Štagljar: “Alarmantno je, ne možemo izbjeći zdravstvenu katastrofu”

Autor:

19.06.2018., Hotel Croatia, Cavtat - From Solid state to Biophysics naziv je konferencije koja se odrzava u Cavtatu a koja okuplja niz znanstvenika medju kojima i Igora Stagljara  profesora s odjela za biokemiju i medicinsku genetiku na sveucilistu u Torontu koji je odrzao predavanje o radu svoga tima na iznalazenju lijeka za karcinom pluca. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Očigledno još nismo na vrhuncu ovog drugog vala jer svakodnevno čujemo i čitamo iz medija da se broj novozaraženih konstantno povećava. To je vrlo jasan znak da nam se sprema jako ružna zima s još više umrlih od COVID-19, izjavio je za portal HRT-a prof. Igor Štagljar, profesor i direktor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu.

“Nažalost, od početka, odnosno sredine listopada ova pandemija u Hrvatskoj više nije pod kontrolom jer već tada nismo poduzeli prijeko potrebne mjere da se zaustavi eksponencijalno širenje virusa. Zašto je to tako morate pitati odgovorne osobe iz stožera i vlasti. No, ako slušate Vladu, Stožer i neke znanstvenike iz znanstvenog vijeća koje savjetuje Vladu RH, onda ćete vidjeti da je po njima situacija pod kontrolom, što naravno nije točno. Drugim riječima, najgore što se Hrvatskoj moglo dogoditi je da je sada ispolitizirala ovu zdravstvenu krizu oko pandemije, a, nažalost, moram primijetiti da smo na jako dobrom putu da nam se uskoro dogodi ono što se dogodilo i u SAD-u od početka ove pandemije, a to je da je pandemija u potpunosti polarizirala naše društvo. To stvarno nikom nije trebalo, pogotovo kada uzmemo u obzir da smo jako dobro krenuli na početku, imali situaciju pod kontrolom negdje do početka listopada ove godine, no tada smo se iz meni neobjašnjivog razloga jednostavno raspali tj. COVID-19 nas je doslovce pojeo. To me sportskim rječnikom podsjeća na nogometnu utakmicu u kojoj smo u prvom poluvremenu vodili 2:0, ali smo se onda u drugom poluvremenu skroz raspali i na kraju izgubili rezultatom 2:6”; kazao je Štagljar.

Stanje je alarmantno, upozorava Štagljar. “Sada kada svakodnevno imamo oko 4,000 novo detektiranih slučajeva, a test positivity rate je oko 40%, nalazimo se u izuzetno lošoj situaciji (to znaci da je 40% svih testiranih građana pozitivno na COVID-19). Stvarno ne želim nikoga plašiti, ali ove sadašnje brojke su ALARMANTNE. Samo ću vam spomenuti da je već 3% test positive rate u populaciji zabrinjavajuća – onda si možete zamisliti što znaci kada imate 13x veću brojku”.

Profesor Štagljar smatra da nam u ovom trenutku ništa drugo ne pomaze već ponovni totalni lockdown. “Sada stvarno ne vidim nikakvu drugu mogućnost da izbjegnemo pravu zdravstvenu katastrofu, a to je ogroman broj umrlih koji bi mogao dostići i više od 3,000 umrlih od COVID-19 do kraja ove godine. S jedne strane slušamo kako će hrvatski zdravstveni sustav izdržati, s druge vapaje liječnika s prve linije – a u stvarnosti još ni nemamo pravu sliku koliko će pacijenata/ zaraženih trebati bolničku skrb. Brojni političari, neki znanstvenici iz znanstvenog savjeta te neki poduzetnici koji su si umislili da su vrsni epidemiolozi u ovom trenutku očigledno ne govore istinu te pokušavaju prezentirati sadašnju situaciju kao da je sve pod kontrolom. A moji kolege doktori (većinom svi ravnatelji tih bolnica) iz pet najvećih zagrebačkih i splitskih bolnica mi govore da je stanje u tim bolnicama potpuno kaotično. Dakle, više vjerujem mojim kolegama doktorima nego političarima i “priučenim epidemiolozima”.

Uslijed preopterećenosti bolničkih sustava doći će do zanemarivanja dijagnostike i liječenja drugih bolesti, upozoravali su liječnici već mjesecima. Prof. Štagljar misli da je to itekako moguće. “U ovakvoj situaciji kao što je sada, u Hrvatskoj će morati čuvati sve zdravstvene kapacitete za oboljele od COVID-19. To znači da brojni pacijenti koji boluju od drugih bolesti u ovakvoj situaciji neće moći dobiti prijeko potrebnu njegu. Ovo je vrlo alarmantna i žalosna situacija u kojoj se trenutno nalazi Hrvatska, a do nje sigurno nije trebalo doći.

“Hrvatska je od početka/sredine listopada ove godine definitivno preuzela švedski model. Problem je jedino u tome što jedan veliki broj građana RH nije savjestan, nema empatiju i totalno ignorira ovu pandemiju. Po meni je to zabrinjavajuća vijest”, kaže Štagljar i dodaje: “Ako pitate vrsne svjetske epidemiologe što misle o švedskom modelu, njih cca 95% će vam reći da je on loš jer nije human, a također niti ekonomski isplativ. Ja nisam epidemiolog već molekularni biolog, no meni taj švedski model nikako nije logičan, jer on uopće nije postigao ono što mu je bila svrha, a to je da se život u Švedskoj tijekom ove pandemije odvija skroz normalnim tokom, ali da zaštiti od zaraze i smrti onaj najosjetljiviji dio društva – stare, onemoćale i osobe sa komorbiditetima. Opet naglašavam, brojke nikada ne lažu pa je vidljivo da je taj “švedski pristup” ovoj pandemiji jedino rezultirao ogromnom smrtnošću njihove populacije – do sada oko 6,700 građana, sto je 660 umrlih na milijun stanovnika, a to Švedsku svrstava u top 20 najgorih država u svijetu po smrtnosti po glavi stanovnika. Švedska je, dakle, nastojala njenu ekonomiju ostaviti otvorenom kako bi, između ostalog, spasila gospodarstvo i radna mjesta. No, prema službenim podacima švedski BDP je u drugom kvartalu 2020. godine pao 8,6 posto sto je rekordna brojka, gora i od one iz krize 2008. godine kada je pad u četvrtom kvartalu iznosio 3,8 posto. A važno je napomenuti da je BDP u Norveškoj i Finskoj ove godine pao za 2.8 odnosno 4 posto, a to su države koje su uvele stroge epidemiološke mjere u borbi protiv ove pandemije. Iz gore navedenih činjenica mi ne preostaje ništa drugo nego zaključiti da je švedski model pristupu ovoj pandemiji čisti fijasko.”

Vjerujem da Hrvatska ne može izdržati, ekonomski gledajući, lockdown, kaže prof. Štagljar i dodaje da mi, nažalost, nismo bogata zemlja koja bi u slučaju novog lockdowna mogla plaćati ljude koji ne mogu raditi iz posebnih fondova.”Ali, htio bih napomenuti da uvođenje strogih mjere predstavlja humani i etičan čin, koji je pritom i medicinski opravdan jer će spasiti mnogobrojne živote ljudi koji inače ne bi umrli da se nisu zarazili ovim virusom. Mislim da svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo na život i da Vlada RH mora učiniti sve sto je u njenoj moći da spasi živote građana koji su zaraženi COVID-19. U protivnom će nas uskoro biti puno manje od 4 milijuna.”

Usprkos brojkama umrlih na dnevnoj bazi, i dalje se u Hrvatskoj čita i sluša o usporedbi gripe i Covid-a 19. Znanstvenicima koji se na dnevnoj bazi suočavaju s ovim, treba li napomenuti, nimalo bezazlenim virusom, sasvim je jasno da mjesta usporedbi nema. “Iznijet ću javne brojke koje jasno govore da se COVID-19 nikako ne može usporediti s gripom. SARS-CoV-2 virus, uzročnik COVID-19, je 3.5 puta infektivniji od gripe te je od njega do sada u SAD-u umrlo više od 270,000 ljudi. Za komparaciju, prošle godine je od gripe u SAD-u umrlo 37,000 ljudi i to bez ikakvog lockdowna, bez nošenja maski, i mjera socijalnog distanciranja (ne zaboravite da se puno ljudi u USA i cijepi protiv gripe, a to cjepivo je cca 60% efikasno). Dakle, već do sada je samo u SAD-u umrlo sedam puta više ljudi od COVID-19 nego od gripe, a ta brojka će narasti, po svemu sudeći, i do preko 300,000 umrlih do kraja godine. Kada pogledamo situaciju u Hrvatskoj, statistike kažu da je u sezoni 2018/2019 u Hrvatskoj od gripe umrlo 117 ljudi, a od nje u prosjeku obično umire oko 50 osoba na godinu. A samo od COVID-a 19 od ožujka ove godine do danas umrlo je oko 1,700 (od kojih su 85% umrli od rujna ove godine). To znači da u ovom trenutku COVID-19 u samo jednom danu ubije ljudi koliko i gripa u prosječnoj sezoni gripe u Hrvatskoj. Nisu li ovo jasne brojke koje jasno ukazuju da je COVID-19 puno opasniji od gripe? Ako postoje ljudi koji ignoriraju gore navedene brojke, onda jedino mogu zaključiti da se radi o ljudima kojima je empatija i logika potpuno strani pojam.”

Covid-19 počinje kao obična infekcija pluća, dakle respiratorna bolest, a kod nekih ljudi može utjecati na cijeli organizam pa stoga, stručnim rječnikom, kažemo da se radi o sistemskoj bolesti koja napada brojne organe, govori prof. Štagljar. “Upravo zbog tih novih karakteristika ovaj SARS-CoV-2 koronavirus je potpuno drugačiji od bilo kojeg drugog virusa s kojim se susrelo čovječanstvo. Naime, taj novi koronavirus ne ubija samo stanice pluća, već ih čini skroz disfunkcionalnima – takve stanice se zatim udružuju u velike disfunkcionalne stanice koje u organizmu ostaju još neko vrijeme. Primjerice, u slučaju prebolijevanja težeg oblika gripe uslijedi potpuna obnova pluća, dok to nije slučaj nakon infekcije sa SARS-CoV-2 koronavirusom. Zbog toga su neki od mojih kolega pulmologa i patologa spomenuli da u njihovoj dugoj karijeri dosad još nijedanput nisu vidjeli pacijente kod kojih krv postaje tako ljepljiva kao što je to kod nekih pacijenata koji su oboljeli od COVID-19.”

Kod dijela pacijenata, i ne zanemarivog, COVID-19 ostavlja kronične posljedice, a zašto je tome tako znanost još nema jasan odgovor. “Brojne osobe koje su oboljele od COVID-19 imaju tzv “dugotrajni COVID”, a on uključuje listu od skoro stotinu dugotrajnih simptoma koji su se javili kod tih ljudi koji su preboljeli Covid-19. To su umor, bol u zglobovima i mišicima, kratkoća daha, teškoće s disanjem, problemi s koncentracijom i fokusiranjem, nesanica, anksioznost, glavobolja. Još uvijek ne znamo kako to da dio ljudi koji su zaraženi sa SARS-CoV-2 virusom nemaju nikakve simptome, neki samo blage, neki malo teže, neki umru, a kod nekih zaraza tim virusom dovodi do sistematske bolesti. To je za nas biomedicinare još uvijek ogromna enigma – sigurno ovdje veliku ulogu igra genetička komponenta, ali nažalost, još uvijek nemamo dovoljno podataka da bismo sa sigurnosću mogli tvrditi zašto je to tako, a takodjer u ovom trenutku ne možemo predvidjeti kada se netko zarazi kakve će sve simptome razviti dotična osoba.”

Virus je opasan, virus je smrtonosan, protiv njega ovoga trenutka nemamo dobar odgovor, cjepivo je na putu, lijek ne postoji.. ali mjere postoje. “I mogu nas zaštititi – pogledajte samo primjer azijskih država gdje nošenje maski u širokoj populaciji i prije ove pandemije nije bila nikakva novost. Upravo te azijske države su najuspješnije na svijetu u borbi protiv COVID-19 pandemije. Zar to nije dovoljan argument da nosimo maske još neko vrijeme i da prestanemo gunđati protiv toga? I meni osobno ne odgovara kada nosim masku, ali kada znam da ona štiti mene i druge od moguće zaraze, onda više nemam s time nikakav problem. Mjere mogu zaštititi i osobe iz vulnerabilnih skupina ako su u kućanstvu s djecom školske dobi. Uz razumno propisane mjere i pridržavanje istih nema potrebe da djeca ne idu u škole, mišljenja je prof. Štagljar. Kaže da je to izuzetno bitno za dječje mentalno zdravlje, ali, dodaje, škola treba biti pod potpuno sigurnim epidemiološkim mjerama.

Kad se gleda prosječna smrtnost, prema studiji Sveučilišta Johna Hopkinsa iz Sad-a, ona je zaista raznolika i kreće se od 0,8 posto do visokih 9% u nekim zemljama. Je li stvar bila u mjerama, provođenjima mjera, lockdownu, sposobnostima i kapacitetu zdravstvenih sustava ili je virus mutirao, pitali smo prof. Štagljara. “Ovaj novi SARS-CoV-2 koronavirus je već mutirao tijekom proteklih 10 mjeseci, no na svu sreću, te mutacije nisu imale utjecaj na njegovu povećanu smrtnost. No, moram ovdje spomenuti mutaciju u amino kiselini 614 u kod proteina šiljka ovog novog koronavirusa (promjena amino kiseline aspartat (D), u amino kiselinu glicin (G), koja je učinila ovaj novi koronavirus više infektivnim, ali na svu sreću ne i više smrtonosnim. Dakle, za sada te mutacije nisu imale veliki utjecaj na tok pandemije, ali bi mogle imati u budućnosti. Zato moramo konstantno sekvencirati viruse u širokoj populaciji stanovništva te onda usporediti da li takve mutacije imaju utjecaj na povećanu smrtnost od tog SARS-CoV-2 koronavirusa. No, ja sam mišljenja da ćemo iskorijeniti ovaj virus procjepljivanjem sa sva tri cjepiva (Pfizer/BioNTech, Moderna & AstraZeneca) o kojima smo čuli u protekla 2 tjedna”, kazao je Štagljar.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.