Državno odvjetništvo trebalo bi obratiti pozornost na tvrdnje gradonačelnika Vukovara Ivana Penave da zbog djelovanja lobija povezanih s drvnom industrijom nije moguće realizirati nove investicije u Vukovaru. Da bi Državno odvjetništvo to trebalo žurno napraviti, pokazuje Zapisnik sa sjednice Izvršnog odbora Udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore, koji je Nacional dobio na uvid. Sjednica se održala 19. svibnja. Na njoj se izravno konstatiralo da se “politika umiješala” kako bi zaštitila kriminal u drvnoj industriji.

Penava tvrdi da postoje dva ili tri investitora koji bi na području Vukovara otvorili tvornice za preradu drva i zaposlili nekoliko stotina ljudi, ali da ne mogu dobiti suglasnost Hrvatskih šuma.

Kako doznaje Nacional, postoje prerađivački kapaciteti, postoji i dodatni interes ulaganja u prerađivačke kapacitete, ali prerada drvne sirovine u Hrvatskoj ne raste zbog ogromnih količina trupaca koji odlaze u izvoz u sirovom obliku, dijelom i ispod cijene budući da su kupljeni s popustom. Popusti su odobreni uz uvjet da trupci budu prerađeni u Hrvatskoj, ali su pojedini kupci takve sirovine odmah izvezli ili preprodali izvoznicima umjesto da su ih preradili. I tako prevarili državu i oštetili državni proračun. Dokument u posjedu Nacionala otkriva imena tvrtki kojima su, unatoč počinjenim prekršajima, uz intervenciju politike odobrene veće količine vrijednog hrastova drva. Taj dokument također otkriva da se, unatoč tome što kontrole nominalno postoje, ne zna po kojim se one točno kriterijima provode. Isto tako, iz odgovora koje je Nacional dobio od nadležnih državnih institucija, evidentno je da se nitko ne smatra odgovornim za sustavnu kontrolu izvoznika drva, vjerojatno upravo zbog prešutne uloge politike.

I to traje već mjesecima, vjerojatno i godinama. Moguće da je upravo oštar sukob suprotstavljenih interesnih frakcija u HDZ-u bio u pozadini odluke Ivića Pašalića da koncem 2016. odstupi s mjesta predsjednika Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK-a. Pašalić je tada izjavio da odstupa kako bi se posvetio tvrtki za koju je odgovoran. Vjerojatnije je da razlozi za takvu odluku leže u njegovoj želji da ne postane meta napada neke od suprotstavljenih interesnih grupacija unutar HDZ-a.

Sadržaj dokumenta u posjedu Nacionala pokazuje da je državni proračun izravno oštećen, kao i da se unutar samog udruženja sumnja da se nekim tvrtkama neprimjereno pomaže. Konkretno, propituje se način na koji se raspoređuju kvote za kupnju drva, kao i način na koji se odobravaju rabati.

Nacionalu su dostavljene i fotografije sirovog drva i trupaca spremnih za izvoz snimljenih prvenstveno u Luci Rijeka. Prema tvrdnjama svjedoka, ondje tone i tone trupaca čekaju utovar na brodove. Oni koji su te fotografije dostavili, sumnjaju da se dio količina namijenjenih za izvoz nezakonito kupuje po znatno nižim cijenama od tržišnih. Tvrde da se to čini nezakonito jer pojedine tvrtke koriste velike rabate koji im smiju biti odobreni isključivo ako drvo koriste za daljnju proizvodnju, a ne za izvoz.

U dokumentu u posjedu Nacionala decidirano se tvrdi da je na temelju političke odluke zanemaren nalaz Komisije za kontrolu koja je takvo što trebala spriječiti. Prema informaciji koju su za Nacional i službeno potvrdili iz Hrvatskih šuma, potražnja za drvom, osobito hrastom, puno je veća no što Hrvatske šume godišnje mogu ponuditi sukladno Osnovama gospodarenja i Planovima sječe.

“U Hrvatskoj se šumama gospodari na trajan i održiv način te se ne smije sjeći više nego što je određeno propisima. Hrvatske šume d.o.o. upravo potpisuju ugovore s kupcima te je sva sirovina za 2017. već raspoređena, dok za ugovorenu, a neisporučenu sirovinu iz 2016. dug iznosi 119.129 m3. Postojeći kupci traže još 321.042 m3, a novi kupci još 206.544m3. S obzirom na to da je resurs ograničen, kad bi se udovoljilo jednom novom investitoru, moralo bi se oduzeti od drugih te bi to opet završilo gubljenjem radnih mjesta na drugoj strani. Najkraće rečeno, rado bismo udovoljili svima jer znamo što znači svako novo radno mjesto. Međutim, s obzirom na obvezu dobrog gospodarenja raspoloživim resursima i dugoročni održivi razvoj šuma u Hrvatskoj, nemoguće je udovoljiti svima jer plan sječe trupaca za 2017. iznosi 2.261.824 m3”, odgovorili su na Nacionalov upit iz Hrvatskih šuma.

U Udruženju drvno-prerađivačke industrije upozoravaju na nelogičnosti pa i nepravilnosti u tretmanu pojedinih kupaca. Naime, kupci koji drvo koriste za daljnju preradu u Hrvatskoj ostvaruju, prema pravilniku, značajne rabate pa tako umjesto cca 300 eura po kubiku, drvo plaćaju i po dvostruko nižim cijenama. No problem je u tome tko i kako kontrolira završava li sva sirovina kupljena s odobrenim popustom u proizvodnji ili dio te sirovine završava u izvozu, i to u sirovom obliku, bez ikakve dodatne stvorene vrijednosti.

Zapisnik sa Sjednice Izvršnog odbora Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK-a održane 19. svibnja, pokazuje da se upravo oko toga vodila glavna rasprava te se tražilo da ta pitanja uđu u službeni zapisnik.

Na toj sjednici govorilo se o utvrđivanju komisija, povjerenstva i radnih tijela te njihovih članova koji su sudjelovali u odlučivanju o dodjeli količina za kupce Hrvatskih šuma, sukladno dokumentu Hrvatskih šuma odnosno Odluci o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata za 2017. Traženo je pojašnjenje koje su komisije i u kakvom sastavu vršile terensku kontrolu tijekom 2016. te koje su komisije provodile interventne kontrole u 2017.

U Zapisniku sa sjednice navodi se da su u dokumentu od 14. travnja 2017. uslijed nepravilnosti koje su terenske kontrole utvrdile tijekom 2016., za pojedine kupce iskazane značajno manje količine nego u 2016. To je navedeno u dokumentu Hrvatskih šuma pod nazivom “Obavijest kupcima o odobrenim količinama za 2017”. Primjerice, nepravilnosti su utvrđene za tvrtku Spin Valis, a na sjednici je postavljeno sljedeće pitanje:

“Tko je i na temelju kojeg nalaza zanemario nepravilnosti terenske kontrole iz 2016. te donio odluku da se zanemaruje koeficijent terenske kontrole?”

Navodi se da je navedena odluka o zanemarivanju koeficijenta terenske kontrole suprotna članku II. Dokumenta Odluka o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata za 2017., od 1. ožujka 2017., Ur.br. DIR-03-17-1501/01.

Postavljeno je i pitanje ukidaju li se nalazi terenske kontrole za sve kupce, a ako ne, po kojim kriterijima su birani kupci na koje se ne odnose kontrole i tko je donio takvu odluku.

Na sjednici se upozorava i na to da je predsjednik Udruženja drvoprerađivača pri HGK-u Daniel Smiljanić, vlasnik tvrtke Pan parket, na Sjednici pred članovima Izvršnog odbora iznio podatak da je njemu odobreno povećanje ugovora za 2017. jer je smatrao da je dotadašnja količina nepravedno mala. Njemu su količine odobrene kupnje hrasta povećane s 5.796 kubika u 2016. na 8.703 kubika u 2017., odnosno za čak 50 posto.

“Navedena intervencija je suprotna dokumentu Odluka o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata za 2017., od 1. ožujka 2017., Ur.br.DIR-03-17-1501/01″, stoji u Zapisniku, gdje se citira i sadržaj Članka II koji glasi: “Ne odobrava se povećanje početnih količina trupaca za sklapanje godišnjeg ugovora. Povećanje, u okviru raspoloživih količina, moguće je tijekom godine uz prethodnu kontrolu proizvodnje, s tim da će se kontrola proizvodnje u pravilu obaviti u roku od dva tjedna od pisanog zahtjeva.”

Dalje u zapisniku navodi se sljedeće:

“Povećana količina Društvu u vlasništvu predsjednika Udruženja drvoprerađivača pri HGK-u, predstavlja direktno kršenje dokumenta javno objavljenog na portalu HŠ – Javni poziv za prodaju trupaca 2017.”

Na sjednici Udruženja drvoprerađivača objavljeni su i podaci o svim povećanjima količina hrasta proizvođačima u 2017.

Najveće povećanje odobreno je Drvnoj industriji Bahor, i to s 9.354 iz 2016. na čak 16.169 kubika za 2017., potom Pan parketu, s 5.796 na 8.703 kubika, zatim Spačvi, s 43.854 na 46.691 kubik, tvrtki NIL-Ž d.o.o. sa 782 na 3.548 kubika, Drvnoj industriji Zelina sa 791 na 3.512 kubika, tvrtki Slavoja DI s 23.884 na 25.748 kubika, dok su tvrkama Monolitinvest, Drvo-trgovina, Pro Wood, Vinag furniri i Stolarija Pila Antun Pečenec količine povećane u prosjeku od 1500 do 1100 kubika.

Na sjednici se tražilo dodatno pojašnjenje tih povećanja. Isto tako, budući da su povećane količine odobrene i za dvije tvrtke koje spadaju u kategoriju pilanara, u Zapisniku je navedeno da pilanari ni pod kojim uvjetima po članku 2.II.2 nemaju pravo na povećanje količina ugovora u hrastu, osim ako se radi o kooperaciji, ali i tada se ugovor povećava u 2017. nakon nalaza terenske kontrole. Zbog toga je traženo dodatno pojašnjenje zašto je odobreno povećanje količina hrasta za tvrtke NN Monting i Divas drvna industrija.

Osim toga, u Zapisniku je navedena cijela lista pilanara kojima su povećane količine drva u odnosu na 2016. i to za količine od četiri tisuće do 500 kubika. Navodi se i da su tvrtkama Pro Wood i Drvnoj industriji Bohor povećane količine, iako je kontrolama utvrđeno da su im zbog prekršaja količine trebale biti smanjene. Tako je Pro Wood dobio povećanje od čak 6.422 kubika, a Drvna idustrija Bahor uvećanje od 9.618 kubika.

“Napominjem da su predmetni kupci tijekom 2016. utvrđeni kao prekršitelji, a umjesto sankcija im se uz vraćanje oduzetih količina uslijed prekršaja, dodatno povećavaju količine”, stoji u Zapisniku sa sjednice udruženja drvoprerađivača.

Prema službenim podacima, komisija koja utvrđuje nepravilnosti sastavljena je od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, HGK-a i Hrvatskih šuma, a priprema Ugovora za isporuku sirovine vrši se pri Ministarstvu poljoprivrede. Međutim, ta je komisija tijekom nadzora u drugoj polovici 2016. utvrdila značajna kršenja ugovornih obveza s Hrvatskim šumama.

“Hrvatske šume osiguravaju sirovinu ugovornim partnerima po značajno nižoj cijeni od tržišne, dodatno umanjene za rabate do 13 posto, ako ugovorne strane sirovinu koriste za ugovorene nivoe prerade, uz logiku da najviša – 7. razred prerade (proizvodnja namještaja) – osigurava najveću količinu i najveće rabate. Komisija sastavljena od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, HGK-a i Hrvatskih šuma za vrijeme nadzora utvrdila je niz nepravilnosti i kršenja ugovornih odnosa na štetu HŠ-a i proračuna RH – dokumentirano u Zapisnicima komisija (u prilogu)”, stoji u zapisniku. Kao tvrtke koje su u 2017. protupravno dobile sirovinu po značajno nižoj cijeni od tržišne, dodatno umanjenoj za rabate, unatoč tome što im je prvotno bilo određeno umanjenje za 20 do 35 posto u odnosu na 2016., navode se tvrtke Spin valis, Pana i Drvna industrija Bahor.

“Nakon intervencije politike, Ministarstvo poljoprivrede odlučuje za pojedine kupce zanemariti prekršaje utvrđene od komisije sastavljene od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, HGK-a i Hrvatskih šuma te utvrđenim prekršiteljima vraća neopravdane količine iz 2016., uz obrazloženje da se zanemaruje nalaz terenske kontrole”, navodi se u Zapisniku te se konstatira da su utvrđeni prekršaji u cijelosti zanemareni. Štoviše, u dokumentu se navodi da je time “višegodišnje oštećen proračun RH, odnosno radi se o direktnom pogodovanju kompanijama u vlasništvu fizičkih osoba na štetu proračuna RH“.

Tomislav Čuljak: ‘Ne razumijem zašto me uvlače u tu priču’

Nacional je u prošlom broju pisao da u pozadini nedavnog istupa vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, koji je javno prozvao Vladu premijera Andreja Plenkovića da nije omogućila dolazak investitora u Vukovar, stoji obračun između vukovarskog i vinkovačkog HDZ-a, odnosno da Penava pod lobijima koji onemogućavaju investiranje u Vukovar misli prvenstveno na grupacije umrežene oko najmoćnijeg slavonskog HDZ-ovca Tomislava Čuljka i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića. Iako tada nije odgovorio na Nacionalov poziv, Tomislav Čuljak javio se Nacionalu nakon objave članka i rekao da je začuđen što ga se povezuje s bilo kakvim sukobima između Vukovara i Vinkovaca ili lobijima povezanima s Hrvatskim šumama.

“Ne razumijem zašto mene uvlače u tu priču. Pa ja sam dao podršku i Ivanu Penavi i Damiru Barni kao kandidatu za zamjenika župana, a u lokalnoj politici sudjelovao sam isključivo dajući svoju podršku na lokalnim izborima”, rekao je Čuljak za Nacional, ne želeći više išta komentirati. Međutim, njemu bliski izvori iz vrha HDZ-a tvrde da ga je prenerazilo kad je u Nacionalu pročitao da ga je vodstvo vukovarskog HDZ-a označilo kao glavnog protagonista lobiranja protiv Vukovara.

“Nema nikakvog sukoba sa mnom. Nemam nikakve veze s ljudima iz Vukovara niti me zanimaju šume i vode. To što se tvrdi da sam ja htio da investitor umjesto u Vukovar dođe u Vinkovce, suludo je. Ako postoji Spačva u Vinkovcima, tko bi lud gradio još jednu sličnu tvornicu? Niti imam veze s lokalnom politikom niti s gospodarstvenicima. Jedino ako nekome smeta što sam živ”, komentirao je, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, ogorčeni Čuljak svojim suradnicima u HDZ-u tvrdnje vodstva vukovarskog HDZ-a. Čuljak tvrdi da se posve povukao iz lokalne politike i da se bavi samo razvijanjem strategija na nacionalnoj razini. Kako tvrde Nacionalovi izvori iz vrha HDZ-a, Čuljak zapravo smatra da žestoki javni istup Ivana Penave sada netko želi ublažiti tvrdnjama da je taj napad zapravo bio usmjeren protiv njega kao čovjeka koji navodno gospodari svim unutarstranačkim procesima u Slavoniji i s njima povezanim gospodarskim djelatnostima. Naime, u vukovarskom HDZ-u, kako su Nacionalu prenijeli sugovornici detaljno upoznati sa situacijom, smatraju da je Čuljak zahvaljujući svom presudnom utjecaju na Upravu Hrvatskih šuma u Vinkovcima, u najmanju ruku suodgovoran što novi investitori koji bi izgradili tvornice u Vukovaru, ne mogu dobiti garancije za drvne kvote. Čuljak pak tvrdi da on s Hrvatskim šumama nema nikakve veze. On također tvrdi da nema veze ni s lokalnom politikom u Vinkovcima, štoviše, i sam je svjestan da se vodstvo vinkovačkog HDZ-a previše bavi osobnim probicima i borbom za položaje te da se to odrazilo i na izborne rezultate koji su puno lošiji nego prošlih godina kad je HDZ u Vinkovcima glatko pobjeđivao.

Međutim, zanimljiva je podudarnost da je predsjednik vinkovačkog HDZ-a nakon odlaska Tomislava Čuljka s te pozicije bio i Luka Burilović, sadašnji predsjednik Hrvatske gospodarske komore koja je sa svojim Udruženjem drvoprerađivača unutar HGK-a jedan od ključnih aktera u procesima donošenja odluka o drvnim kvotama, a predstavnici HGK-a sudjeluju i u radu kontrolnih komisija. U dijelu HDZ-a tvrdi se da je upravo Čuljkov utjecaj bio presudan za to da se Luka Burilović izabere za predsjednika HGK-a, no Čuljak odbacuje takve tvrdnje, nazivajući ih insinuacijama. Isto kao što odbacuje špekulacije o tome da je imao presudan utjecaj i prilikom imenovanja Gabrijele Žalac ministricom u Vladi Andreja Plenkovića. Naime, Gabrijela Žalac također je “kadar vinkovačkog HDZ-a”, ali Čuljak je u više neslužbenih razgovora objašnjavao da njezino imenovanje nema veze s njim, već s činjenicom da se ona i premijer Plenković poznaju jer su zajedno surađivali u Bruxellesu.

Hrvatske šume: ‘Državni proračun nije oštećen’

Nacional je poslao upit Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskim šumama, tražeći od svake od tih institucija odgovore na pitanja u njihovoj nadležnosti. Umjesto toga, stigao je objedinjeni odgovor koji su dostavile Hrvatske šume. Nacional objavljuje pitanja i odgovore u cijelosti. U tom dokumentu nema odgovora na ključno pitanje: tko su najveći izvoznici sirovog drva. Isto tako, ponavlja se teza da je potražnja za drvom veća no što Hrvatske šume mogu udovoljiti tako da zadovolje prirodnu ravnotežu, a pritom se potpuno zaobilaze odgovori na pitanja zašto se dozvoljava da se ogromne količine odvoze u izvoz i pod kojim uvjetima se to čini.

Tko kontrolira koje se količine hrvatskog drva, u obliku cijelih trupaca ili u nekom drugom obliku, izvoze?

Pridruživanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji praćenje robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom, koja uključuje i drvo i proizvode od drva svih vrsta uz iskazivanje njihove vrijednosti i količina, odvija se na dva načina:

Praćenje otpreme drva i proizvoda od drva, odnosno robe koja fizički napušta (ili ulazi na) teritorij Republike Hrvatske u druge zemlje članice Europske unije, odvija se kroz Intrastat, a izvoz u zemlje nečlanice Europske unije kroz Extrastat. U zadnjem slučaju, Carinske uprave Republike Hrvatske dostavljaju kontrolirane Jedinstvene carinske deklaracije.

Molim vas da navedete podatke o tome koje su kvote za sječu drva bile određene za period 2010. – 2017. (za svaku godinu pojedinačno) te da navedete koliko je u svakoj od tih godina sirovog drva (u obliku trupaca i u ostalim oblicima) izvezeno – te koje su tvrtke najveći izvoznici sirova drva.

Ukupne količine prodane tehničke oblovine u razdoblju od 2011. do 2016. su sljedeće:

2011. 2.323.687 m³

2012. 2.259.801 m³

2013. 2.259.031 m³

2014. 2.242.972 m³

2015. 2.183.163 m³

2016. 2.335.520 m³

Hrvatske šume d.o.o. putem javne dražbe prosječno godišnje prodaju 5 – 8 % količina onih vrsta drva za koje na domaćem tržištu u tome trenutku nema iskazanog interesa (topola, meke listače, ostale četinjače i slične vrste), a prema važećim propisima, tako kupljenu robu kupac može dalje prodavati u druge zemlje članice i nečlanice Europske unije. Kako je navedeno u odgovoru na prvo pitanje, podaci o robnoj razmjeni drva i proizvoda od drva, kao i o izvoznicima istih, mogu se dobiti iz navedenih izvora.

Ako se rabati pojedinim proizvođačima određuju na temelju toga što se od drvne sirovine proizvode gotovi proizvodi poput namještaja ili parketa, tko je zadužen za kontrolu koristi li se SVA KOLIČINA dodijeljenog sirovog drveta kupljenog s rabatom uistinu za proizvodnju – ili se samo dio šalje u proizvodnju, a ostalo u izvoz i koje su kazne predviđene ako se utvrde nepravilnosti, odnosno nepoštivanje ugovora o kupnji s rabatom?

Na temelju Sporazuma o provedbi kontrole ugovora za kupnju drvne sirovine od 6. lipnja 2016., kontrolu provode tročlane radne skupine koje čine predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih šuma d.o.o. i Udruženja drvoprerađivača pri HGK-u. O provedenoj kontroli u mjestu proizvodnje kupca sastavlja se zapisnik koji uz predstavnike navedenih radnih skupina svojim potpisom ovjerava i predstavnik kupca kod kojega je obavljena kontrola. Umanjuje se količina sirovine u slučaju utvrđenog odstupanja iz viših u niže razrede završenosti proizvoda.

Je li točno da su pojedinim kupcima (kao na primjer Spin Valisu) odobrene određene količine unatoč rezultatima terenske kontrole u 2016. koje su utvrdile nepravilnosti – te da je to u suprotnosti s Odlukom o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata?

Terenskom kontrolom nisu utvrđene nepravilnosti te je određena količina sukladno Odluci o načinima i uvjetima prodaje.

Je li točno da je predsjedniku Udruženja drvoprerađivača pri HGK-u Danielu Smiljaniću, odnosno njegovoj tvrtki Pan parket, odobreno povećanje ugovora za 2017. jer je smatrao da je dosadašnja količina nepravedno mala te da je to suprotno Odluci o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata za 2017.?

Sukladno utvrđenim proizvodnim kapacitetima, proizvodnji i prodaji drvnih sortimenata kupca Pan parket d.o.o., a poštujući odredbe Odluke o načinima i uvjetima prodaje, istom su odobrene količine za 2017. godinu.

Na temelju čega je došlo do te odluke, budući da je sukladno Odluci o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimena za 2017. povećanje početnih količina bilo moguće samo putem ostvarene kupnje na nadmetanju u 2016. godini?

Odlukom o uvjetima i načinima prodaje, pored određivanja količina na temelju ostvarene kupnje u prošloj godini, postoji dio kojim se određuje količina i na osnovu utvrđenog proizvodnog kapaciteta. Navedena količina korigira se pomoću koeficijenata utvrđenih postupkom terenske kontrole za 2016. godinu.

Je li točno da pilanari nemaju pravo na povećanje Ugovora u odnosu na 2016. (osim kroz kooperaciju) i kome je unatoč tome odobreno povećanje?

Odlukom o načinima i uvjetima prodaje za pilanare utvrdio se način izračuna količina, kao i koeficijent korekcije tako izračunatih količina (na niže ili na više na osnovu obavljene terenske kontrole). Povećanje količina pilanarima kroz kooperaciju nije ni bila opcija.

Na temelju čega je povećanje odobreno tvrtkama Košćal, Divas, Eurojanković, Erna drvo, Pilana Jaklić, Pilana Muhvić, koje su ostvarile najveća povećanja, ali i drugima?

Za navedene kupce, kao i za sve ostale kupce, količine su određivane na način opisan pod točkama 6. i 7.

Zašto su tvrtkama Pro Wood i Drvnoj industriji Bohor povećane kočine prodaje, umjesto sankcija i oduzimanja ili smanjivanja količina i rabata zbog prekršaja?

Nije bilo povećanja količina za navedene kupce, a kupcu DI Bohor smanjena je količina za 937 m³.

Tko je o tome odlučio?

Javni poziv za prodaju trupaca u nadležnosti je i provedbi Hrvatskih šuma d.o.o.

Vrijedi li kontrola za sve kupce ili samo za pojedine i po kojim se kriterijima biraju oni za koje vrijede i oni za koje ne vrijede?

Kontrola se obavlja na jednak način za sve kupce.

Zbog čega su kupcima Spin Valis, Pana i Drvna industrija Bohor za 2017. vraćene količine oduzete uslijed prekršaja koji je za 2016. utvrdila komisija sastavljena od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, HGK-a i Hrvatskih šuma?

Navedeni kupci uložili su prigovor na umanjenje količina po prvoj odluci. Nakon toga je obavljen ponovni terenski nadzor i provjera navoda iz prigovora kupca, pri čemu su uvažene primjedbe kupca i donesena je nova odluka o odobrenim količinama. Za kupca DI Bohor razmatran je prigovor koji je djelomično uvažen te je konačno odobrena količina manja za 937 m³ od početne.

Tko je donio tu odluku, je li time oštećen državni proračun i tko će zbog toga odgovarati?

Državni proračun nije oštećen ni na koji način jer se za realizaciju ugovora od kupaca uzimaju valjani instrumenti osiguranja plaćanja koji se aktiviraju u slučaju neplaćanja robe, čime je postignuta potpuna zaštita potraživanja.

Možete li navesti kojim su sve tvrtkama povećanje količine trupaca u hrastu?

CIPRIJANOVIĆ d.o.o.

CVITAŠ VG d.o.o.

ČIČEK d.o.o. za proizvodnju i trgovinu

DIVAS drvna industrija d.o.o.

DRVNA INDUSTRIJA “ZELINA” D.D.

Feniks drvo d.o.o.

Ivex d.o.o.

KIRCEK d.o.o.

KLIK – PAR D.O.O. ZAGREB

MATEŠIĆ d.o.o.

MMM-Vukelić d.o.o.

MONOLITINVEST d.o.o.

MUNDUS VIRIDIS D.O.O.

NIL-Ž d.o.o.

PAN PARKET d.o.o.

PLEXUS JASKA D.O.O.

Pozvek d.o.o.

SLAVONIJA DI d.o.o.

TERSA d.o.o.

TVIN D.O.O.

I na kraju, još jednom želimo napomenuti da je potražnja za drvom, osobito hrastom, kod postojećih kupaca značajno veća nego što Hrvatske šume d.o.o. na godinu mogu ponuditi sukladno Osnovama gospodarenja i Planovima sječe. Naime, u Hrvatskoj se šumama gospodari na trajan i održiv način te se ne smije sječi više nego što je određeno propisima kako se ne bi narušila prirodna ravnoteža. U situaciji gdje je potražnja znatno veća od ponude, dakako da svi ne mogu i neće biti zadovoljni. Jedno od rješenja može biti kupovina sirovine izvan Republike Hrvatske, odnosno uvoz drva.

S poštovanjem,

Hrvatske šume d.o.o.