Stranka rada i solidarnosti predstavila Nacrt zakona o izbornim jedinicama

Stranka rada i solidarnosti u petak je održala konferenciju za novinare na kojoj su predstavili promjene izbornog zakonodavstva. Iz stranke upozoravaju kako je teritorijalna rascjepkanost Hrvatske dugi niz godina trn u oku biračima.

“20 županija i Grad Zagreb, 127 gradova i 428 općina dokaz su neučinkovite i skupe lokalne samouprave. To sve naravno pogoduje velikim strankama, a dobar dio naših birača bira liste koje ostaju ispod 5% pa glasači imaju osjećaj da je njihov glas „propao“ i da nisu izabrani oni za koje su glasači glasali. Taj je osjećaj relativno ublažen opcijom da glasač može dati jedan preferencijalni glas kandidati s liste koju bira”, poručeno je na konferenciji.

Predstavili su Nacrt zakona o izbornim jedinicama, prema kojem bi se biralo 70 zastupnika u 70 izbornih jedinica te – 70 zastupnika na stranačkim, koalicijskim i nestranačkim-nezavisnim listama.

“Temeljno je načelo podijeliti teritorij na 70 ujednačenih izbornih jedinica s +/-5 do 10% po broju birača kako bi za jednog zastupnika glasovalo otprilike isti broj birača. Ne zaboravimo, neujednačenost izbornih jedinica pitanje je ustavnosti, a mi s tim ustavnim načelom polemiziramo desetke godina. Ujednačenost predstavlja temeljno poštivanja demokratskih vrijednosti”, poručuju.

Predsjednik stranke i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kazao je da su pred nama novi izbori za Hrvatski sabor i to na isti, već više puta osporavani način.

“O anomalijama postojećeg izbornog sustava puno je puta pisano i raspravljano, no nije bilo političke volje da se prione poslu i da se postojeći sustav redefinira. Zadnjih se dana u predizbornoj kampanji ponovno kao pred svake parlamentarne izbore čuju teze političara o potrebi promjene izbornog zakona, zakona o izbornim jedinicama i sl. no kao i do sada i ovoga će puta sve ostati samo izgovorena riječ, obećanje koje biračima možda dobro zvuči, no ništa dalje od toga… sve ostaje samo na predizbornim floskulama jer stvarnu volju, konkretan prijedlog niti jedan političar nije jasno artikulirao, niti je izašao s konkretnim prijedlogom”, rekao je Bandić.

Upitao je ima li itko u državi tko će jasno reći da nam treba novi izborni zakon, i isti takav predložiti. “Za to treba hrabrosti, volje i snage. Stranka rada i solidarnosti ima svoje pripremljene prijedloge, prijedloge koji su prošli stručnu recenziju Fakulteta političkih znanosti, prijedloge koje ćemo uvažavajući dodatne prijedloge i poboljšanja recenzenata predočiti kada za to dođe vrijeme”, kaže Bandić.

Dodao je da su u Stranci rada i solidarnosti izradili prijedlog te ga uputili na stručnu recenziju. “Spremni smo se u idućem mandatu u Hrvatskom saboru boriti za promjenu izbornog zakonodavstva kako bi naši građani u Saboru imali svoga predstavnika”, poručio je.

Naglasio je da se njihovi prijedlozi temelji na tri ključne pretpostavke: neposredni izbor polovice od 140 zastupnika, dakle, njih 70; smanjenje izbornog praga s 5% na 3% kako bi sastav Hrvatskoga sabora bio što vjerniji izvornoj volji biračate uvođenje sustava elektroničkog glasanja, koji nije nepoznat u Europskoj uniji i svijetu.

“Dakle, odgovor Stranke rada i solidarnosti na dosadašnju neujednačenost broja birača u izbornim jedinicama, što su i sami pravni i ustavni stručnjaci apostrofirali kao problematične, jest da ustrojimo 70 izbornih jedinica s približno istim brojem birača u izbornoj jedinici. Dodatno naglašavam, u 70 izbornih jedinica zastupnici bi se birali neposredno. Vjerujem da bi to motiviralo birače da izađu na izbore i iskoriste svoje demokratsko pravo, ali i obvezu”, rekao je.

Bandić je poručio i da u Hrvatskoj nema političke volje za redefiniranjem, unaprjeđenjem i uređenjem postojećeg sustava, odnosno za modernizacijom i prilagodbom izbornog sustava aktualnom vremenu. Na kraju je rekao da oni imaju rješenje i da se ne boje izaći pred birače s konkretnim prijedlozima.

Jozo Miličević poručio je da se treba razmisliti i o modernizaciji glasovanja. “Svjedoci smo zbivanja s pandemijom virusa COVID-19, sve nas muče isti problemi brige za zdravlje ljudi uz istovremeno pokušaj organiziranja tzv. normalnog života, u što ulazi i organiziranje i provođenje izbora”, rekao je.

Komentiraj