Napade poput ovih u Barceloni i Cambrilsu, u kojima je ubijeno 14, a ozlijeđeno 130 ljudi, lako je organizirati, gotovo nemoguće prevenirati, a džihatistima ne predstavljaju gotovo nikakav financijski trošak, kažu stručnjaci.

Suočeni s takvom terorističkom strategijom kojoj je cilj cijela Europa, demokratska društva trebaju se pripremiti za dugotrajnu konfrontaciju i izgraditi svoju otpornost.

U vrijeme kada prijestolnice i turistička središta ulažu u čvrste prepreke koje bi trebale spriječiti napade vozilima poput onih u Nici, Londonu, Berlinu ili Barceloni, ništa nije jednostavnije nego ih zaobići.

“To je princip mekih meta”, kaže Frederic Gallois, bivši čelnik specijalnih jedinica francuske žandarmerije. “Svako okupljanje civila je jedna takva meta. A ima ih na tisuće”.

“Teroristi će napadati što je moguće više mekih meta s maksimalnom simbolikom poput Elizejskih poljana ili Ramble. Ali ako su takva mjesta zaštićena, poput Trga svetog Petra u Rimu, možete ubiti desetke ljudi u obližnjoj nezaštićenoj ulici i imate isti simbolični učinak kao da ste napali Vatikan”, kaže Gallois.

O takvim napadima, koji se nazivaju “niskobudžetnim terorizmom”, džihadističke mreže razmišljaju i zagovaraju ih već dulje vrijeme. Al Kaida ih je u svojoj propagandi spominjala još 2005. godine.

Ta strategija, poznata kao “tisuću pukotina”, kojoj je cilj postupno iscrpiti neprijateljevu mogućnost fronatlnog sukoba, dostupna je svima, spavačima ili ubačenim agentima, ratnicima koji se vraćaju iz Sirije i Iraka, samoradikaliziranim simpatizerima ili jednostavno mentalnim bolesnicima kojima takva klima može biti okidač za akciju.

“Islamska država im govori da žive normalno i kada im se ukaže prilika da iskoriste što god imali pri ruci, automobil, nož, čak i kamen”, kaže Gallois. “To im znatno povećava mogućnost da napadnu, ne treba im nikakva obuka, troškovi, ciljevi su im blizu.. i to je zapravo sve. S terorističkog gledišta, odnos uloženog i isplativog ne može biti bolji”.

“Oni više ne traže spektakularne akcije velikog intenziteta, sada im je važna učestalost. A ta učestalost je ono što boli.  U ovom trenutku imamo razmak od četitri do šest tjedana između napada. A negdje pri kraju tog razdoblja, svi očekujemo da će se negdje nešto dogoditi”, rekao je Gallois.

Stručnjak pariškog Instituta za vanjsku politiku Jean-Pierre Filiu kaže da tzv. Islamska država slijedi svoju logiku i dugoročne ciljeve. “Njihovi napadi su oportuni. Oni ne napadaju zato što gube tlo u Siriji ili Iraku, ali sigurno žele usput pokazati da su i dalje jednako učinkoviti unatoč porazima u tim državama”.

Tu prijetnju bit će nemoguće ukloniti u bliskoj budućnosti, a mogla bi se čak i povećati povratkom stotina iskusnih džihadista s ratišta u Siriji i Iraku. Europski čelnici moraju pripremiti svoje demokracije na to i izgraditi im otpornost.

“Moramo izbjegavati demagogiju”, rekla je francuska senatorica Nathalie Goulet, “svi obavještajci ovoga svijeta ne bi mogli spriječiti ovakav napad”.

“Treba pogledati stvarnosti u oči, uvjeriti ljude da zatvaranje džamija ili protjerivanje muslimana neće riješiti problem. Nažalost, moramo naučiti živjeti s time da postoje podjedinci koji su u stanju sjesti u auto i pokositi pješake i da svi građani moraju biti oprezni i budni”, rekla je Goulet.