STRATEGIJA IZVOZA NA ISTOK: Halal hranom u pohodu na bogata arapska tržišta

Objavljeno u Nacionalu br. 630, 2007-12-10

DVADESET hrvatskih prehrambenih tvrtki do kraja godine imat će certifikat koji će im omogućiti da tisuću svojih proizvoda plasiraju u 44 zemlje u kojima se smije jesti samo hrana proizvedena po šerijatskim pravilima

Dvadesetak hrvatskih tvrtki do kraja prosinca dobit će tzv. halal certifikat, koji će im omogućiti da oko tisuću svojih prehrambenih proizvoda plasiraju na velika tržišta arapskih zemalja. Da je riječ o posve novom trendu u strategijama hrvatskog izvoza, svjedoči i to što su se u utrku za proizvodnju robe namijenjene muslimanskom svijetu uključile i najveće hrvatske kompanije poput Podravke, Agrokora i Kraša, ali i niz srednjih i manjih tvrtki u rasponu od obiteljskih gospodarstava koja proizvode med do šećerana i farmi nojeva.

Sve one u kratkom su vremenu prilagodile svoje pogone i proizvode uvjetima iz šerijatskih pravila koja propisuju što je halal, odnosno dopušteno muslimanima da konzumiraju. Nadzor nad tim tvrtkama i izdavanje posebnog certifikata, “ulaznice“ na tržište vrijedno više od 150 milijardi dolara, provodi Agencija za certificiranje halal kvalitete u Tuzli, čija podružnica u Islamskom mešihatu u Zagrebu već mjesecima izdaje certifikate, a prošlog tjedna velika delegacija hrvatskih gospodarstvenika, koju su okupile Hrvatska gospodarska komora i Mešihat, otputovala je na svjetski halal sajam Halal World Expo, koji se od 9. do 11. prosinca održava u Abu Dhabiju. Ondje će se u izravnim razgovorima s poslovnim partnerima iz arapskih zemalja ugovoriti izvoz hrvatskih halal proizvoda u sljedećem razdoblju, kako bi se prošlogodišnji izvozni rezultati u arapske zemlje, vrijedni oko 450 milijuna kuna, višestruko premašili.

U 44 zemlje svijeta, s više od 1,3 milijarde ljudi, zakonska regulativa nalaže da prehrambeni artikli moraju imati halal certifikat. U osnovi, on jamči da proizvod ne sadržava sastojke koji su zabranjeni za muslimane, poput alkohola ili svinjetine, ali propisuje i način prehrane i klanja životinja, skladištenje i cjelokupnu pripremu prehrambenih artikala. Praktički to znači da tvornica alkoholnim sredstvima ne smije dezinficirati pogon, a u proizvodnji veliku pažnju treba posvetiti aditivima u kojima ponekad ima tvari koje su zabranjene za muslimane. Naoko jednostavna pravila u nekim slučajevima zapravo iziskuju korjenite promjene u proizvodnji: neke su tvrtke morale dograditi svoje pogone i odijeliti skladišta i halal pogone od ostalog dijela tvornice, a u drugim slučajevima bilo je potrebno promijeniti način proizvodnje ili sastav proizvoda kako bi on bio halal. Otkako je u veljači 2006. osnovana agencija koja djeluje na području svih bivših jugoslavenskih republika, prva hrvatska tvrtka koja je dobila halal certifikat bila je splitska Stella Croatica, od koje su za plasman delikatesa i slatkiša na tržište Kuvajta poslovni partneri tražili valjani certifikat. Njen primjer potom su slijedile i druge hrvatske kompanije, pa je u posljednjih godinu dana u postupak certificiranja ušlo dvadesetak tvrtki, od kojih su Vindija, Podravka, Kraš, PIK Vrbovec, šećerana Viro i Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec svoje halal certifikate već dobili, a uskoro se očekuje da na tržište iziđu i halal Vegeta ili halal voda Jana.

Stella Croatica iz Splita proizvođač je 30-ak delikatesnih prehrambenih mediteranskih proizvoda. Stellu Croaticu su, s prvotnom namjerom rustikalne proizvodnje hrvatskih gastronomskih suvenira, 2002. na Mljetu osnovali supružnici Melita i Andrija Polić.

Ta tvrtka s proizvodnim pogonima u Dujmovači u Splitu postala je uspješan izvoznik originalnih džemova, maslinova ulja, suhih smokava na izbirljiva europska tržišta, jer je u veljači 2006. stekla HACCP certifikat o sigurnosti hrane bez kojeg nitko ne može potpisati bilo kakav ugovor o plasmanu proizvoda u Europsku Uniju. Ali Stella Croatica je prvi hrvatski proizvođač hrane koji je uspio pribaviti certifikat za proizvodnju halal hrane koju izvozi na tržište Bliskog istoka i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Vlasnica Melita Polić u studenome 2006. potpisala je Izjavu o opredijeljenosti tvrtke za proizvodnju proizvoda halal kvalitete, pa su se salama od suhih smokava s bademima, obogaćena aromatskim mediteranskim travama, bobići i medenjaci našli u Kuvajtu, a potom i u drugim državama Arapskog poluotoka.

Stella Croatica tom se Izjavom obvezala da će linije proizvoda Stella Mediterranea i Divina proizvoditi prema vjerskom halal standardu i posebno prilagođenoj recepturi i nosit će oznaku halal kvalitete, a prema propisima i kriterijima koji se primjenjuju u proizvodnji hrane halal kvalitete što ih je propisala Agencija za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

“Prije dvije godine na najvećem sajmu prehrambene industrije na svijetu u Kölnu zapazili su nas partneri iz Kuvajta, tvrtka Sultan centar, koja u svojih 19 molova, velikih trgovačkih centara, ima trgovinu delikatesne hrane iz cijeloga svijeta. Zamijetili su naše proizvode i shvatili da su implemantarni s njihovom ponudom“, ističe Andrija Polić. “Shvatili su da na svom tržištu nemaju suhe smokve i proizvode od badema. Kako bismo mogli plasirati proizvode u zemlje Arapskog poluotoka, morali smo primijeniti sustav halal kvalitete.

On proizlazi iz šerijatskog prava, pa svaka tvrtka koja izvozi halal kvalitetu mora donijeti Izjavu o opredijeljenosti koja potvrđuje da su nam poznati šerijatsko pravo, halal standardi i sve zabrane koje iz toga proizlaze. Kad smo stekli njihovo povjerenje, kad su ovlaštene osobe pregledale naše urede i proizvodene pogone i utvrdile da poštujemo sve odredbe koje su postavili pred nas, dopustili su nam da standardiziramo halal kvalitetu. Kako u svojoj ponudi imamo i liker od suhih smokava, a to je alkohol, za halal certifikat morali smo napraviti novo skladište, u kojem smo fizički odvojili halal od haram (zabranjenih) proizvoda. U posebnom skladištu držimo proizvode koji su proglašeni haram proizvodima.“

Priprema hrane prema halal standardu u Stelli Croatici provodi se na poseban način. “Imamo strogu proceduru na koji ćemo način u ponedjeljak, 28. tjedna u godini, proizvoditi hranu po halal standardima. Zadnjeg dana u prethodnom tjednu moramo temeljito, na propisani način, očistiti proizvodni pogon. Sirovina mora biti posebno deklarirana, a moramo imati izjavu naših dobavljača da nije bila u kontaktu ni s jednim haram proizvodom. Izgleda komplicirano, ali samo kad se radi prvi put. Halal proizvod se pakira, hermetički zatvara, stavlja u skladište i etiketira znakom halal hrane u skladu sa šerijatskim propisima, uz uvažavanje naputaka Agencije za hranu Islamske zajednice u BiH, pod čijim smo monitoringom. Tjedan nakon toga vraćamo se u normalnu proizvodnju prema HACCP standardu“, objašnjava Andrija Polić.

Stella Croatica prva je u Hrvatskoj certifikat o halal standardu dobila od Međunarodnog vijeća za halal standard u Maleziji, a sad pregovara o izvozu zašećerenih badema i arancina na Bliski istok. Agencija za halal iz Kanade zatražila je od Stelle Croatice da oprkrbljuje i tamošnje halal trgovine, ali tvrtka nije mogla udovoljiti tako velikoj narudžbi. “Halal je naša dobra praksa prema potrošačima islamske vjeroispovijesti“, ističe Polić, nekadašnji sanitarni inspektor, pa je za Stellu Croaticu od početka bila najvažnija zdravstvena ispravnost namirnica.

“Najtraženiji naši proizvodi u Kuvajtu i na Bliskom istoku su salama od suhih smokava s bademom i mediteranskim travama, obogaćeni tradicionalni recept medenjaka i bobići. Nijemcima su preslatki, ali na Arapskom poluotoku ih jako traže“, ističe Polić i dodaje da se Stella Croatica priprema za novi izazov u 2008. godini – dobivanje certifikata GOST za Rusku Federaciju i certifikata za židovsku košer hranu.

Za certificiranje halal hrane u Hrvatskoj ovlašten je Aziz efendija Hasanović, pomoćnik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u RH, koji je za Nacional objasnio kako se dobiva halal certifikat: “Ovih dana događa se velik iskorak hrvatskog gospodarstva, jer smatram da je budućnost hrvatskog gospodarstva u plasiranju proizvoda na veliko muslimansko tržište. Raduje me da je HGK prepoznala taj segment našeg djelovanja, jer Islamska zajednica želi pomoći i na određeni način biti servis našem gospodarstvu i moguća poluga ili most do nekih adresa koje mogu biti vrlo značajne za bolji uspjeh hrvatskog gospodarstva. Bivša Jugoslavija bila je prepoznata na tom tržištu i tvrdim da hrvatsko gospodarstvo ima velik potencijal da bude istinski sljednik na tim tržištima. Živio sam u Saudijskoj Arabiji i mogao ondje pojesti proizvode iz Danske, Njemačke, ali nigdje nisam mogao naći nešto iz Hrvatske, barem Kraševu čokoladicu. To se treba promijeniti, pogotovo stoga što Hrvatska može ponuditi kvalitetnije proizvode od onih koji se trenutačno mogu ondje naći. Velike hrvatske tvrtke prepoznale su taj potencijal, proradio je sluh i za to dosad neosvojeno tržište.“

Za izdavanje certifikata ovlaštena je agencija u Tuzli, a njen hrvatski predstavnik upravo je Aziz Hasanović: “Islamska zajednica lani je utemeljila Agenciju koja se bavi halal certifikacijom, jer su zahtjevi bili veliki. Sjedište agencije je u Tuzli, pokrivamo BiH, Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju, a imamo zahtjeve da pokrivamo i Mađarsku i Austriju. U upravni odbor postavljeni su predstavnici iz svih tih zemalja, tako da sam ja predstavnik za Hrvatsku. Procedura započinje time što nama u Mešihat Islamske zajednice dolazi zahtjev neke tvrtke, mi ga obradimo i proslijedimo agenciji te ugovaramo prvi sastanak. Na njemu se zainteresiranoj tvrtki objasni halal standard, ona ga prouči i odluči hoće li certificirati određene proizvode ili cijeli proizvodni pogon. Recimo, Vindija želi certificirati oko 900 proizvoda, što je puno zahtjevnije nego kad netko želi certificirati samo jedan ili dva proizvoda. Kad tvrtka želi certificirati pogon, proces je detaljan, pogotovo ako je u pitanju mesna industrija. Cilj halal standarda je praćenje proizvoda od njive do stola. To nije samo deklarativno, nego istinsko praćenje – kontrolira se čime se hrani životinja, kako se s njom postupa, kako se obrađuje finalni proizvod, nijedan segment nije izostavljen. Iz tog razloga sve počinje vizitacijom naših stručnjaka koji početno prekontroliraju pogon, a onda se u cijeli proces kreće s odlukom menadžmenta tvrtke da se uvodi halal standard. Slijedi obuka internih auditora koje odabire sama tvrtka, oni ne polažu neki ispit nego jednostavno imaju zadaću da svoju tvrtku dovedu do halal certifikata. Ako tvrtka dobije certifikat, dobiju ga i oni. U službenim dokumentima imamo posebno poglavlje o aditivima i emulgatorima za finalne proizvode, a postoji velik popis s njihovim statusom u islamu: jesu li halal, što znači da je dopušteno za muslimane, haram, što znači da nije dopušteno, ili mešbuh, što znači da je sumnjivo i da se mora dodatno provjeriti. Na kraju slijedi certifikacijski audit, nakon kojeg komisija koja proučava izvješća auditora daje svoje mišljenje. Ako je ono pozitivno, tvrtki se daje trojezični halal certifikat, na hrvatskom, arapskom i engleskom, i vrijedi u svim zemljama svijeta, jer je naša agencija članica Svjetskog halal foruma koji ima sjedište u Maleziji.“

U svakoj tvrtki koja želi halal certifikat važna je obuka internih kontrolora koji su zaduženi da proizvodnja bude u skladu sa šerijatskim pravilima. “Tvrtke moraju obučiti ljude da znaju što halal jest, a što nije. Njihovi interni auditori moraju toliko svladati obuku da mogu jasno raspoznati što je što, jer mi šest puta godišnje kontroliramo: tri puta najavljeno i tri puta nenajavljeno, uz mogućnost uzimanja slučajnog uzorka. Primjerice, ja odem u trgovinu, uzmem proizvod i šaljem ga na analizu. Ako se nešto pokaže lošim, tvrtka snosi sankcije i javnu sramotu, jer bi to bilo poigravanje i s potrošačima i s agencijom.

Za mesnu prerađevinu najvažnije je čime se hrani stoka, hrana ne smije biti animalnog podrijetla, ne smije se životinju pred klanje hraniti mašću. U drugim industrijama, recimo slatkiša, ne smije biti alkohola u proizvodima. Mi smo certificirali mnogo Kraševih proizvoda, ali ne i one koji sadržavaju alkohol. Imali smo i primjer da je menadžment odlučio modifirati neki proizvod kako bi i on mogao dobiti halal certifikat. Stella Croatica imala je jedan kolač koji je u sebi imao i alkoholnu primjesu. Direktor je pozvao tehnologe i naložio im da nađu alternativno rješenje. Jedno je od pravila halala i da klanje životinja moraju obavljati muslimani. U svakoj tvrtki već smo našli ljude koji su muslimani, tako da ih je samo trebalo prebaciti u odjel za klanje. Veći mesni proizvođači odlučuju se na rotacijske boksove za klanje, kao PIK Vrbovec i u Danica. Za takve preinake dajemo rok od šest mjeseci jer za to su nekad potrebni i građevinski radovi. S druge strane, u šećerani Viro bio je alkoholni dodatak za vrenje repe, pa je to trebalo promijeniti kako bi šećer dobio halal certifikat“, ističe Hasanović.

Prije dva tjedna halal certifikat za cijeli svoj proizvodni proces dobila je i čakovečka Perutnina Ptuj – Pipo, čiji je direktor Predrag Šegović za Nacional objasnio kako je tekao proces certificiranja: “Na osnovi ciljeva strateškog razvoja poduzeća i dugoročnih planova plasmana proizvoda na tržišta gdje smo zastupljeni, te nastojanja da zadovoljimo i zahtjeve ciljanih skupina potrošača, kao što su predstavnici Islamske zajednice, odlučili smo uvesti standard halal kvalitete. Mi poznajemo proceduru praćenja i kontrole cijelog proizvodnog procesa, što dokazujemo brojnim drugim međunarodnim standardima, kojima poduzeće jamči potrošačima visoku kvalitetu proizvoda i potpunu sljedljivost uzgoja i prerade pilećeg mesa, tako da je naš zahtjev agenciji za halal certifikat na neki način bio jednostavan, jer smo neke halal zahtjeve već ionako ispunili. Da nije bilo tako, napor naših zaposlenika bio bi veći. Naša matična kuća u Sloveniji također ima halal certifikat i želimo postići sve standarde koji će nam omogućiti što bolji plasman proizvoda na različitim tržištima, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji.

Odlučili smo certificirati cijelu proizvodnju prema halal standardu, što znači da detaljnom i strogom nadzoru nisu podvrgnuti samo uzgoj životinja, sastojci hrane, uvjeti klanja, nego i priprema i prerada mesa, skladištenje sirovina i dodataka, pakiranje, etiketiranje, skladištenje i transport gotovih proizvoda. U našoj kompaniji sa 620 zaposlenih prosječna dob je 34 godine, a 75 posto su žene. Vrlo smo mlada kompanija, a mladost donosi puno lakše prihvaćanje novih ideja i edukaciju novih standarda. Cjelokupnu pripremu za certificiranje radili smo nešto više od tri mjeseca, uz dobru podršku Islamske zajednice i njihovih ljudi, tako da smo na obostrano zadovoljstvo uspješno proveli sve zahtjeve koje takav certifikat stavlja pred proizvođača“, objasnio je Predrag Šegović.


Strogi halal kriteriji

Zabranjena je sljedeća hrana životinjskog podrijetla: domaće i divlje svinje, psi, zmije i majmuni, mesožderi s kandžama i očnjacima, ptice grabljivice s kandžama, štetočine te životinje koje je prema islamskim propisima zabranjeno ubijati, kao što su mravi, pčele i djetlići, životinje koje žive i na kopnu i u vodi, kao što su žabe i krokodili, mazge i domaća magarad, otrovne i opasne morske životinje te krv.
Zabranjena je hrana od otrovnih i opojnih biljaka, osim onih iz kojih se štetne tvari eliminiraju u proizvodnji.
Zabranjeni su alkohol i drugi opojni i za zdravlje štetni napici.
Zabranjeni su aditivi koji od bilo koje sirovine koja je zabranjena za muslimane. Kako bi meso bilo halal, životinja mora biti zdrava i živa, a osoba koja obavlja klanje mora biti musliman. Sa životinjom se mora postupati humano, a prije klanja mora se izgovoriti molitva “Bismillah“.


Halal bajadera, Jana i Vegeta

Poslovni sustav Vindija, u sklopu koje posluju i mesne industrije Vindon i Koka, u postupku je certificiranja 900 proizvoda. Mesna industrija PIK Vrbovec također očekuje dobivanje certifikata halal do kraja godine. Od velikih proizvođača hrane u Hrvatskoj, halal certifikat dobili su proizvodi Kraša, tvornice šećera Voro, Podravkine mesne industrije Danice i čakovečkog Pipa. Očekuje se da će uskoro na tržište izaći halal V egeta i halal voda Jana Agrokorove Jamnice.

Komentiraj

Source:Željko Rogošić, Plamenko Cvitić