Muzej suvremene umjetnosti (MSU) obilježio je u petak, dan uoči dana kada je prije sto godina rođen Vjenceslav Richter, stotu obljetnicu rođenja tog vizionara moderne arhitekture i umjetnosti, najavivši u vrtu njegove kuće na Vrhovcu niz događanja kojima će mu se tijekom cijele godine odavati počast.

“Grad Zagreb ponosi se tim genijem, suosnivačem Exata 51 i Novih tendencija, koji je svojim idejama, eksperimentiranjem i sintezom različitih umjetničkih disciplina potaknuo inovativne pojave i u drugim umjetničkim područjima”, rekla je Vesna Kusin, u ime zagrebačkog gradonačelnika.

Richter i njegova supruga Nada Kareš-Richter svoju su kuću još 1980. darovali tadašnjoj općini Črnomerec te kontinuirano popunjavali zbirku, koja je u početku imala 27, a danas broji 188 umjetničkih djela, skulptura, slika, grafika, crteža.

“Taj vizionar moderne arhitekture i umjetnosti, ali i veliki mislilac, bio je okupiran i problemima razvoja grada u funkciji čovjeka te nudio rješenja unutar kojih bi ljudi samostalno ostvarivali životne potrebe i tako postigli bolju kvalitetu življenja, te metropoli  ponudio projekt Zagreb – grad na Savi koji do danas nije realiziran ni u kakvom obliku. Možda je stota obljetnica prigoda da zavirimo u taj projekt i da nam otvori neke nove vidike grada na Savi”, ustvrdila je Kusin.

Grad Zagreb financira održavanje kuće i parka skulptura u njezinom vrtu, kojima od 1997. upravlja MSU. U godini velike obljetnice Grad je osigurao 300 tisuća kuna za izradu projektne dokumentacije, nakon čega će uslijediti obnova kuće.

“Ta je kuća djelomično njegov projekt jer za podlogu ima montažnu kuću, no sada joj je potrebna obnova i prilagođavanje za suvremena događanja koja se ondje održavaju”, rekla je ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić.

Ocijenivši kako je, s aktivnostima koje se održavaju u Richterovoj kući pod vodstvom Vesne Meštrić, ona već postala mali kulturni centar u tom dijelu grada. “Zbirka se izlaže u promijenjenim postavima, a jednom ili dvaput godišnje ondje se održavaju izložbe suvremenih umjetnika u suglasju s njegovim radovima”, dodala je.

Najavila je da će se tijekom travnja i početkom svibnja posebno oblikovanim plakatima krenuti s obilježavanjem prostora u Zagrebu koje je Richter projektirao ili dizajnirao njihov interijer, među ostalim, HDLU, Vilu Zagorje te Kazališnu kavanu i kavanu Corso, za koje Pintarić kaže kako su bili vjerojatno njegovi najproblematičniji projekti.

“On ih je smatrao svojim remek djelima, no zagrebačka publika ih nije prihvatila na najbolji način, pa bi s vremenskim odmakom mogli otvoriti i raspravu o njima”, ustvrdila je.

Uz redovite edukativne radionice, ove godine u Zbirci će se održati izložbe Alema Korkuta i Ksenije Turčić, te već popularan program koncerata “Jazz na vrhu”, a kao vrhunac događanja najavljuje se velika izložba u MSU, koja predstaviti sveobuhvatnost njegova rada.

“Izložba će se otvoriti 5. listopada na dva kata MSU-a, trajati dva mjeseca i obuhvatiti sve faze i različite oblike njegova stvaralaštva, s obzirom da je on bio arhitekt, urbanist, matematičar, kipar, slikar, teoretičar i urednik”, rekla je Pintarić.

U povodu njegova rođendana građani u petak mogu razgledati Zbirku i privatni prostor u kojemu je živio, te izložbu “Iz arhiva arhitekta: Moj misaoni prostor”, temeljenu na knjizi “Moj misaoni prostor – nacrt programa sistemske knjige” iz 1998. u kojoj je prikazao ključna područja svoga stvaralaštva, istraživačke procese, metode rada i okolnosti u kojima su pojedini umjetnički radovi i arhitektonski projekti realizirani.

Uz umjetnička djela Zbirka sadrži arhiv i biblioteku sa 1994 publikacije, stručnom literaturom s područja arhitekture i umjetnosti, časopisima, katalozima izložbi, teorijskim tekstovima, privatnom i poslovnom korespondencijom, fotografijama, skicama za umjetnička djela te arhitektonskim nacrtima i skicama za projekte nastale od 1950. do 2002. kada je umro.

Prigodom stote obljetnice studenti arhitekture Mia Martinović i Tin Pugelnik Stipeč osmislili su prigodne suvenire, Richterovu kocku, svojevrsnu slagalicu koja se bazira na njegovim prostornim slikama te bedževe u raznim bojama rađene prema jednom od loga kojima je Richter potpisivao svoje slike.

Početkom godine MSU je započeo i edukativni projekt “Richter 100” koji je povezao nekoliko kulturnih i obrazovnih institucija u kojima se obrađuje stvaralaštvo Vjenceslava Richtera.

U Počasnom odboru za obilježavanje 100. obljetnice Vjenceslava Richtera su zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Odbora, arhitekt i Richterov prijatelj Branko Silađin, umjetnikova nećakinja Melita Richter, Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, savjetnica predsjednice Renata Margaretić Urlić.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.