Davor Puklavec/PIXSELL

PUPOVAC Za razliku od SDP-a, HDZ ne bježi od Srba

Objavljeno u Nacionalu br. 430, 2004-02-10

Saborski zastupnik i jedan od čelnika Samostalne srpske demokratske stranke Milorad Pupovac u intervjuu za Nacional govori o svom posjetu Washingtonu, odnosu njegove stranke prema HDZ-u i obećanjima koja je Ivo Sanader dao srpskoj zajednici u Hrvatskoj

Milorad Pupovac, saborski zastupnik i jedan od čelnika Samostalne demokratske srpske stranke, proveo je prošli tjedan u Washingtonu gdje je s Vesnom Pusić bio gost na Molitvenom doručku. U glavnom gradu SAD-a susreo se i s dužnosnicima američke administracije s kojima je raspravljao o situaciji u Hrvatskoj. Zaključak tih razgovora može se svesti na to da vlada Georgea W. Busha više nije skeptična prema HDZ-u kao prije nekoliko mjeseci, ali i dalje su pred novom hrvatskom vlašću stari zahtjevi – od rješavanja slučaja Gotovina do omogućavanja povratka izbjeglih Srba i vraćanja njihove imovine.

Pupovčev politički status – kao i SDSS-ov općenito – prilično je dvojben. Oni tvrde da nisu dio vladajuće koalicije, ali je podržavaju i za to imaju obećanje Ive Sanadera da će većina otvorenih pitanja biti riješena. S druge pak strane, “prave” opozicijske stranke doživljavaju ih kao vjerolomnike i uvjerene su da se SDSS svrstao uz HDZ. U razgovoru za Nacional Pupovac objašnjava te dvojbe i govori o svojim dojmovima o prvim potezima nove hadezeovske vlasti u rješavanju srpskog pitanja.

NACIONAL: Mogu li se vaši razgovori u Washingtonu s predstavnicima američke administracije ocijeniti kao svojevrstan pritisak na Sanaderovu vladu? – To je bila razmjena mišljenja, a ne pritisak. Izrazio sam pozitivno stajalište prema dosadašnjim Vladinim potezima, ali i iznio naša daljnja očekivanja od Vlade. Poslije prvih poteza Sanaderove vlade američka politika prema HDZ-u je rasterećenija i u tom će pogledu s njom aktivno surađivati i pružati joj podršku. Što se tiče odnosa prema Haaškom sudu, amnestiji, povratku izbjeglica i manjinskim pravima, američka će vlada i dalje zadržati svoja velika očekivanja.

NACIONAL: U tim se razgovorima govorilo i o otvaranju novih radnih mjesta na područjima od posebnog državnog interesa. Hoće li se u tim krajevima pri zapošljavanju favorizirati osobe srpske nacionalnosti? – Unutar sporazuma koji smo postigli sa Sanaderom nalazi se i dio o razvoju područja od posebnog državnog interesa, u kojem se predviđa posebna stavka unutar proračuna za razvoj tih područja, odnosno za zapošljavanje. Posebno sam inzistirao da SAD i međunarodne institucije, ako mogu, povećaju pomoć tim područjima jer time osiguravaju nastavak povratka.

Nisam tražio da se osigurava samo zapošljavanje osoba srpske nacionalnosti, nego svih ljudi na tom području. Prirodno je da očekujemo da u tom pogledu neće biti diskriminacije prema građanima srpske nacionalnosti i da će se izmijeniti sadašnje stanje gdje je postotak nezaposlenih među Srbima puno veći nego među Hrvatima.

NACIONAL: Kad spominjete diskriminaciju, mislite li da su danas Srbi u Hrvatskoj diskriminirani? – Atmosfera se promijenila i postoji spremnost da se dosadašnji oblici diskriminacije Srba, koji su bili gotovo normalni, promijene. Ali, nažalost, još ima primjera diskriminacije, što treba promijeniti. Takve slučajeve treba izmijeniti u skladu s novom atmosferom i novim očekivanjima u Hrvatskoj. Ta se atmosfera počela mijenjati još 3. siječnja 2000. a promjene su pojačane pozitivnim potezima Sanaderove vlade.

NACIONAL: Što su hrvatski Srbi dobili zahvaljujući podršci koju SDSS u Saboru pruža HDZ-u? – To trebate pitati ljude koji su pozdravili sporazum koji smo sklopili kao njihovi zastupnici. Ljudima je bilo dosta geta, izolacije i toga da ih neprestano ocrnjuju. U ovom su potezu prepoznali mogućnost izlaska iz geta, mogućnost da budu pozitivna komponenta u hrvatskom društvu. Pritom smo svjesni da će trebati puno energije da se realiziraju ovako velika i opravdana očekivanja građana srpske nacionalnosti u Hrvatskoj.

NACIONAL: Nije li vaša parlamentarna podrška HDZ-u svojevrsna izdaja dugogodišnjih političkih stajališta za koja ste se zalagali? – Niti smo se pridružili HDZ-u, a niti smo se odmaknuli od opozicijskih stranaka. Pitajte građane srpske nacionalnosti tko se od koga odmaknuo, mi od Ivice Račana ili on od nas. Jesmo li mi bježali od tih stranaka ili su te stranke nerijetko bježale od nas u tzv. apstraktnu formu demokracije, izbjegavajući se baviti teškim pitanjima ljudskih i manjinskih prava. A o nekakvom “priključenju” HDZ-u, sasvim je jasno, ne može biti riječi zbog značajnih ideoloških razlika između HDZ-a i Samostalne demokratske srpske stranke. Moguća je samo suradnja na pitanjima važnim za ovdašnju srpsku zajednicu i za Hrvatsku u cjelini. Od te suradnje očekujemo značajne rezultate, a ako oni izostanu, račune ćemo morati položiti, bilo mi, bilo HDZ.

NACIONAL: Na temelju sporazuma s HDZ-om Srbi su dobili osam doministarskih položaja, iako se često govori da nemate dovoljan broj stručnjaka za tako važne položaje. Ne stvara li se imenovanjima ljudi po etničkom kriteriju od njihove nacionalnosti prilično unosna profesija? – To već godinama govore neke osobe koji se bave pitanjima srpske zajednice u Hrvatskoj. Zašto to ne pitate one koji su prijašnjih godina ulazili u politiku kao Srbi i iz toga izvukli značajan kapital, a da istovremeno nisu prstom maknuli za srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Zašto upirete prstom u one koji su ovoga trenutka otvorili proces integracije srpske zajednice u institucije u Hrvatskoj? Ovo nije pitanje ministarskih mjesta za pripadnike SDSS-a jer većina ljudi koji su dobili funkcije u ministarstvima nisu niti će biti članovi naše stranke. Odjedanput je postalo čudno da u institucijama hrvatskog društva ima Srba, a nikome nije bilo čudno kada ih svih ovih godina nije bilo jer su bili protjerani. Sada, kad su se napokon počeli uključivati, to se tumači kao SDSS-ovo “priključenje” HDZ-u ili naša izdaja lijevih i liberalnih stavova. Zar to nije svojevrstan hipokritski stav u kojem se zatvaraju oči pred činjenicom da su Srbi bili isključeni iz svega. Najprije ih je isključio onaj stari HDZ, a puno bolja nije bila ni koalicija na čelu s SDP-om. To je hipokritski i u najmanju ruku nekorektno prema Srbima, ali i prema Hrvatskoj kakvu bismo htjeli imati.

NACIONAL: Iz vaših stavova izvire snažno razočaranje u SDP, uostalom, nerijetko ste za sebe govorili da ste po opredjeljenju socijaldemokrat? – Nisam to samo govorio nego i činio, jer sam bio jedan od pokretača socijaldemokratske alternative u Hrvatskoj. O politici SDP-a ne bih govorio u ovom trenutku, ali jednom ću i to učiniti jer o tome mi Srbi u Hrvatskoj imamo mnogo toga reći. Tu ne mislim na socijaldemokraciju koja mi je na srcu, ali mislim na politiku koja se posljednjih desetak godina vodila u ime socijaldemokracije.

NACIONAL: Što bi se trebalo dogoditi da SDSS prekine suradnju s HDZ-om? – SDSS u Saboru ne podržava HDZ ništa više nego što ga podržavaju neke druge stranke. Prema tome, SDSS će ga podržavati kad ocijeni da je to u interesu srpske zajednice i općih političkih vrijednosti ove zemlje. HDZ nećemo podržavati onda kada to ugrožava opće demokratske vrijednosti niti kada svojom politikom bude ugrožavao interese srpske zajednice u Hrvatskoj. To treba biti jasno.

NACIONAL: Hoćete li se smatrati odgovornima ako iduće godine u državnom proračunu nastane značajan manjak, budući da ste podržali HDZ-ovo smanjenje PDV-a? – Poput drugih stranaka, odlučili smo podržati HDZ-ovu odluku o smanjenju PDV-a. Uostalom, istu je stvar 2000. obećala tadašnja vladajuća koalicija pa to nije ispunila niti su se usudili ići u reformu porezne politike. Ako HDZ i Vlada ne uspije reformirati poreznu politiku, a smanjenje PDV-a u tome je prvi korak, državni će proračun biti u puno većoj krizi nego što je sada. Tada ćemo morati upozoriti HDZ da nisu ispunili svoje obećanje o reformi porezne politike i tada će se oni suočiti s krizom koja može biti i kriza same Vlade.

NACIONAL: HDZ nije podržao ni vaše zahtjeve za pozitivnom diskriminacijom, kao ni za stvaranjem fonda za područja od posebnog državnog interesa? – Pozitivnu diskriminaciju HDZ ne podržava kao što je nije podržavao ni SDP, ali mi ćemo nastaviti inzistirati na tom pitanju. Manjinsku politiku nije lako stvoriti ni voditi, međutim, mi ni jednog trenutka od nje nismo odustali, pa nećemo ni ubuduće.

NACIONAL: Hoće li zastupnici SDSS-a tražiti uvođenje dvojezičnosti u mjestima sa značajnim udjelom srpske populacije, poput Dvora na Uni, Vojnića, Knina ili Belog Manastira? – Zašto bismo tražili kad na to imamo pravo na osnovi Ustavnog zakona. Država je već bila dužna to početi provoditi, ali ne samo da se nisu usudili nego je Ministarstvo pravosuđa čak i kršilo zakon. Sada će se to morati provesti. Zašto dvojezični natpisi ne bi stajali u mjestima gdje su Srbi većina ili značajna manjina, kada, recimo, dvojezični natpisi postoje u mjestima gdje živi znatan broj Talijana ili Mađara. U našem slučaju radi se o nekoliko desetaka gradova i općina.

NACIONAL: Plašite li se bunta hrvatskog stanovništva u tim mjestima, kakvog je bilo prije nekoliko godina? – Oni koji su mislili će na taj način učiniti dobro Hrvatskoj, pogriješili su. Ne vjerujem da se takvi događaji mogu reprizirati. Može se dogoditi da pojedinci to ne dočekaju na dobar način, ali za to doista ne vidim nikakve razloge. Ako ljudi sjede zajedno u općinskim i gradskim vijećima, zašto se ne bi i simbolički suočavali s vlastitim životom posredstvom simbola važnih za identitet Hrvata i Srba, a to su latinično i ćirilično pismo na službenoj razini.

NACIONAL: Raspolažete li podacima o broju Srba koji se žele vratiti u Hrvatsku? – Prema UNHCR-u postoji 12.000 ljudi koji čekaju na organizirani povratak, dok mi nije poznat precizan broj osoba koje se neorganizirano vraćaju. Postoji i 4000 do 5000 obrađenih zahtjeva za povrat kuća i druge imovine, kao što postoji i znatan broj zahtjeva za povrat stanarskog prava. Prema anketama, riječ je o brojci između 15.000 i 30.000 takvih zahtjeva.

Sanader i Račan

NACIONAL: Godinama poznajete i Sanadera i Račana. Kako biste ih usporedili? – Račan je bježao od suradnje s nama, a Sanader nam je ponudio suradnju. Osim toga, Ivicu Račana poznajem puno dulje i bolje, a Sanadera kraće i slabije. Račan je bio moj partijski drug, a Sanader nije.

Komentiraj

Source:Robert Bajruši