Proustaški intervju što ga je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala prije nekoliko tjedana opskurnom desničarskom zadarskom magazinu Hrvatskom tjedniku, izazvao je konsternaciju i na granici je većeg međunarodnog skandala, saznaje Nacional od više inozemnih diplomatskih i političkih izvora koji se pitaju što je službena linija hrvatske politike te je li Hrvatska uz takve stavove svoje predsjednice uopće sposobna i dostojna preuzeti predsjedavanje Europskom unijom početkom sljedeće godine. Od hrvatskih političkih izvora Nacional je saznao da je u posljednje vrijeme bilo nekoliko diplomatskih intervencija prema nekima od najviših hrvatskih službenika, koje su bile prilično grube i direktne.

Nacional je također saznao da je intervju hrvatske predsjednice izazvao posebnu konsternaciju u Izraelu te je od jednog tamošnjeg izvora čuo da u izraelskom memorijalnom centru Holokausta Yad Vashemu, koji je Kolinda Grabar-Kitarović posjetila nekoliko tjedana ranije i održala tamo zapažen govor, taj intervju smatraju izravnom uvredom koja je u potpunosti poništila sve ono pozitivno što je proizlazilo iz njenog posjeta Yad Vashemu. U Izraelu se razmišlja i o općem preispitivanju izraelsko-hrvatskih odnosa, no za konačnu odluku oko toga bit će ključno kakvi će na sve to biti reakcija i objašnjenje vodećih ljudi hrvatske države, u prvom redu premijera Andreja Plenkovića, s čijom dosadašnjom reakcijom ne samo na taj intervju, nego i na sveopću promjenu ideološke i političke klime u Hrvatskoj, u tim međunarodnim krugovima nikako nisu zadovoljni.

Zato je više inozemnih i diplomatskih izvora otkrilo Nacionalu da raste broj stranih diplomata u Hrvatskoj koji su zgroženi i hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog, kako kažu, licemjernog i relativizirajućeg odnosa koji on i njegova administracija imaju prema rigidnoj desnici koja opet sve agresivnije u hrvatski politički mainstream, gotovo kao tradicionalnu nacionalnu stečevinu, nastoji uvesti ksenofobiju, fašizam i ustaštvo.

Oni su svojim matičnim zemljama već poslali više izvještaja u kojima su opisali za njih prvo zbunjujuće, a potom krajnje zabrinjavajuće, a po nekima od njih i zlokobne Plenkovićeve tendencije dodvoravanja tim inače marginalnim skupinama. Oni nemaju dvojbi – smatraju da upravo te skupine u hrvatsko društvo unose klicu mržnje i nesnošljivosti, odnosno ozračje koje sve češće služi kao pogonsko gorivo za teške incidente, uključujući i onaj prošlotjedni u kojem su maskirani pojedinci napali skupinu muških osoba koje su u Đevrskama gledali utakmicu kvalifikacija za Ligu prvaka između švicarskog Young Boysa i beogradske Crvene Zvezde.

‘Neprihvatljivo je reći da je ustaški režim bio zločinački te potom reći ‘ali…’ I onda u istu rečenicu staviti i zločine komunizma. A to je ono što Plenkovićeva administracija čini,’ kaže diplomatski izvor

 

Smatraju i da svako kalkuliranje u javnoj osudi pojavnih oblika takvog ponašanja ili koketiranje s njihovim eksponentima pothranjuje takve i slične društvene devijacije, a sasvim su sigurni da Plenkovićeva administracija po tom pitanju kalkulira.

Drugim riječima, Plenkovića drže suodgovornim za bujanje nacionalne nesnošljivosti. Jedan od spomenutih izvora Nacionala ovako je objasnio zašto se u stranim diplomatskim krugovima razvija takva klima oko Plenkovića i njegove administracije:

„Načelne osude nisu dovoljne. Prošlo je vrijeme kada su se postavljala pitanja kako je moguće da vodeći hrvatski političari daju dvojake izjave i tumačenja nekih povijesnih događaja, ovisno o prigodama u kojima se nalaze. Potpuno je neprihvatljivo reći da je ustaški režim bio zločinački te potom reći „ali…“ I onda u istu rečenicu staviti i zločine komunizma. A to je ono što je Plenkovićeva administracija u više navrata i u raznim primjerima činila. Počevši od spomen-ploče HOS-a u Jasenovcu do brojnih drugih situacija. Sada postaje savršeno jasno da se tu ne radi samo o nedostatku hrabrosti, već se radi o strategiji kojom se relativiziraju strahote fašizma. Ne promijeni li svoju retoriku, dinamiku i način osuđivanja tih pojava, Plenković će se morati početi privikavati na novi tretman svoje administracije, i to baš u vrijeme neposredno uoči predsjedanja Hrvatske EU-om.

Za Plenkovićevu administraciju posebno je neugodno i to što se katastrofalni odjeci skandaloznog i sablažnjujućeg intervjua hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Hrvatskom tjedniku počinju sve više prelijevati i na cijeli HDZ, kao i na premijera osobno. Visoki međunarodni izvor, izvrstan poznavatelj izraelskih prilika, za Nacional je potvrdio da je izraelsko vodstvo temeljito zgroženo tim intervjuom. Taj izvor kaže:

„Hrvatska predsjednica gurnula je tim intervjuom prst u oko Yad Vashemu. Izraelska strana bila je prema njoj vrlo benevolentna, naročito kada su u pitanju njene sporne izjave vezane uz BiH. Poslane su neformalne poruke kako su neke od tih izjava izvučene iz konteksta. Ali je taj intervju za Hrvatski tjednik mnoge u Izraelu otrijeznio.“

Naime, koncem srpnja Kolinda Grabar-Kitarović u Memorijalnom muzeju Yad Vashem rekla je da se šoa, tragedija židovskog naroda, “nikad neće i ne smije zaboraviti”:

„Izražavam svoju duboku tugu zbog žrtava Holokausta u Hrvatskoj, Europi i cijelome svijetu i duboko suosjećanje s obiteljima žrtava i njihovim potomcima. Upravo ovdje još jednom naglašavam da se Holokaust nikada neće i ne smije zaboraviti“, izjavila je predsjednica dodajući da je prilikom svakog posjeta Yad Vashemu uvijek iznova potresena tragedijom židovskog naroda i najcrnjim satom čovječanstva. „Kao predsjednica Republike Hrvatske, zemlje utemeljene u antifašizmu i Domovinskom ratu, posebno sam ponosna na sve Hrvate pravednike među narodima i mnoge druge Hrvate koji su u tami rata i neizrecivih zločina bili simbol svjetla i hrabrosti“, rekla je tom prilikom Kolinda Grabar-Kitarović.

Također je istaknula da su “tragedija židovskog naroda i bol preživjelih vječni podsjetnik da se vrednote čovječnosti, mira i demokracije ne bi smjele uzimati zdravo za gotovo”.

No svega pet dana ranije, 24. srpnja, Kolinda Grabar-Kitarović dala je taj skandalozni proustaški intervju Ivici Marijačiću, glavnom uredniku huškačkog, radikalno-desničarskog šovinističkog glasila proustaške orijentacije koji izlazi pod nazivom Hrvatski tjednik, u kojem je poglavnika ustaške NDH Antu Pavelića opisala kao čovjeka koji je “počinio neke fatalne pogrješke”, ustaški pozdrav “za dom spremni” ponovno je proglasila neupitnim jer “nijedan pozdrav pod kojim je branjen Vukovar ne može biti kompromitiran”, jasno je dala do znanja kako smatra da broj žrtava ubijenih u ustaškom koncentracijskom logoru Jasenovac treba preispitati te priznala da je pitala povjesničare “gdje su kosti tih 83 tisuće žrtava iz Jasenovca”, a pohvalila se i time kako nikada nije bila na službenoj komemoraciji za jasenovačke žrtve. Partizanski ustanak u Srbu prozvala je pokoljem Hrvata, a o obilježavanju tog dana rekla da je pitanje treba li to ili ne treba zabraniti. O Jugoslaviji i komunizmu rekla je da su “kad se sve zbroji i oduzme, predstavljali zločin nad Hrvatskom i hrvatskim narodom”.

Te skandalozne izjave u još skandaloznijem intervjuu, koji je objavljen 8. kolovoza, govore o tome na što je sve predsjednica spremna kako bi se, u toj panici zbog sve lošijeg pozicioniranja u anketama, dodvorila krajnje desnom biračkom tijelu. Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković našao se zbog toga u nemogućoj situaciji, jer javnost od njega očekuje da se ogradi od skandaloznih konkretnih izjava koje je u desničarskom listu Hrvatski tjednik dala predsjednica i predsjednička kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović, ali on to javno i dalje izbjegava. Nacional je još prije nekoliko tjedana hrvatskom premijeru uputio izravni zahtjev da se očituje o njenim skandaloznim izjavama o ustaškom poglavniku Anti Paveliću, logoru Jasenovcu i uzviku „za dom spremni“, ali je on to u kratkom Vladinom odgovoru de facto odbio, opravdavajući takav stav tvrdnjom da Vlada nema veze s tim njenim intervjuom.

U javnosti je stav oko toga bio sasvim jasan – ako je Plenković stvarno političar europskog profila, on bi se morao ograditi od skandaloznih proustaških izjava koje je njegova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović dala Hrvatskom tjedniku. Ako to ne učini, svojim skandaloznim izjavama Kolinda Grabar-Kitarović uništit će europski imidž premijera Plenkovića.

Čini se da su do takvog zaključka došli i u vrhu HDZ-a. Nedugo nakon što su iz Vlade reagirali kratkim službenim priopćenjem, Nacionalu se javio izvor blizak premijeru Plenkoviću s dodatnom reakcijom na taj sporni istup predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. On je o tome za Nacional dodatno rekao sljedeće:

„To što je hrvatska predsjednica dala intervju tjedniku koji širi ogromnu količinu mržnje, netrpeljivosti, koji podržava jednu promašenu ideologiju i fabricira, Plenkovića je naprosto zgrozilo i osupnulo. Ne samo Plenkovića, već i gotovo cijelu Vladu. Odabrati takvu adresu za objavu službene kandidature apsolutno je nevjerojatno. Sporni navodi koji su tamo objavljeni nemaju veze s onim što premijer zastupa niti s HDZ-om koji on vodi. Razinu Plenkovićeve zgroženosti teško mi je prenijeti.“

Međutim, sada se pokazuje da takva ograđivanja, ma koliko jasno izražena bila, u neslužbenoj formi malo koga u diplomatskim krugovima mogu uvjeriti u svoju vjerodostojnost. Diplomatski izvor opisao je zašto sporni intervju Kolinde Grabar-Kitarović još uvijek odvratno odjekuje u međunarodnim političkim krugovima i zašto se Plenković od njega na gore citirani način mora i službeno ograditi.

„Posebno je to bilo važno jer to više nije slika samo nje same, nego i stranke čija je ona kandidatkinja. Neformalno ograđivanje i zgražanje premijera Plenkovića nije dovoljno. Nikom ozbiljnom u svijetu razvijene demokracije nije jasno kako je moguće da on nema snage takve pojave javno osuditi. To što on možda nema snage za takav potez, šalje jednu puno ružniju sliku jer njegova osobna slabost nije opravdanje. Izostanak jasne službene reakcije na taj incident Kolinde Grabar-Kitarović, sugerira da Plenkovićev HDZ zapravo ne želi te stvari javno osuditi, a to je moguće samo zato što mu odgovara da se dodvorava onim skupinama koje afirmiraju takvo zlo. Odgovoran političar takvo što ne smije raditi, ako ništa drugo onda radi higijene društva.“

Nije to bio jedini slučaj koji je izazvao nevjericu među stranim diplomatima. Jedan od njih susreo se nedavno i s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Izvor blizak tom diplomatu dio sadržaja njihova razgovora opisao je ovako:

„U jednom trenutku povela se diskusija o ustaškim zločinima. Jandroković ih je, dakako, osudio, ali je u istoj rečenici počeo govoriti i o drugim totalitarizmima. I tom se prigodom jako uzbudio. Gotovo je podigao glas na svog sugovornika. Ovaj je ostao šokiran. Drugim riječima, riječ je o očito usuglašenoj stranačkoj agendi relativizacije fašizma pod krinkom osude svih totalitarizama. Ni njemu nije jasno da fašizam i zločini komunizma ne mogu stati u istu rečenicu. To su dvije odvojene pojave i o njima se treba odvojeno govoriti.“

‘Zbog licemjernog i relativizirajućeg odnosa Plenkovića prema rigidnoj desnici sve agresivnije se u hrvatski politički mainstream nastoji uvesti ksenofobiju, fašizam i ustaštvo’, smatraju inozemni izvori

 

Jedan od Nacionalovih inozemnih izvora naveo je da postoji niz indikacija koje posredno ukazuju na nesposobnost hrvatske predsjednice za funkciju koju obnaša. On tvrdi:

„U više navrata predsjednica se u međunarodnim posjetima ponašala ispod razine funkcije koju obnaša. U nekim državničkim posjetima imala je u ruci i papiriće kao podsjetnik na teme o kojima treba diskutirati. Problem je u tome što neke od tih tema koje je otvorila tijekom jednog državničkog posjeta, nisu ni blizu razine predsjednika države. Ona je u tom posjetu govorila o nekim čisto operativnim stvarima koje se otvaraju na razini srednjeg ranga osoblja u ministarstvu vanjskih poslova, možda čak i na razini ambasadora. A to pokazuje dvije stvari – da nije okružena kapacitiranim savjetnicima te da njeni posjeti uopće nisu usklađeni s Vladom.“

Dva inozemna Nacionalova izvora navode da je jedan od ključnih testova Plenkovićeve administracije tijekom predsjedanja EU-om onaj povezan s komemoracijom žrtvama logora u Jasenovcu sljedeće godine. Jedan od njih o tome kaže:

„Za Plenkovića će biti izuzetno neugodno pojave li se dvije, tri ili, kako je sada krenulo, možda i četiri odvojene kolone u Jasenovcu. Bit će to jasan znak karaktera njegove vlade. Hrvatski predsjednik i premijer imaju na sebi ključnu odgovornost da se kao nositelji vlasti ponesu kao pravi lideri i potaknu nezadovoljne da im se pridruže u jedinstvenoj koloni. Oni su ti od kojih treba doći inicijativa za razgovor, oni su ti koji svojim ponašanjem trebaju dati jasan znak da više nisu dvosmisleni u osudi zločinačkog ustaškog režima. Bilo je već nekih pokušaja da se uspostavi dijalog među stranama koje bi trebale početi rješavati te otvorene izazove. Plenković je iz diplomatskih krugova dobio nekoliko signala i o tome što bi trebao napraviti. Ali nije povukao nijedan potez. I to nešto govori o njegovoj iskrenosti kada su u pitanju stavovi o tim temama.“

Diplomatski izvori s kojima je Nacional razgovarao navode i da su se u posljednje vrijeme pojavili neki sitni znakovi da bi se Plenkovićeva administracija mogla početi mijenjati po tom pitanju. Međutim, njihova su očekivanja znatno veća pa stoga ne čudi što neki od njih svoje frustracije postojećim stanjem u Hrvatskoj počinju u javnost plasirati preko medija.