Islamska država će ponovno napasti Europu, upozorili su u petak čelnici zaduženi za njezinu sigurnost, i mogli bi dodati auto-bombe, informatičko i kemijsko ratovanje svojem lokalnom arsenalu dok se europski militanti vraćaju doma nakon poraza u Siriji i Iraku.

Gilles de Kerchove, koordinator Europske unije za protuterorizam, je rekao kako je nemoguće sigurno znati koliko je već militanata u Europi koji kuju urote. Izvješće EU-ove policijske agencije Europola u petak je navelo kako ih je na desetke.

Oko 2500 Europljana možda još uvijek sudjeluje u borbama na Bliskom istoku, procijenio je de Kerchove u intervjuu za Reuters. Ali s problemima koje imaju u Mosulu, Alepu i drugdje Europa im mora ući u trag ako želi suzbiti dijasporu obučenih militanata poput one koja je uslijedila nakon sovjetskog povlačenja iz Afganistana 1989.

“Moramo biti spremni jer će neki od njih doći u Europu”, rekao je de Kerchove.

“Mogu pokušati vratiti se doma a mi ne želimo ponoviti pogrešku koju smo napravili krajem 1980-tih kada su Rusi napustili Afganistan a mi smo pustili ove mudžahedine …u svijet”.

Mnogi od njih su se borili u alžirskim krvavim 1990-tim i sudjelovali u sukobima od Čečenije i Kosova do Jemena.

Neki Europljani, među njima i žene i djeca boraca, mogu odabrati da ostanu na Bliskom istoku čak i ako IS izgubi teritorij. Drugi bi mogli otići dalje s Libijom u kojoj vlada bezakonje koja već izgleda kao nova baza za europske militante, a pokret će vjerojatno nastaviti novačiti preko interneta.

“Fizički kalifat…propada ali još uvijek imamo virtualni kalifat a to omogućuje organizaciji da organizira napade”, rekao je de Kerchove.

Ovaj belgijski odvjetnik, na svojoj dužnosti od 2007., rekao je kako je u zadnje dvije godine napravljen “impresivan” korak naprijed u obavještajnoj suradnji među državama EU-a i pooštravanja zakona i prakse na europskim granicama u odgovoru na razne napade IS-a među kojima i masovna ubojstva u Parizu, Bruxellesu i u Nici.

“Skoro smo začepili većinu rupa”, rekao je o tome što Europa može učiniti u suzbijanju islamističkih militanata koji predstavljaju najveću dio nasilnih prijetnja.

Teži dio je sada, rekao je de Kerchove, pozabaviti se temeljnim tegobama militanata, bilo među otuđenim ljudima u Europi ili gnjevnim sunitskim muslimanima u Iraku i Siriji.

“Kao se odvija borba u Alepu će imati posljedica”, rekao je. “Način na koji ćemo pokušati pozabaviti se tegobama sunitskog stanovništva kako u Iraku tako i u Siriji imat će posljedica”.

U Europi pak, rekao je, “stvari stoje mnogo bolje”.

Europol je utvrdio kao neposredne prijetnje slične nedavnima: skupine koje će rabiti automatske puške i samoubilačke prsluke napunjene TATP eksplozivom kućne proizvodnje ili samotnjaci s noževima ili kamionima. IS se isto tako ubacio u izbjegličke zajednice u Europi kako bi rasplamsao neprijateljstvo prema imigrantima u mjestima poput Njemačke.

De Kerchove je isto tako istaknuo nove rizike od IS-a koji bi mogao upotrijebiti auto-bombe u Europi, što je uobičajeno u Siriji i Iraku. Agencije se isto tako pripremaju, rekao je, u vremenu pred nama suprotstaviti se složenijim taktikama poput informatičkih napada i biološkog oružja.

Za sada, rekao je, Internet je bio uglavnom korišten za novačenje i radikalizaciju pojedinaca, nešto čemu se EU suprotstavlja surađujući s mrežnim tvrtkama.

“Za sada terorističke organizacije nisu upotrijebile Internet kao oružje kako bi napale kroz Internet”, rekao je navodeći opasnost od poremećaja nuklearnih elektrana, brana, elektromreža ili čak sustava kontrole zračnog prometa.

“Za sada se to nije dogodilo…ali ne isključujem da ćemo biti suočeni s time prije nego prođe pet godina”, rekao je de Kerchove dodajući kako IS ima financijskih sredstava da unajmi iskusne hakere kriminalce.

EU, rekao je, radi na suprotstavljanju kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama, ali ne vidi “akutnu opasnost” unatoč dokaza da su se militanti bavili mikrobima ili koristili bojne otrove u Siriji. “Moramo biti spremni”, rekao je.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.