Sukob oko vladavine prava se širi, istočna Europa podijeljena

Mađarska je ponovno u srijedu izrazila protivljenje uvjetovanju isplate europskih sredstava poštivanjem vladavine prava, ali i naznačila da postoji mogućnost za kompromis, dok su neke druge istočnoeuropske zemlje izrazile  predanost demokraciji, prenosi France Presse.

Mađarski premijer Viktor Orban smatra da će Europa moći „koristiti financijska sredstva kako bi ucjenjivala zemlje koje se protive imigraciji” bude li taj plan usvojen, objasnio je u srijedu na Twitteru.

Otvorio je, međutim, prvi put vrata kompromisu, zatraživši uspostavu „objektivnih kriterija” i „mogućnosti pravnog lijeka” ako mehanizam uvjetovanosti mora biti uveden.

Odmjeravanje snaga

EU tako ponovno odmjerava snage s Budimpeštom, ali i s Varšavom, dvije prijestolnice s kojima već vodi brojne sporove.

Dvije države, opetovano optuživane da ne poštuju diobu vlasti, drže taocem sedmogodišnji proračun EU-a i plan oporavka, za čije je usvajanje potrebna jednoglasna odluka.

Europski fondovi činili su 2019. oko 4,48 posto mađarskog BDP-a, što spada među najviše udjele među zemljama članicama EU-a.

Budimpešta bi u idućem proračunskom razdoblju trebala dobiti 16,7 milijarda eura subvencija i zajmova.

To pitanje bit će jedna od tema na video-samitu EU-a u četvrtak, koji je službeno posvećen pandemiji koronavirusa, dok se otpor tom planu sve više širi.

Ne žele prodati suverenitet za novac

Slovenski premijer Janez Janša, blizak Viktoru Orbanu, izrazio je u utorak potporu Mađarskoj i Poljskoj, iako se Ljubljana nije protivila usvajanju proračuna.

„Samo neovisna pravna instanca može reći što je to vladavina prava, a ne politička većina”, poručio je u pismu predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu.

Kao i njegov mađarski kolega, slovenski čelnik je velik pristaša američkog predsjednika Donalda Trumpa.

U pismu na četiri stranice, Janša je podsjetio na iskustvo života u autoritarnom komunističkom sustavu mnogih zemalja članica EU-a koje su ušle u EU 2004., a koje se sada po njemu ne žele odreći velikog dijela svojeg suvereniteta kvalificiranom većinom „za novac”.

Orban uspoređuje EU s novim Sovjetskim Savezom u kojem bi velike zemlje diktirale drugima što trebaju raditi.

Politički analitičar Patrik Szicherle ocijenio je u razgovoru za Reuters da Orban svojim stajalištem želi povećati potporu u svojoj nacionalističkoj bazi, ali i povećati si izglede u predstojećim pregovorima.

„On želi razvodniti uvjete toliko da si ne ograničava manevarski prostor”, rekao je. „Istodobno, škrte zemlje poput Nizozemske žele stroge uvjete (za isplatu sredstava). To je pat pozicija iz koje ne vidimo izlaz”.

Poljska poziva na dijalog

Poljska je u srijedu poručila da želi dijalog.

„Ali ako su neke zemlje odlučne kršiti pravo EU-a, Poljska će iskoristiti svoje pravo na veto”, kazao je šef kabineta premijera Mateusza Morawieckija, govoreći o mehanizmu uvjetovanosti.

Varšava je u utorak kazala da očekuje ustupke od Bruxellesa.

„Čekamo nove prijedloge koji će biti u skladu s europskim ugovorima i kao drugo, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz srpnja, kada je proračun EU-a dogovoren”, rekao je glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller za državni radio.

Citirajući izvor blizak poljskoj vladi, poljski dnevni list Dziennik Gazeta Prawna prenio je da je Poljska svjesna da neće biti moguće ukinuti mehanizam uvjetovanosti, ali bi pozdravila kada bi ga se ublažilo.

Ističe također da je veto tek početak rasprave kojom bi se trebao postići kompromis.

„Polako, ovo su samo razgovori na razini veleposlanika, najvažnija rasprava tek je pred nama”, rekao je zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova za državnu televiziju.

„Poljska želi da se dugoročni proračun usvoji što je prije moguće… ali to nije moguće uraditi na račun suvereniteta država članica”.

Istočna Europa podijeljena

No neke druge nove članice EU-a dokazuju da u EU nije izbio novi sukob između istoka i zapada.

Slovačka i Češka, koje su s Poljskom i Mađarskom članice Višegradske skupine, koja će u četvrtak imati videokonferenciju, svrstale su se na stranu onih koji podržavaju jačanje demokracije.

Češki ministar vanjskih poslova Tomaš Petricek ocijenio je da je postignuti kompromis posve prihvatljiv i vjeruje da će se rješenje pronaći do kraja godine.

Slovački ministar vanjskih poslova Ivan Korčok smatra da blokada nikome ne odgovara i vjeruje da još ima prostora da se pronađe rješenje i pitanje depolitizira.

Pridružila im se i Rumunjska, također bivši satelit Moskve.

„Vladavina prava važan je štit koji jamči da se novac poreznih obveznika troši pravedno i učinkovito”, izjavio je u ponedjeljak rumunjski liberalni premijer Ludovic Orban.

„To je načelo koje bi trebali poštivati svi europski čelnici”, poručio je.

Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u srpnju politički dogovor o novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. u vrijednosti 1074 milijarde eura i planu za oporavak od 750 milijardi eura, od čega je 390 milijardi bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova. Ukupno je to preko 1800 milijardi eura.

„Potvrdimo taj plan”, poručio je u srijedu europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni, pozivajući zemlje članice da budu odgovorne.

Njemačko predsjedništvo EU-a izrazilo je u utorak uvjerenost da je moguće pronaći rješenje.

„Uvjeren sam da će se pronaći rješenje”, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, jer „toliko je novca u igri i toliko ga članica EU-a očajno treba i čeka da nam treba ne samo rješenje, nego brzo rješenje”.

Komentiraj