U popodnevnim satima 24. siječnja crni BMW izašao je iz palače iz 16. stoljeća u Rimu, prešao Tiber i krenuo prema Vatikanu. Tim kratkim putovanjem završeno je prkosno iskazivanje neposluha papi Franji.

U automobilu je bio 67-godišnji Englez Matthew Festing, čelnik drevnog katoličkog viteškog reda koji je danas globalna humanitarna organizacija s jedinstvenim diplomatskim statusom.

Festing je toga dana podnio ostavku. Nakon nekoliko stoljeća bio je prvi Veliki meštar Malteškog reda, osnovanog 1048. godine kako bi pružao pomoć hodočasnicima u Svetoj Zemlji, koji odstupa umjesto da vlada doživotno.

Festing je zapravo prisljen na ostavku kako bi se okončao javni i medijski vrlo praćeni sukob između njega i Pape.

Tjednima dugo trvenje bio je jedan od najvećih unutarnjih izazova u Franjinim nastojanjiima da reformira i modernizira Crkvu.

Sukob je izazvalo otkriće da je Malteški red u jednoj od svojih humanitarnih misija u Mianmaru dijelio kondome. Malteški red je zbog toga otpustio Velikog kancelara Albrechta Freiherra von Boeslagera, hijerarhijski svog trećeg čovjeka, kojeg je smatrao odgovornim za taj propust.

Iako je dijeljenje kondoma protivno crkvenom nauku, Von Boeslager se potužio Papi jer je smatrao da je otpušten protivno pravilima Malteškog reda.

Franjo je naredio istragu, a Festing odbio poslušati zapovijed rekavši da je to njihovo “unutarnje pitanje”. Objavio je i niz priopćenja, a u jednom od njih papinsko je povjerenstvo nazvao “zakonski irelevantnim”. Tvrdio je da time brani suverenitet Malteškog reda.

Progresivci protiv konzervativaca

Iako Malteški red jest suvereni entitet, a njegovi su članovi laici, svi oni prisežu na poslušnost Papi. A Franju je Festingov prkosni stav i javno iskazivanje neposluha prilično naljutilo. Kada je zatražio njegovu ostavku, Veliki meštar više nije imao izbora.

Javni prijepor između njih dvojice pretvorio se u sukob reformskog i konzervativnog krila Crkve. “Iako ova cijela saga jest unutarnje pitanje, i vjerojatno je tako trebalo i ostati, nekako se pretvorila u sukob koji je pokazao kolike su podjele između progresivaca i konzervativaca”, kazao je Andrea Tornielli, autor nekoliko knjiga o papi Franji.

Tome je pridonio i glasni papin kritičar, američki konzervativni kardinal Raymond Leo Burke kojeg je Franjo prije tri godine maknuo iz Kongregacije za biskupe i imenovao ga pokroviteljem Malteškog reda.

Radi se o počasnoj funkciji kakvu uglavnom dobivaju umirovljeni kardinali iznad 75 godina. Burkeu je, međutim, tada bilo tek 66 i svi su taj potez protumačili kao dokaz da Franjo američkog kardinala smatra preprekom svojim reformskim potezima i sklanja ga tamo gdje tomu neće smetati.

Burke je, tvrde vatikanski izvori, pokušao nagovoriti Festinga da ne podnosi ostavku, jednako kao što je prije imao udjela u odluci da se otpusti Von Boeslager, iako je ovaj tvrdio da odan crkvenom nauku i da je poduzeo korake kad je saznao za mianmarski slučaj.

Osim što je Festinga prislio na ostavku, Franjo je Von Boeslagera, potomka njemačkog aristokrata koji je sudjelovao u neuspjeloj zavjeri protiv Hitlera, vratio na njegovu dužnost u Malteškom redu.

Bio je to jasan znak da su Burke i konzervativci doživjeli još jedan poraz, nalik onome kada je Franjo “izignorirao” njihovo protivljenje pojednostavljenju procedure raskida crkvenih brakova i pričešćivanju razvedenih.

Tko su malteški vitezovi?

Festingova ostavka mnogima u Malteškom redu bila je šokatna. Neki od članova rekli su Reutersu da ih podsjeća na odricanje od službe pape Benedikta 2013. godine.

Drugi su, pak, kazali da osjećaju olakšanje. Strahovali su da će sukob s Papom naštetiti ugledu institucije s 13 tisuća članova, 80 tisuća dobrovoljaca i 20 tisuća plaćenog medicinskog osoblja diljem svijeta.

Papa će sada imenovati “pontifikalnog izaslanika” koji će voditi Malteški red do izbora novog Velikog meštra.

Malteški red osnovan je 1048. kao Red svetog Ivana iz Jeruzalema, redovnička zajednica zadužena za pomoć hodočasnicima u Svetu Zemlju. Ivanovci, kako ih još zovu, postali su 1113. godine laički, viteški vjerski red čiji članovi polažu tri zavjeta: siromaštva, čestitosti i pokornosti.

Godine 1291., nakon gubitka Svete Zemlje, Ivanovci se sele na Cipar, a nedugo potom na grčki otok Rod gdje taj red postaje mornarička sredozemna sila. S Roda ih je protjerao Sulejman Velčanstveni 1523. godine nakon čega slijedi još jedna selidba, na Maltu. Tamo su bili do 1798. kada ih je na uzmak prislio Napoleon. Malteški se red potom trajno smjestio u Rimu i obnovio svoju prvotnu misiju, humanitarnu pomoć.

Malteški red ima status suverenog međunarodnopravnog subjekta, status promatrača u UN-u i održava diplomatske odnose s više od stotinu zemalja, među kojima je i Hrvatska.

Komentiraj