Stjepan Šterc: ‘Zagreb ima više od 93 posto Hrvata, ali je izuzetno multikulturalan grad’

Demograf Stjepan Šterc komentira podatke posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj koji pokazuju da glavni grad ima najmanji pad broja stanovnika u odnosu na ostatak države

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o etničkom i vjerskom sastavu države iz popisa stanovništva, pa tako i o Zagrebu. Prema najnovijim podacima, u Zagrebu živi 767.131 stanovnik. To je manje za 2,9 posto u odnosu na popis iz 2011. godine. Zagreb, po tome, ima najmanji pad broja stanovnika u usporedbi s ostatkom države. Demograf Stjepan Šterc za Zagreb News objašnjava zašto Zagreb ima relativno mali pad. „Zagreb privlači stanovništvo. Ima pozitivnu unutrašnju migraciju stanovništva i mali prirodni pad. Iseljavanje se nadoknađuje  unutrašnjom imigracijom. Stanovništvo se doseljava i nadoknađuje negativne parametre. Kad se usporedi s ostala tri makroregionalna centra, Zagreb ima, što se tiče prirodnog kretanja, najpovoljniju situaciju. Rađa se više djece. Split, Rijeka i Osijek imaju izraziti prirodni pad stanovništva. Ova mjera koja se dovela, roditelj-odgojitelj, imala je rezultate. Za 40 posto je povećan broj trećerođene djece u obiteljima. Tu je obrazovni sustav, veća mogućnost zapošljavanja, a bolja je socijalna struktura i ponuda prema stanovništvu veća.“

Odjeknula je vijest da je pao broj katolika u Hrvatskoj, pa tako i u Zagrebu. Prije je u Zagrebu bilo 83 posto katolika, a danas 73 posto. Međutim, Stjepan Šterc smatra da je to dijelom posljedica loše sastavljenog popisnika i trendova unutar urbanih sredina. Uz to, smatra da je rast ateizma u Zagrebu normalan i očekivan. „S obzirom na ponuđene odgovore u popisnici, dogodio se mali otklon jer su se ljudi izjašnjavali prema drugim pitanjima pa ih se nije pripisalo katolicima. Na razini Zagreba i Hrvatske rekao bih da je četiri petine katolika. To je velika homogenost u odnosu na druge zemlje. U modernom društvu mladi se okreću drugim vjerama i ateizmu te moram priznati da se očekivao pad. Ali nije to takav pad kakav se u političkoj sferi komentira. To je tipično za urbane sredine i za moderna vremena. Jedino što je specifično za Zagreb je to što ima pozitivnu migracijsku bilancu. U posljednje tri godine, na razini Hrvatske, oko 40 tisuća ljudi se iseljava iz Hrvatske, a tisuću manje se useljava. I to useljeno stanovništvo je različite etničke pripadnosti i vjeroispovijesti i to se na popisu odražava.“

Udio Hrvata u Hrvatskoj je nešto manji od 92 posto. U Zagrebu je preko 93 posto. Šterc smatra da je Zagreb dosta homogena zajednica. „Po etničkom izjašnjavanju je preko 90 posto Hrvata u Hrvatskoj, pa tako i u Zagrebu. Dojam je da je Zagreb izrazito multikulturalan grad jer se mogu čuti razni jezici na ulici i jer čovjek te ljude registrira. Ali kad pogledate statistiku, to je dosta homogena sredina. Grad Zagreb, u odnosu na druge gradove u Hrvatskoj, ima vrlo veliku homogenost. Drugi gradovi imaju veći udio etničkih manjina.“

Iako je jedna grupa ljudi dominantna u Zagrebu, Šterc smatra da je Zagreb tolerantan grad. „Ne postoje velike predrasude. Stanovništvo koje dolazi u Hrvatsku je potrebno, ono je nova vrijednost Hrvatske, ali mora prihvatiti hrvatske tradicijske vrijednosti kao vrijednosti svog sustava. Ja bih rekao da je prilagodba doseljenog stanovništva u Zagreb relativno visoka u odnosu na druge gradove, pogotovo europske. Ja osobno nisam vidio niti osjetio animozitet. On se javlja u ekstremnim slučajevima, kao kada u četiri sata ujutro idete kroz grad i sretnete pijance. To su ekscesi. Ali stvarnog ekscesa na visokoj razini nema. Svi su ljudi na koncu prihvaćeni. Postoje sportaši druge etničke pripadnosti koji igraju za Dinamo, a prihvaćeni su. Recimo, ja nisam vidio antisemitizam u Zagrebu i Hrvatskoj.“

U Zagrebu je pao broj Roma. Prije deset godina bilo ih je 2755, a prošle godine 2167. Šterc kaže da su to normalni trendovi kada postoji jedna dominantna populacija. Postoji jedna zakonitost koja vrijedi za sve populacije, pa tako i zagrebačku. U odnosu na popis iz 2011. godine, imate puno veće smanjenje etničkih manjina nego prevladavajuće populacije. Ta zakonitost se vidjela i kod Roma. Nije to posebnost naše zajednice. Pored iseljavanja i prirodnog pada, imate dodatan faktor. Etnička populacija se asimilira u novi način života i zato se izražava drugačije.“

Šterca jako brine starost stanovništva, iako je u Zagrebu nešto povoljnija situacija. „Ono što mora zabrinuti jest starost stanovništva Hrvatske. Četvrtina populacije je starija od 65 godina. Do idućeg popisa će do biti skoro trećina. Zagreb je u boljoj situaciji jer prema njemu ide stanovništvo koje je uglavnom mlađe. U Zagrebu je velika koncentracija ljudi s obzirom na ukupno stanovništvo Hrvatske. Taj faktor je jedan od razloga pražnjenja ostalih dijelova Hrvatske. U koncepciji regionalnog razvitka trebalo bi se kroz potencijalne mlade gradsko stanovništvo usmjerava prema ruralnim područjima. Najgore je što u popisu stanovništva političare zanima samo vjeroispovijest i etnička pripadnost. O radnom kontingentu stanovništva i starosti se ne priča.“

Šterc je autor mjere roditelj-odgojitelj. Smatra da će njezino micanje biti jako loše za demografsku budućnost Zagreba. „Da je mjera loša izgovarali su uglavnom političari koji su trenutno vlast u Zagrebu. Njih nisu zanimali trendovi niti parametri kao ni usporavanje prirodnog pada. Nisu se uspoređivali s ostalim gradovima. Oni su imali ideološki pristup prema toj mjeri. Kada gledate, svi ljudi koji se bave tom problematikom potvrdili su da je ta mjera imala svoj učinak, pogotovo kod trećerođene djece. S obzirom na cijelu situaciju, ta mjera je trebala potrajati dulje vrijeme kako bi donijela rezultate kod prvorođene i drugorođene djece. Za očekivati je da će se depopulacija nastaviti ako se makne ova mjera i ako se na demografsku problematiku gleda kao na politički problem. Prirodni pad će nam doseći 30 tisuća ljudi na razini Hrvatske. Onda je posljedica i depopulacija Zagreba, ali nešto sporija.“

Komentiraj