LUCIANO BATINIĆ UOČI PREMIJERE OPERE ‘ZALJUBLJEN U TRI NARANČE’

Opera “Zaljubljen u tri naranče” Sergeja Sergejeviča Prokofjeva 24. veljače bit će premijerno izvedena u HNK u Zagrebu, pod ravnanjem Nikše Bareze i u režiji Krešimira Dolenčića. Posljednji put na zagrebačkoj pozornici ova se opera izvela prije 46 godina, pa je izazov za cijeli ansambl. Prokofjev je napisao ovu satiričnu operu kada je imao samo dvadeset osam godina, po narudžbi čikaškog opernog društva i ona je praizvedena 30. prosinca 1921. godine u kazalištu Auditorium u Chicagu. Kralja Trefa, jednu od glavnih uloga, u alternaciji s Berislavom Puškarićem, pjeva Luciano Batinić. Ovaj Makaranin u zagrebački HNK došao je najprije kao član zbora Opere, 2002. postao je solist Opere, 2006. solist velikih uloga, 2009. prvak Opere a od ožujka prošle godine dobio je status nacionalnog prvaka Opere te je najmlađi nacionalni prvak Opere dosad u Hrvatskoj.

“S obzirom na to da se ‘Zaljubljen u tri naranče’ nije u Zagrebu izvodila gotovo pola stoljeća, prvi puta igram ulogu Kralja Trefa. Ali ova Prokofjeva opera nije raritet na europskim i svjetskim pozornicama, naprotiv izvodi se jako često. Ali može se izvesti samo u opernim kućama koji imaju relativno veliki solistički ansambl, uz to je naravno i orkestracija jako specifična te zahtijeva veliki orkestar i zbor koji se dijeli na više različitih grupa, što isto tako zahtijeva njihovu veću brojnost. Možda je to razlog zašto je usprkos velikoj atraktivnosti i dinamičnosti ovaj projekt u zagrebačkoj Operi izbivao toliko dugo do, evo, skorašnjeg novog uprizorenja”, kazao je za Nacional Batinić i dodao da ova uloga ne spada u njegov primarni repertoar. Kaže da bi možda za njeno realističnije prikazivanje trebalo u podjeli imati pjevača zrelije životne dobi, ali uvjeren je da će on, kao i prvak osječke Opere Berislav Puškarić uz pomoć maske i kostima uvjerljivo donijeti lik nesretnog depresivnog oca koji ima neizmjernu želju ostaviti svoj tron bolesnom sinu koji u takvom stanju jednostavno ne bi mogao vladati kraljevstvom.

Činjenica da je upravo ova opera stavljena na repertoar važna je zbog toga što je potrebno obnavljati repertoar operama koje nisu dugo igrane.

“Svakako je važno osjetiti bilo publike i u pravom trenutku pronaći naslov koji bi odgovarao i samom ansamblu, a mislim da se to sada upravo dogodilo. Mi smo u HNK u Zagrebu posljednjih godina dosegli nivo da vlastitim snagama možemo izvesti i najzahtjevnije partiture, što bi u slučaju da nemate cjelovit i uvježban ansambl bilo zapravo nemoguće, ili bi pak bilo financijski neizvedivo. U 15 godina svoje operne karijere odigrao sam 60-ak uloga svog basovskog repertoara, većim dijelom u različitim izvedbama i različitim naslovima. To govori da ipak postoji neka dinamika te se jako puno radi na novom repertoaru”, kazao je Batinić.

Objasnio je i kako je pristupio ulozi Kralja Trefa.

“Pristup svakoj ulozi je drugačiji, što ovisi i o njenoj veličini a i našim afinitetima prema njoj, ali svakako to je proces učenja, od čitanja nota, proba s korepetitorom, proučavanja književnog predloška libreta do rada na izgovoru jezika na kojem je pisana opera i vokalnog treninga s mentorom. Tek onda dolaze režijske i muzičke probe te na kraju scensko – orkestralne probe, u kojima se sve povezuje u jednu cjelinu. Vremensko je to razdoblje od najmanje dva do tri mjeseca, a imate ekstremno dugačke uloge kao što je Gurnemanz u Wagnerovu ‘Parsifalu’ kojeg sam pripremao više od dvije godine prije nego što sam izašao na scenu”, pojasnio je Batinić koji je, osim što je operni pjevač i prvak Opere HNK u Zagrebu, i stomatolog. Kaže da je glazba bila njegova prva ljubav i tijekom odrastanje u rodnoj Makarskoj puno se bavio glazbom, išao u Glazbenu školu, svirao trubu, a poslije i pjevao u zborovima i klapama.

“Uz studij stomatologije paralelno sam počeo učiti pjevanje, tad mi je to bio hobi a stomatologija je trebala biti zanimanje. Međutim, dolaskom u HNK 2001. izgubio sam svoj hobi. Pjevanje je postalo moje zanimanje a nakon završenog studija nisam se više profesionalno bavio dentalnom medicinom”, otkrio je taj umjetnik koji se usavršavao u inozemstvu. Imao je, kazao je, veliku čast što se usavršavao na prestižnom opernom studiju, milanskom Teatro alla Scala.

“Boravio sam tamo nešto više od dvije godine i paralelno učio jezik, nastupao u opernim produkcijama u Scali. Naučio sam puno toga, promijenio mi se pristup učenju i razumijevanju opere ali sam tek tada shvatio važnost trajnog usavršavanja. Od tada se moja karijera internacionalizirala i često nastupam na inozemnim pozornicama. Živim u Hrvatskoj i balansiram svoju domovinsku i inozemnu karijeru. Mislim da je to jako važno jer tako stječem nova iskustva i dolazim do novih spoznaja u pjevanju, a u radu s eminentnim glazbenicima napredujem te svoje znanje opet pokušavam primijeniti u nastupima u matičnoj kući u Zagrebu”, govori operni pjevač i kaže da je Hrvatska mala zemlja i članica Europske unije te je izrazito važno da umjetnici koji nastupaju vani svojim pjevanjem i sviranjem prezentiraju svoju zemlju kao najbolji kulturni veleposlanici. Naravno da mu je želja i da i dalje, sad kao nacionalni prvak, prezentira domovinu, HNK u Zagrebu i sebe kao umjetnika na europskim pozornicama.

“Mnogi hrvatski umjetnici pjevači usavršavali su se vani, ali nažalost vrlo mali broj njih nakon usavršavanja odlučio se vratiti u Hrvatsku. Jako sam zainteresiran za to da se što više naših kvalitetnih umjetnika češće poziva u HNK u Zagrebu. Njihova kvaliteta i želja da opet nastupaju u svojoj domovini sigurno će nam još više podignuti kvalitetu izvedbi. Samo pravom kvalitetom možemo privući više publike u kazalište. Mislim da smo na dobrom putu. Mi svoju publiku imamo, ali radimo na tome da privlačimo što više i mlade i djecu programima koji su istinski za njih interesantni”, objasnio je Batinić koji je zagovaratelj modela da se publika dovodi u HNK, a ne da se po njih odlazi u škole i parkove.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture