SRB Pupovac: Ne pravimo razliku među nedužnim žrtvama odmazdi i istrebljenja

Autor:

Dusko Jaramaz/PIXSELL

Na obilježavanju 75. godišnjice ustanka naroda Like  predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac  je rekao da se danas u Srbu nisu okupili kako bi slavili ičiju smrt i pravdali ičiji zločin, jer oni ne prave razliku među mrtvima, posebno ne među nedužnim žrtvama odmazdi i istrebljenja.

U Srbu je u organizaciji  Srpskoga narodnog vijeća i Saveza antifašističkih boraca  obilježen 75. godina od  podizanja ustanka naroda Like.

“Ovo mjesto i ovaj dan su mjesto opomene na rat i nepravdu i inspiracija za mir i za pravdu, a koji su sve više ugroženi. Za razliku od onih koji su nas  pokušavaju omesti mi nismo ekstremni,  mi ne spadamo u ekstreme, mi spadamo u normalne građane koji žele normalan život i normalnu politiku i normalnu državu, a ekstremni su oni koji šute, okreću glavu i puštaju ekstremiste na nas; mi nismo ovdje da bismo slavilu ičiju smrt i pravdali ičiji zločin, samo ćemo jednu smrt slaviti – smrt fašizmu, rekao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, i istaknuo  da oni ne prave razliku među mrtvima, posebno ne među nedužnim žrtvama odmazdi i istrebljenja.

Pupovac: Bole smrti nedužnih i u Nebljusima,  Boričevcu, i u Suvaji i u Brotni

Kako je rekao, bole smrti nedužnih i u Nebljusima i u Boričevcu i u Suvaji i u Brotni.  Nama su ubijeni Srbi u ustaškim akcijama čišćenja prije ustanka i ubijeni Hrvati u prvim danima ustanka podjednako vrijedni spomena, rekao je i pozvao sve na minutu šutnje.

Ono u čemu mi pravimo razliku jesu ideje koje su pokretale ustaše i četnike s jedne strane, i partizane s druge strane. Te ideje,  prakse i sredstva i ciljevi nisu bili isti, te je antifašistička tekovina za Srbe u Hrvatskoj najvažnija vrijednost 20. i 21. stoljeća, a onaj tko im odriče antifašizam odriče i opstanak, slobodu i zajedništvo i miran život koji su zajedno s Hrvatima osigurali, rekao je Pupovac.

Istaknuo je da antifašizam trebaju i Hrvati u Hrvatskoj  i svi ljudi na prostoru bivše Jugoslavije i Europe, jer današnji kapitalizam nakon devastirajućih godina braka s nacionalizmom sve više i na sve većem prostoru generira fašizaciju društava – ne samo postkomunističkih, već, sad možemo reći, i postliberalnih. Ovo mjesto je mjesto opomene i inspiracije: opomene za rat i nepravdu i inspiracije za mir i pravdu, a koji su, kao što vidimo, sve ugroženiji, naglasio je.

Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige,  za antifašističku pobjedničku borbu rekao je da i nije najvažnije što je bila pobjedonosna, već što je bila pravedna i u obrani golih života i vrijednosti kao što su sloboda, jednakost i ravnopravno zajedništvo među ljudima. Samo naše svakodnevno zalaganje za te vrijednosti antifašizma kakva-takva je garancija da ćemo ih obraniti argumentima i da ih se više nikada neće morati braniti na način na koji su se gradile i branile prije 75 godina u borbi protiv fašizma, a koji je i danas, kao relikt prošlosti, mnogima, nažalost, dijabolično privlačan, ocijenio je Pusić.

Mesić: Revidiranje presude Stepincu ishitreno

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, kojega su tijekom govora na skupu pjevajući ometale žene,  nakon skupa je u izjavi za medije rekao da on ima toliko godina da ga nisu mogle dekoncentrirati takve provokacije  Kako je rekao za takve pojave krivo je i školstvo,  loša edukacija iz povijesti, ali i zadrti nacionalisti, “u zadnje vrijeme profašisti, ustaše, koji koriste ovo vrijeme da bi propagirali ideje koje su sišle s povijesne scene.”

Također je rekao da je policija u tri minute trebala riješiti postavljanje šatora A HSP-a  na tako povijesnom mjestu. Pohvalio je što je policija zabranila dijelu prosvjednika da dođu  Srb u majicama s ustaškim obilježjem.

Mesić  je ocijenio da je Hrvatskom saboru bilo premalo antifašizma, ali da će građani kao “kolektivni intelektualac”  izvuči pouke iz toga što nam se dogodilo i znati odlučiti na izborima.  S govornice je poručio da ne želi politizirati, ali da želi podsjetiti da su parlamentarni izbori za dva mjeseca, i da se tada trebamo sjetiti što se i zašto dogodilo ovdje, i sada i prije 75 godina, pa da odlučimo kakvu Hrvatsku želimo.

Za prosvjednu notu Srbije na revidiranu presudu nadbiskupu Stepincu,  Mesić je rekao da je presuda ishitrena, jer  suđenje je bilo javno, saslušane stotine svjedoka i pročitane tisuće dokumenata, a sada, ne ulazeći u to je li Stepinac kriv ili nedužan, sudac Turudić za pola sata donosi odluku.

Milorad Pupovac je u izjavi za medije nakon skupa rekao da je 90-tih godina u Kninu svjedočio kako su ekstremisti napadali Zorana Pusića, ali i sada 2016., na putu prema grobovima dalmatinskim partizanima 10. dalmatinske brigade napali su ga opet, gotovo do fizičkog napada, te je pitao: “Je li to normalno, je li normalno da se to dopušta i tko to smatra demokracijom? Zar je negiranje antifašizma demokracija? Zar je proglašavanje partizana četnicima i zločincima demokracija?”

Antifašističkom skupu u Donjem Srbu prisustvovalo je tristotinjak antifašista iz raznih dijelova Hrvatske te Republike Srpske; položeno je mnoštvo vijenaca, a  osim Mesića, Pupovca i Pusića, govorili su i partizan Milan Surla, predstavnik zadarskih antifašista Nikola Budija i predstavnik općine Gračac Nikola Tankosić.

Keleminec:  Je li ovo Hrvatska kad se ne može s majcama HOS-a, a može s jugosalavenskim zastavama s petokrakom

S dva sata zakašnjenja oko 13 sati, nedaleko skupa  ispod spomeniku ustanku naroda Like  održan je  kontraskup na kojem je bio i Dražen Keleminec, predsjednik  A HSP, unatoč sudskoj zabrani dolaska u Srb.

Novinarima je rekao da ga je policija tri puta htjela spriječiti na putu za Srb. No budući da su tada sjeli na cestu i ometali promet na kraju su ga pustili, kaže.  Smatra da je tome tako samo zbog nazočnosti mnogih medijskih kuća.

Upitan tko su prosvjednici, osim njegove stranke A HSP, Keleminac je rekao da su to pravaši, dragovoljci, domobrani i “hosovci”.

Keleminec je također pitao je li  ovo Hrvatska kada oni ne mogu u majcama HOS-a u kakvima su se borili u Domovinskom ratu, a drugi mogu s jugoslavenskim zastavama sa zvijezdama petokrakama pod kojima se ubijalo u Škarbrnji, Kijevu, Vukovaru i Ovčari, Dubrovniku, Šibeniku i Slavonskom brodu, te je upitao “je li ovo Hrvatska ili možda Jugoslavija i velika Srbija”.

Glasnogovornik  PU zadarske Elis Žodan rekao je Hini da za sada nema ni prekšajnih ni kaznenih prijava, da će se pričekati izvješća policajaca s terena i pregledati snimke,  jer su se snimala oba skupa, te će se odlučiti naknadno što je možda potrebno procesuirati.  No, zaključio je Žodan, većih incidenata ili privođenja nije bilo.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)