Vijećem EU-a i želi kao jedan od prioriteta tijekom predsjedanja istaknuti brže pokretanje procesa pridruživanja zemalja zapadnog Balkana u EU, u slovenskim se medijskim analizama zadnjih mjeseci pojavila skepsa glede njenog utjecaja s mjesta predsjedateljice. Razlog tome je u prvom redu smanjena uloga “rotirajućih” članica u odnosu na stanje iz 2014., kad je Slovenija prvi put predsjedala, jer je većinu uloga u organizaciji i temama preuzeo predsjednik Vijeća EU-a.

Uz to, pojavljuje se i skepsa o stvarnom utjecaju Slovenije u regiji i mogućnosti njenog djelovanja na stabilizaciju stanja, čemu je doprinijela i žestoka reakcija u regiji na navodni non-paper o promjeni državnih  granica, koji su neki pripisivali sadašnjem premijeru Janezu Janši.
Slovenski mediji izražavaju i skepsu u vezi s prijedlogom predsjednika Boruta Pahora da se “osvježi” europska strategije integracije zapadnobalkanskih država u EU tzv. uključivanjem “u paketu”, makar su države u različitim formalnim statusima približavanja EU-u, jer su neke kandidatkinje i nisu još počele pregovore, dok neke još nemaju niti status kandidatkinje.

Uz to,  analize perspektive širenja EU-a na jugostok spominju i “zamor” od širenje EU-a, koji je posebno naglašen kod nekih utjecajnijih zapadnih članica, kao i činjenicu da su najutjecajnije članice, najprije Njemačka, a onda i Francuska, pred izborima u kojima bi i moguće proširenje moglo biti problematična tema.

Komentiraj