Stjepanović: “Maske protiv korone zaštitit će nas i od peludnih alergija”

Barbara Stjepanović iz ‘Štampara’ govori o novoj peludnoj sezoni koja je počela u Zagrebu i kako se osjetljive osobe trebaju zaštititi

U Zagrebu je koncem siječnja počela peludna sezona. Peludi johe, čempresa i lijeske već su pojedinih dana u siječnju dosezali umjerene vrijednosti, čime su počeli stvarati probleme sugrađanima koji imaju probleme s peludnim alergijama.

Kako bi istražio je li sezona peludi počela ove godine ranije i na koji se način ljudi osjetljivi na pelud trebaju zaštiti, Zagreb News je razgovarao s Barbarom Stjepanović, voditeljicom Laboratorija za aerobiologiju pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo ‘’Dr. Andrija Štampar’’.

Ona je ispričala da pojava pojedinih alergena u zraku ima različito vrijeme pojavljivanja ovisno području koje se promatra. “Ako promatramo kontinentalni dio Hrvatske u kojem je Zagreb, možemo reći da imamo zatišje u studenom i prosincu. Koncem siječnja sve se više aktivira pelud u zraku, zbog temperaturnih promjena, a poglavito ako je uzastopce ljepše vrijeme tri do četiri dana. Tada se počinju pojavljivati tzv. vjesnici peludnih alergija, a to su lijeska, joha i čempres koji su već dosegnuli umjerene vrijednosti. Trenutno su te vrijednosti u Zagrebu niske, ali vidimo da nam dolazi sve toplije vrijeme i sigurno ovih dana možemo očekivati njihove povećane vrijednosti”, rekla je Barbara Stjepanović.

Napomenula je kako je temperatura zraka samo jedan od faktora za pojavljivanje peludi te da je pelud prisutna čak i dok snijeg pada. Kao faktore koji utječu na pojavu peludi istaknula je geografsko klimatsko područje, vrstu vegetacije pojedinog područja, meteorološke prilike, temperaturu, oborine, relativnu vlažnost, smjer i jačina vjetra… Dodala je kako u pravilu u Zagrebu pelud u siječnju krene polinirati, što traje otprilike do kraja listopada. Cijelo to vrijeme, rekla je, pelud je prisutan u našem zraku i na kraju sezona završava s ambrozijom.

Smatra i kako iz godine u godinu ne samo u Zagrebu, već u cijelom svijetu ima sve više ljudi s alergijama na pelud. “Svjedoci smo globalnih promjena temperature. Pored toga, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 235 milijuna ljudi u svijetu pati od nekog oblika astme, a poznato je da ako se alergija ne liječi može razviti u astmu. Smatra se da je od 25 do 30 posto ljudi u Hrvatskoj alergično na neki od peludnih alergena. Kada bismo danas proveli takve epidemiološke studije, smatram da bi se te brojke povećavale. Užurbani način života i stres predstavljaju udar na naš imunološki sustav, a kao posljedica to utječe na reakciju naših organizama i povećanje alergija”, objasnila je Barbara Stjepanović.

Količina peludi u Zagrebu mjeri se na dvije mjerene postaje. Jedan je smještena na Mirogojskoj cesti pored NZJZ-a ‘’Dr. Andrija Štampar’’, a druga je samo kontrolna postaja u Domu zdravlja Siget. Taj je broj mjernih postaja dovoljan, smatra voditeljica Laboratorija za aerobiologiju i napominje kako se peludne čestice u zraku analiziraju svakoga dana.

“Analiza se obavlja mikroskopski i to je dugotrajna metodologija koja zahtijeva iskusnog analitičara. Sljedeće jutro objavljuju se najnoviji podaci o alergenima koji su prisutni u zraku. Ti se podaci prikazuju u obliku alergijskog semafora kojim prikazujemo količinu peludnih zrnaca u zraku prema bojama semafora: zelena je niska, žuta je umjerena i crvena je visoka. Već duži niz godina imamo i besplatnu mobilnu aplikaciju Peludna prognoza i tamo je obuhvaćena čitava Hrvatska. Inače, ‘Štampar’ je koordinator projekta za Hrvatsku. Prikupljamo podatke za cijelu državu s 20 mjernih postaja i svakodnevno se mogu vidjeti podaci o pojedinim alergenima, kako izgledaju pojedina stabla, trava ili korov koji poliniraju određeni pelud, u kojem periodu se javljaju i preporuke za naše građane kako da se ponašaju ako su alergični”, ispričala je Barbara Stjepanović.
Dala je i nekoliko korisnih savjeta osobama koje znaju da su alergični na neki od alergena. Istaknula je kako se takve osobe najprije moraju informirati o kretanjima peludnih alergena, tako da prate alergijski semafor i peludnu prognozu. “Takvim osobama ne preporučujemo da izlaze za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena jer su tada koncentracije peludi veće nego za dana bez vjetra. Također ako moraju izaći u prirodu, što je preporučljivo, trebaju izabrati kišovit dan ili dan neposredno nakon kiše jer su tada najniže koncentracije peludi. Ako borave vani, dobro je nositi kapu i masku jer se tako štitimo od peludi. Ako imaju kućne ljubimce, treba ih redovito četkati. Ne bi trebali sušiti rublje na zraku u vrijeme velikih koncentracija peludi. Treba prekriti posteljinu ako prozračuju prostorije itd. Međutim, ako se osobama s alergijom pogorša zdravstveno stanje, trebaju se obratiti liječniku koji može prepisati adekvatniju terapiju”, rekla je Barbara Stjepanović.
Kako su tijekom zime česte i pojave magle, savjetovala je građane s alergijama da u tom slučaju izbjegavaju izlazak. Objasnila je da je pelud biološki polutant, no da se s pojavom magle koja sadrži povećanu količinu kemijskih polutanata dodatno pojačavaju alergijske reakcije.
Smatra kako mnogima koji pate od peludnih alergija pomaže to što nose maske i vani kako bi se zaštitili od koronavirusa. “Točnih podataka nemam, ali vjerujem da je manje alergijskih reakcija zato što ljudi nose maske. Dišni putevi nisu direktno izloženi udisaju i manje su reakcije. Čim su respiratorne infekcije u manjem porastu, manje su alergijske reakcije”, objasnila je Barbara Stjepanović.

Naglasila je kako su Zagrepčani najviše alergični na ambroziju i brezu. Upozorava kako se ne bi trebali saditi novi nasadi breza jer ima jak alergen. Tvrdi kako su akcije suzbijanja ambrozije koje se provode od 2002. uvelike urodile plodom i da imamo manje koncentracije peludi ambrozije.

“Te se akcije moraju odvijati na vrijeme, a ne kad je ambrozija u punom cvatu jer onda imamo više štete nego koristi i moraju se provoditi svake godine. Ambrozija je korov koji se jako brzo širi i koja je unesena vrsta te njezino suzbijanje mora biti sustavno. Što se sadnje tiče, trebamo saditi sve ono što ima cvijet. U pravilu sve što se oprašuje kukcima nije alergeno, a sve ono što se oprašuje vjetrom jest”, zaključila je Barbara Stjepanović.

Komentiraj