Izbori u Njemačkoj doveli su do velikih promjena na njemačkoj, ali i europskoj političkoj sceni. Socijaldemokratski kancelarski kandidat Olaf Scholz na mjestu čelnog čovjeka najvećeg europskog gospodarstva zamijenio je Angelu Merkel, a ta promjena zasigurno će dovesti i do određenih promjena u energetskoj, ali i klimatskoj politici nove njemačke vlade, i to prije svega zbog činjenice da je dio te vlade i stranka Zelenih koja je klimatsku politiku postavila kao ključnu u svom programu te će insistirati na tome da klimatske promjene i obnovljivi energetski izvori budu dio programa nove vlade.

Zbog toga je već sad izvjesno da će ishod izbora utjecati na ostatak Europske unije, s obzirom na to da Njemačka uspješno gura svoju klimatsku politiku u Bruxellesu i nameće oštar tempo ostatku europskog bloka. Socijaldemokrati (SPD) su tijesno pobijedili do sada vladajući Merkeličin konzervativni blok CDU/CSU, tako da je ishod višemjesečnih pregovora trostrani savez, u koji su ušli Zeleni i Liberalni demokrati FDP.

Ova vlada koju predvode socijaldemokrati ovisi o potpori FDP-a koji je sklon poslovnjacima kao i o Zelenima, a njihovi pogledi prema klimatskoj politici i zaštiti okoliša značajno su drugačiji pa će se teško doći do političkog kompromisa u narednim mjesecima. Dok Zeleni traže da se nakon 2030. zabrani prodaja automobila s unutarnjim sagorijevanjem, kao i proizvodnja energije iz ugljena, FDP zagovara pristup otvorenosti za različite tehnologije i protivi se zabrani ugljena i motora na unutarnje sagorijevanje. To znači da bi koalicijski dogovor između stranaka mogao biti konstantno pod upitnikom.

Euractiv piše da su prije konačnog dogovora konzervativci, u cilju da pridobiju Zelene, trebali minimalno razmotriti rok od 2038. za izlazak iz ugljena, a moguće čak i pristati na zabranu motora s unutarnjim izgaranjem do 2030. te dati Zelenima ministarstvo za klimatske promjene sa snagom veta ako se ide protiv njemačkih klimatskih ciljeva, što su isticali kao svoju agendu na izborima. Njemačka ionako računa da će do 2030. 80 posto automobila na njihovim cestama biti električno pa je to nešto na što bi lako pristali, no trebat će nekako zadovoljiti i FDP koji je skloniji poslovnom sektoru i nema tako isključive zahtjeve već zagovara razumniji pristup.

Nakon dugogodišnje vladavine Angela Merkel povukla se iz njemačkog političkog života, što je dovelo do velikih promjena u toj zemlji. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Socijaldemokratski kancelar, koji je bio ministar financija u vladi Angele Merkel, ukazivao je na zajedničke ciljeve triju stranaka. To su, na primjer, mjere za zaštitu klime, više uzajamnog poštovanja u društvu, kao i modernizacija zemlje. Scholz kaže da nova vlada mora postići „napredak za Njemačku“. Slično su govorili i drugi socijaldemokratski političari, kao što su predsjednici stranke Saskia Esken i Norbert Walter-Borjans. Prije toga su se njemački liberali (FDP) i stranka Zeleni dogovorili da socijaldemokratima ponude zajedničke, trostranačke preliminarne razgovore o mogućoj „semaforskoj“ koaliciji – nazvanoj po bojama stranaka. Šef liberala Christian Lindner izjavio je da je Scholzu ponudio početak razgovora odmah. I Zeleni i liberali odbili su istovremeno razgovarati i sa strankama Unije (CDU/CSU).

Istovremeno su velike njemačke tvrtke poslale jasnu poruku da od nove vlade očekuju konkretan plan borbe protiv klimatske krize i mjere za postizanje klimatske neutralnosti, i to već u prvih 100 dana mandata. U javnom apelu 69 njemačkih kompanija iz različitih sektora – uključujući EON, Bayer, ThyssenKrupp i Rossmann – zatražilo je ubrzani prijelaz na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Poručili su vladi i da predstavi “itinerar za postizanje klimatske neutralnosti” već u prvih 100 dana mandata. Zaštita klime bila je ključna tema nedavnih njemačkih izbora i kompanije stoga traže da “ostane na vrhu liste prioriteta stranaka pri formiranju nove savezne vlade”, rekao je Michael Otto iz Otto grupe te je dodao da nova savezna vlada mora odrediti okvir kako bi poduzetnici mogli klimatsku neutralnost učiniti zaštitnim znakom njemačkog poslovanja. U skladu s najavom Europske komisije o „Green Dealu”, kompanije zahtijevaju paket konkretnih strategija kako bi Njemačka do 2045. dostigla neto klimatsku neutralnost.

Da bi se taj cilj ostvario, treba ubrzati prijelaz na izvore obnovljive energije i izgradnju odgovarajućih strujnih mreža, industrijskih pogona koji ne štete klimi, prometne infrastrukture i opremanje zgrada kako bi bile energetski učinkovite, poručile su najveće njemačke kompanije te su dodale da bi ambiciozno širenje obnovljivih izvora energije trebalo kombinirati s dodatnim mjerama kako bi se stvorili uvjeti za postupno gašenje proizvodnje energije iz ugljena znatno prije 2038. godine.

Upozorili su i na to da širenje ključnih tehnologija i infrastrukture ne bi trebalo kočiti dugotrajnim i kompliciranim postupcima planiranja i odobravanja. Potpisnici pisma zajedno u Njemačkoj zapošljavaju više od milijun ljudi i više od pet milijuna širom svijeta, a ukupni godišnji prihod iznosi im oko 1000 milijardi eura.

Jedno od ključnih pitanja zasigurno će biti i stav nove vlade prema plinovodu Sjeverni tok 2 koji je bio jedan od glavnih projekata Angele Merkel zbog kojeg je žrtvovala i odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ako je suditi prema prvim izjavama, koalicijski partneri nemaju zajednički stav o Sjevernom toku 2. Tako se supredsjedateljica njemačkih Zelenih Annalena Baerbock izjasnila protiv izdavanja dozvole za Sjeverni tok 2. Ona je optužila Ruse da igraju poker s cijenama plina te je poručila da Njemačka ne smije popustiti pod Putinovim ucjenama.

Sjeverni tok 2 plinovod je dug 1200 kilometara, namijenjen prijevozu plina iz Rusije u Njemačku. Njemačka agencija trenutno razmatra zahtjev za izdavanje odobrenja za rad. Kako prenosi Spiegel, Annalena Baerbock je protiv jer, prema pravilima EU-a, proizvodnja plina i transport plina moraju biti odvojeni. Sve dok se radi o istoj tvrtki, dozvola za rad ne može se izdati, rekla je njemačka političarka.

Rusija vrši pritisak na Njemačku da što prije izda potrebne dozvole, a ruski veleposlanik u Njemačkoj Sergej Nečajev izjavio je kako očekuje da će nova njemačka vlada podržati Sjeverni tok 2. “Projekt odgovara interesima njemačkog gospodarstva i stanovništva. Jamči energetsku sigurnost”, rekao je Nečajev za Berliner Zeitung. To nije sredstvo političkog pritiska Rusije, nego dobar posao za sve uključene, istaknuo je veleposlanik. Za razliku od Zelenih, njemački kancelar Olaf Scholz je kao utjecajan član i ministar u vladi Angele Merkel podržavao ovaj projekt pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li zbog potreba okupljanja nove vlade promijeniti svoj stav, a to bi istovremeno bio i veliki udarac za rusku energetsku politiku prema Europi. Međutim, pitanje je ima li Scholz snage za takav preokret, s obzirom na to da je pred Njemačkom, kao i pred cijelom Europom, neizvjesna energetska jesen u kojoj bi ponovno moglo doći do velikih nestašica plina.