STRATEG MAKEDONSKOG OPORAVKA: ‘Naše elektrane čekaju hrvatske ulagače’

Objavljeno u Nacionalu br. 620, 2007-10-02

Gligor Tašković, glavni operativac makedonske vlade za privlačenje stranih investicija, otkriva kako je njegova zemlja postala zanimljiva europskim biznismenima

Svjetska banka je prije nekoliko dana Makedoniju uvrstila u krug prvih pet zemalja u svijetu koje su reformama pridonijele znatno boljim uvjetima poslovanja u posljednjih godinu dana. Pokušavajući povećati strana ulaganja u Makedoniji, vlada premijera Nikole Gruevskog početkom ove godine pokrenula je promidžbenu kampanju usmjerenu na strane ulagače pod sloganom “Ulažite u Makedoniji, novom poslovnom raju u Europi”.

Kampanja makedonske vlade

Putem plaćenih oglasa u 50 vodećih dnevnih listova i magazina iz 35 zemalja, uključujući 21 zemlju članicu EU, makedonska vlada je krenula s kampanjom upoznavanja međunarodnih ulagača s prednostima poslovanja u Makedoniji. Među tim prednostima najniže su porezne stope u Europi, osobito u makedonskim slobodnim zonama, jednostavan sustav registracije poduzeća na jednome mjestu u roku od dva dana, pristup rastućem potrošačkom tržištu, inflacija od 3 posto i očekivano priključenje EU. Osim toga makedonska vlada je angažirala i dvadeset konzultanata koji su zaduženi za plasiranje informacija u inozemstvu i kontakte oko ulaganja. Kampanja je dala rezultata i u Hrvatskoj, jer je Agrokor u Makedoniju krenuo s investicijom vrijednom 300 milijuna eura u izgradnju otkupnih stanica za prehrambene proizvode i 20 supermarketa.

Vidljivi rezultati

Za investicije su zainteresirane i Podravka, informatička tvrtka M-San, Institut građevinarstva Hrvatske, Vindija i AKD, Nexe grupa, Dukat i mnoge druge. U nepunih godinu dana rezultati kampanje privlačenja stranih ulaganja su itekako vidljivi. Glavni operativac cijele kampanje je makedonski ministar bez portfelja Gligor Tašković, Amerikanac makedonskog podrijetla koji je na čelu Agencije za strana ulaganja, čiji je proračun povećan pet puta u proteklih godinu dana. Tašković je magistrirao međunarodni menadžment i organizaciju na sveučilištu u SAD-u. Prije dolaska u makedonsku vladu radio je kao izvršni potpredsjednik uprave američke tvrtke AMBO koja je radila na projektu izgradnje naftovoda kroz Balkan. S ministrom Taškovićem razgovarali smo prošlog tjedna za vrijeme njegova radnog posjeta Hrvatskoj, jednoj od zemalja na njegovoj višemjesečnoj turneji koja ima za cilj privući strani kapital u Makedoniju.

Europski SingapurNACIONAL: S obzirom na to da ste ovih dana u posjetu hrvatskim gospodarstvenicima, jeste li primijetili njihov pojačani interes za ulaganje u Makedoniju u odnosu na ranije razdoblje?

– Suradnja Makedonije i Hrvatske je vrlo dobra, odnosi su prijateljski i vezani smo zajedničkim ciljem ulaska u euroatlantske integracije, gospodarski odnosi imaju veliki potencijal i malo su iskorišteni. Međutim, primjetne su velike promjene na tom polju, i to vrlo pozitivne. Zasigurno najveća investicija koja je nedavno pokrenuta iz Hrvatske je investicija tvrtke Agrokor vrijedna 300 milijuna eura. Radi se o izgradnji otkupnih stanica za prehrambene proizvode i 20 supermarketa. Podravka je najavila još sredinom godine u Skopju kako planira povećati svoju prisutnost na makedonskom tržištu tako što će proširiti postojeću proizvodnju. Hrvatska kompanija traži makedonsku tvornicu koja bi bila njihov partner za izradu proizvoda. Tada je najavljeno da Podravka planira investirati u dijelu prerade voća, povrća i mesa. Veliki broj hrvatskih tvrtki je u posljednjih godinu dana pokazao interes za ulaganje, o konkretnim imenima ne bih htio govoriti dok se posao zaista ne zaključi, ali riječ je o sektorima informatičkih tehnologija, energetskom i poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Hrvatska je do kraja 2006. u Makedoniju investirala 11,3 milijuna eura. Najveće investicije vezane su uz proizvodnju kemikalija, trgovinu i prehrambenu industriju. Već po spomenutim brojkama jasno je da je 2007. i ulazak Agrokora pokrenuo posve drukčiji trend hrvatskog ulaganja i može se očekivati dolazak novih investitora.

NACIONAL: Nedavno ste izjavili kako će Makedonija postati europskim Singapurom, možete li to objasniti?

– Prije četrdeset godina Singapur je bio zemlja s obiljem prirodnih bogatstava, ali neiskorištena kao i Makedonija, obje zemlje su manje veličine, stabilnih vlada i multietničkih zajednica. Također, obje zemlje se nalaze na križanju prometnih pravaca, Singapur kad je riječ o vodenim putovima, a Makedonija je na važnom križanju cestovnih i željezničkih pravaca. Ako pogledate uvjete za poslovanje u Makedoniji, onda je vidljivo da su makedonske slobodne ekonomske zone za privlačenje stranih investicija trenutačno najpovoljnije u svijetu, kao što je bio slučaj sa Singapurom. U Singapuru je antikorupcijska kampanja dala rezultata, a to činimo u posljednjih godinu dana snažno i u Makedoniji. Stoga tražimo i od hrvatskih investitora u Makedoniju, kao i od svih ostalih, da nas odmah obavijeste ako primijete bilo kakav pokušaj koruptivnog ponašanja prilikom pokušaja ulaganja u našu državu.

Najpovoljniji uvjeti za biznisNACIONAL: Spomenuli ste najpovoljnije uvjete za biznis, što ste pod time mislili?

– Prije godinu dana bilo je potrebno u prosjeku 48 dana da bi se počelo s poslovanjem u Makedoniji, sada je to svedeno na dva dana, a u četiri sata se registrira tvrtka. Porez na dobit će od 2008. biti 10 posto, to je najniža stopa poreza u Europi. Ako govorimo o pogodnostima investiranja u makedonske slobodne zone, valja reći kako investitor ne plaća deset godina korporativni porez, a nakon deset godina korporativni porez mu iznosi deset posto, porez na dohodak iznosi u slobodnim zonama pet posto u razdoblju od pet godina, a nakon toga porez na dohodak će iznositi deset posto. Ne plaća se porez na dodanu vrijednost pri izvozu robe ni troškovi carine. Osiguran je besplatni priključak na prirodni plin, električnu energiju i vodu. Također, moram istaknuti kako su za strane ulagače vrlo važni niski troškovi radne snage i njihova educiranost, stručnost, te mlađa dob; čak 45 posto stanovništva ima manje od 30 godina.
NACIONAL: Opišite nam slobodne zone u Makedoniji i recite iz koje države dolaze najveće investicije.

– Slobodne zone u Makedoniji utemeljila je makedonska vlada i trenutačno su dvije najatraktivnije. Jedna je kod Skopja, na prostoru veličine 140 kvadrata, i udaljena je 10 kilometara od glavnoga grada, na križanju putova koridora 8 i 10, samo 3 kilometra udaljena od aerodroma i 500 metara od željeznice. Druga slobodna zona je u blizini Štipa. U posljednjih 16 godina u Makedoniju je uloženo samo 1,7 milijardi dolara. No ove godine znatno je poboljšanje trendova. Najveći inozemni investitor u Makedoniji je Mađarska, a slijede Grčka, Nizozemska i Cipar. Mađarska je na makedonskom tržištu od 2000. godine, od kad je uložila ukupno više od 323 milijuna dolara.

Makedonski softver za izvozNACIONAL: Koje su najznačajnije strane investicije do sada?

– Johnson Controls, američka korporacija koja proizvodi unutarnju elektroniku, planira višefazno ulaganje u Makedoniju. U prvoj fazi izgradit će se tvornica za proizvodnju unutarnje elektronike za automobile, a u drugoj i trećoj fazi bit će izgrađene tvornice koje proizvode plastične dijelove, odnosno dijelove za kočnice. Švedske, francuske i švicarske informatičke tvrtke razvijaju u Makedoniji softver za izvoz, a postoji veliki interes za ulaganje u farmaceutsku i prehrambenu industriju. Britanska tvrtka Johnson Metthey u Makedoniji će graditi tvornicu za proizvodnju katalizatora za automobile, čija će izgradnja stajati 70 milijuna eura i očekuje se da će tvornica početi raditi 2009. godine, a zaposlit će 500 radnika.

NACIONAL: U kojim gospodarskim sektorima bi makedonska vlada željela vidjeti inozemna ulaganja?

– Trenutačno najinteresantnija gospodarska grana za ulaganje je automobilska industrija, i to na području proizvodnje sigurnosnih pojaseva, zračnih jastuka, senzora, plastičnih dijelova, kao i onih s primjesama aluminija i cinka. Potom informatičko-komunikacijska tehnologija, poljoprivredni i prehrambeni sektor s velikim potencijalima, farmaceutska industrija s kvalitetnim i dostatnim kadrom, tekstilna industrija i turizam. Moram istaknuti kako je energetski sektor jedan od najvažnijih prioriteta makedonske vlade pri čemu je 70 posto potencijala otvoreno za strana ulaganja, prije svega mislim na hidrocentrale.

 

Komentiraj

Source:Eduard Šoštarić