STOPIRANJE INFRASTRUKTURE Slovenija opstruira glavni turistički pravac iz Njemačke na Kvarner

Autor:

29.03.2023., Opatija - Hrvatsko Slovenski poslovni fotum "Javna ulaganja u graditeljstvu 2023." u hotelu Ambasador. Ministrar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butkovic i ministrica infrastrukture Slovenije Alenka Bratusek potpisali su Sporazum o izgradnji mosta preko potoka Kamenica izmedju naselja Obrez i Bozakovo.

  Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Goran Kovacic/PIXSELL

B&B je od izvora bliskih Vladi dobio potvrdu da Slovenija, unatoč sastancima ministrice Alenke Bratušek i ministra Olega Butkovića, još godinama neće ni početi graditi autocestu prema Rijeci kojom u Hrvatsku dolaze najvjerniji turisti

Svake godine od turističkog sektora očekuju se sve bolji i bolji rezultati, a ulazak u srce nove turističke sezone, koja bi zbog Europskog prvenstva u nogometu ionako mogla podbaciti, i ove će godine za brojne turiste iz Njemačke i Austrije, ali i iz Slovenije, što su naša najemitivnija tržišta s najvjernijim gostima, obilježiti duge kolone kroz – Sloveniju. Što bi u situaciji kad mogu birati između uživanja u atmosferi zbog koje u Njemačku hrli cijela Europa ili drndanja do Hrvatske, dio turista moglo odvratiti.

Naime, glavni pravac iz Njemačke i Austrije prema Rijeci, to jest Kvarneru i dalje predstavlja “sivu zonu” jer od Postojne pa sve do graničnog prijelaza Rupa nadomak Rijeke nedostaje 40-ak kilometara autoceste.

Riječ je o glavnom cestovnom pravcu kojim turisti preko Münchena u Njemačkoj, Salzburga u Austriji i Ljubljane u Sloveniji idu prema Hrvatskoj na odmor, a značajan dio tih turista kao krajnje odredište ima upravo Kvarner.

Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskih autocesta, broj vozila koji su prošli naplatnom postajom Rupa u 2023. godini iznosio je 3.255.060, što je oko 13% više nego godinu prije. Prema podacima slovenskog Darsa, u ljetnoj sezoni preko tog prijelaza prijeđe više od 17 tisuća vozila – dnevno.

Da bi sva ta vozila došla do Kvarnera, nakon što se probiju kroz Austriju gdje se na više dionica autoceste odvijaju popravci koji stvaraju gužve i izvan sezone, kad prođu Ljubljanu i dođu do Postojne, onima koji možda nikad nisu išli tim pravcem slijedi još jedno šokantno iznenađenje. Od Postojne počinje državna dvotračna cesta, što znači po jedan trak u svakom smjeru – i tako sve do granice s Hrvatskom. To nije “iznenađenje” samo za njemačke i austrijske goste, već i za domaće Slovence koji su također jedni od najbrojnijih turista na Jadranu.

Luka Rijeka bi se autocestom još brže povezala s njemačkim tržištem, a Slovenci žele promet usmjeravati na Kopar

Budući da se svi sjećaju koliko je dugo Sloveniji trebalo da dovrši autocestu koja od Maribora vodi prema graničnom prijelazu Macelj i dalje prema Zagrebu kao i autocestu od Ljubljane prema Zagrebu, Business&Banking pokušao je dobiti službene odgovore od hrvatskog i slovenskog ministarstva koji su nadležni za infrastrukturu, na pitanja gdje je nastao problem i je li riječ o namjernom otezanju.

Iako službeno nitko nije želio tako nešto izjaviti, izvor blizak Vladi i vrhu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje vodi ministar Oleg Butković više je nego egzaktnim riječima potvrdio da je riječ upravo o slovenskoj opstrukciji, a kao jedan od razloga opstrukcije je taj što bi izgradnjom te dionice autoceste njemačko i austrijsko tržište bilo najbržim cestovnim pravcem direktno povezano na Luku Rijeka, dok oni žele promet usmjeravati prema svojoj Luci Koper.

“Točno je, Slovenci godinama opstruiraju i pomisao da bi mogli krenuti u izgradnju te autoceste od Postojne do Rupe. Ministar Butković imao je sastanke s njihovom ministricom Alenkom Bratušek, i bivši ministar Siniša Hajdaš Dončić prije njega je pokušavao, ali sa svakim je ministrom ista prazna priča. Oni to naprosto godinama opstruiraju, a službeno obrazloženje za to im je da se njihovi gradonačelnici, ili kako oni vele župani, kroz čije gradove ta trasa prolazi, ne mogu dogovoriti. Međutim, to im je samo izlika. Čak je i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina nešto pokušavao i razgovarao je s njima, zalagao se za to, ali ništa nije uspio jer oni nemaju sluha i jednostavno nas bojkotiraju”, kaže taj izvor blizak Vladi.

‘I Butković i prije njega Hajdaš Dončić, pa čak i Komadina, imali su sastanke sa slovenskim ministrima. Ali uzalud’

No ne samo da Slovenci opstruiraju izgradnju autoceste koja još nije ni projektirana, a kamoli da bi se počela graditi, već iskorištavaju priliku pa na više mjesta na državnoj cesti gdje su smanjena ograničenja brzine, budući da trasa prolazi kroz više mjesta, stavljaju policijske zasjede i kažnjavaju vozače.

Na pitanje kako će se to riješiti i kada bi se moglo početi govoriti o početku gradnje, izvor blizak Vladi kaže:

“Oni to neće napraviti. Jedino što je Butković s njima uspio dogovoriti je prijelaz Kaštel – Plovanija gdje radimo novi most, to je prijelaz do Umaga i Buja kad se ide prema Portorožu. To se uspjelo dogovoriti i sada se radi zajednički most i novi prijelaz. A ovaj dio od Postojne možemo samo sanjati.”

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za Business&Banking su poslali sljedeće odgovore na pitanja o tome koliki broj vozila prolazi preko graničnog prijelaza Rupa, u kojoj su fazi planovi za izgradnju tog prometnog pravca te je li riječ o slovenskoj opstrukciji:

“Zahvaljujemo na Vašem upitu i u nastavku dostavljamo informacije s kojima raspolažemo vezano uz granični prijelaz Rupe te izgradnju autoceste dionica Postojna – Jelšane/Rupa na teritoriju Republike Slovenije. Prema informacijama Hrvatskih autocesta, broj vozila koji su prošli naplatnom postajom Rupa u 2023. godini iznosi 3.255.060, što je oko 13% više nego godinu prije. S obzirom na povećanje prometa na naplatnoj postaji Rupa za očekivati je i povećan broj turističkih dolazaka. Međutim, od ulaska u Schengen ne možemo govoriti o točnim brojkama prelaska same granice, odnosno mi ne raspolažemo s navedenim podacima.”

Potpredsjednik Vlade i hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sastao se sa slovenskom ministricom infrastrukture Alenkom Bratušek još lani, upravo zbog autoceste prema Rupi. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Kad je riječ o planovima za izgradnju autoceste na dionici Postojna-Jelšane/Rupa na teritoriju Slovenije, iz Ministarstva kažu kako su predstavnici Hrvatskih autocesta sudjelovali na više sastanaka na kojima je to bila jedna od tema, ali da ne raspolažu konkretnim ili detaljnijim informacijama o planovima Slovenije za izgradnju te dionice autoceste.

“Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je tijekom susreta sa slovenskom ministricom za infrastrukturu Alenkom Bratušek, krajem ožujka prošle godine, između ostalog razgovarao i o izgradnji spomenute dionice. U tom kontekstu je podsjetio kako je obnovljen most preko Dragonje, koji je bio u lošem stanju te rekao kako je i naša želja da se promet ubrza i da se izgradi navedena dionica, ali i to da ona ovisi o mogućnostima Slovenije da to izgradi. Istaknuo je kako postoji dobra volja i kako vjeruje da će Slovenija to realizirati jer je riječ o dionici koja je bitna za obje države”, poručili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Iz slovenskog Ministarstva infrastrukture, na čelu s ministricom Alenkom Bratušek, za Business&Banking su na pitanja do kuda su došli s planovima za realizaciju izgradnju autoceste od Postojne do Rupe te je li se išta događalo nakon sastanka njihove ministrice Alenke Bratušek i hrvatskog ministra Olega Butkovića, o svojim planovima odgovorili sljedeće:

“Za brzu cestu Postojna-Jelšane u tijeku je uvođenje trase autoceste u prostor. U izradi je Državni prostorni plan (DPP), faza studije varijante – 2. krug vrednovanja. U tijeku je izrada varijanti koje će biti temelj za odabir najprikladnije varijante trase. Mnoge aktivnosti već su provedene u procesu planiranja, a dugotrajnost procesa rezultat je zahtjevnosti terena po kojem prolazi trasa autoceste. Prvi krug ocjenjivanja je već pripremljen. S obzirom na prvotno planirano spajanje na autocestu A1 na području između Postojne i Divače, donesena je odluka da su zbog prostornih ograničenja moguće samo varijante na Postojnskom koridoru. Nakon što se donese odluka o najprikladnijoj varijanti trase, pristupit će se izradi Državnog prostornog plana (DPU), a proces će se zaključiti donošenjem Uredbe o DPU-u od strane Vlade Republike Slovenije. Nakon postavljanja trase autoceste u to područje, investitor Dars moći će planirati daljnje aktivnosti na izgradnji autoceste.”

Slovenski Dars procjenjuje vrijednost investicije na više od milijardu eura pa se sada izvlače i da je cijena ‘visoka’

No sve to što možda lijepo izgleda na papiru, na realizaciji pada u vodu, a iz odgovora njihova ministarstva postaje jasno da oni ni okvirno nisu predvidjeli financiranje tog projekta jer naprosto nemaju pojma, ili ih ne zanima, koliko bi on uopće mogao stajati. Naime, na dodatno pitanje o tome koliko bi otprilike trebala stajati izgradnja te ceste te ako nam mogu dati barem neke okvirne procjene, Boštjan Lajovic iz Službe za odnose s javnošću slovenskog Ministarstva samo je kratko poručio:

“Još je prerano za takve ocjene. Možda vam mogu pomoći s nekim korisnim informacijama u tvrtki Dars koja će biti investitor ovog projekta”, kaže.

Iz tvrtke Dars, ukratko rečeno, poručili su da će pripreme za izgradnju te dionice autoceste biti završene tek nakon 2030. i da će ta dionica stajati više od milijardu eura.

Iz Hrvatske turističke zajednice nisu željeli ulaziti u bilo kakve političke ocjene, već su samo prezentirali sljedeće podatke:

“Ono što možemo potvrditi jest to da većina turista u Hrvatsku dolazi cestovnim pravcima, iako sve više raste i segment aviogostiju, a Njemačka je tradicionalno najvažnije tržište za hrvatski turizam koje u ukupnim rezultatima noćenja na razini cijele godine ostvaruje udio od preko 20 posto. Na drugom je mjestu domaće tržište s oko 12 posto udjela, a onda slijede tržišta Slovenije, Austrije, Poljske, Češke itd”.

Dok je Republika Hrvatska izgradila svoj dio autoceste od Rijeke do graničnog prijelaza Rupa, kroz Republiku Sloveniju od Rupe do Postojne vozi se običnom državnom cestom koja prolazi kroz brojna naseljena mjesta, a godišnje preko Rupe prođe preko 3,2 milijuna vozila. FOTO: B&B

 


‘Pripreme za izgradnju bit će završene nakon 2030. godine’

Iz tvrtke Dars koju putnici koji idu u Sloveniji poznaju po vinjetama, iz Službe za javnošću na čelu s Marjanom Kolerom, ovako su odgovorili na pitanja koja smo im postavili:

B&B: Što je Dars kao investitor napravio vezano za izgradnju dionice autoceste Postojna – Rupa?

Kao što vam je već objašnjeno iz Ministarstva infrastrukture (MZI), u izradi je Državni prostorni plan (DPP) za brzu cestu Postojna – Jelšane, faza studije varijante (2. krug evaluacije). Uloga tvrtke Dars u postupku postavljanja u prostor (izrada državnog prostornog plana) je u ime i za račun Republike Slovenije (u ime MZI) osigurati sve stručne podloge potrebne u postupku izrade DPN-a. Postupak izrade DPN-a vodi Ministarstvo prirodnih resursa i prostora (MNVP). Aktivnosti Darsa kao investitora nove autoceste oko izgradnje još nisu započele.

B&B: Zašto je toliko dugo trajala priprema za izgradnju i koliko bi cijeli proces još mogao trajati?

Pripreme za izgradnju obuhvaćaju fazu umještanja u prostor (izrada i prihvaćanje DPN-a) te fazu izrade projektne dokumentacije, stjecanja nekretnina potrebnih za gradnju te ishođenja građevinske dozvole. Trenutno je u tijeku 1. faza, odnosno postavljanje u prostor, odnosno izrada DPN-a. Razlozi dugotrajnog smještaja u prostoriji su uglavnom:

– izuzetno složen i osjetljiv prostor u kojem se autocesta nalazi;

– privremeni prekid procesa izrade DPN-a zbog izrade Studije provjere mogućnosti izvođenja rekonstrukcije postojećeg cestovnog priključka Postojna – Jelšane;

– visoka procijenjena investicijska vrijednost projekta;

– protivljenje i dugoročno usuglašavanje projektnih rješenja s lokalnim zajednicama.

Procjenjujemo da će pripreme za izgradnju biti završene nakon 2030.

B&B: Koliko bi trebala iznositi cijena izgradnja autoceste?

Procijenjena vrijednost investicije za dionicu autoceste od oko 37 kilometara prelazi milijardu eura (izvor: Studija varijante/predinvesticijski projekt; izvođač: konzorcij projektantskih tvrtki LUZ d.d. + PNZ d.o.o. + Aquarius d.o.o. + Eplan d.o.o.; travanj 2024.).

B&B: Koliko putnika godišnje prođe ovim pravcima (Ljubljana – Rupa i Rupa – Ljubljana), koliki je broj putnika tijekom ljetnih mjeseci, u ljetnoj sezoni, a koliki u zimskoj?

U 2022. godini PLDP (prosječni godišnji dnevni promet) na najfrekventnijoj dionici, između Postojne i Pivke, iznosio je 13.075 vozila/dan, a u ljetnoj sezoni veći je za 4310 vozila/dan i iznosi 17.389 vozila/dan ili 33% više od PLDP-a. Na dionici između Ilirske Bistrice i Donjeg Zemona PLDP je u 2022. godini iznosio 8155 vozila/dan, a u ljetnoj sezoni veći je za 4730 vozila/dan i iznosi 12.889 vozila/dan, odnosno 58% više od PLDP-a.

UVJETI PRENOŠENJA ČLANAKA: Svi članci objavljeni u izdanjima Nacional News Corporationa njegovo su vlasništvo. Nacional News Corporation dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka iz svojih izdanja u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka isključivo kao kratku vijest od najviše deset redaka (300 znakova) uz obavezno navođenje izvora. Nacional News Corporation tužit će prekršitelje pred sudom u Zagrebu.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Avatar photo
zlatko.piljak

prije 3 tjedna

Janezi ovako kažu...ako sagradimo autocestu poskupjeti će nekretnine na Kvarneru..ovako ih kupujemo u bescijenje i iznajmljujemo bez plaćanja poreza..