Nacional otkriva kako je SOA razbila specijalnu operaciju stranih agenata koji su tajno pratili i snimali hrvatski državni vrh i Upravu Ine s ciljem njihove kompromitacije i smjene jer su štitili hrvatske nacionalne interese

Predstavnici Mola tijekom prošle godine pokušali su izvršiti državni udar u Hrvatskoj. To je Nacionalu potvrdilo više izvora, uključujući i donedavnog ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Organizirali su međunarodnu špijunsku operaciju s ciljem kompromitacije i mogućeg pritiska, a možda i pokušaja ucjene ključnih osoba u Hrvatskoj koje su zadužene za provedbu pregovora o razrješavanju spora između hrvatske vlade i mađarskog Mola koji se veže za Inu. Među ostalim, jedan od ciljeva bio je i pokušati proizvesti takav pritisak da se Vrdoljaka smijeni s funkcije ministra gospodarstva, što je u suglasju s definicijom državnog udara.

Radi se o operaciji koja je zapravo trebala poslužiti za provedbu mađarske strateške energetske politike koja se u Mađarskoj doživljava kao prvorazredno pitanje nacionalne sigurnosti. Na putu njene realizacije očito se nisu birala sredstva kako bi se slučaj razriješio onako kako bi odgovaralo mađarskoj strani. Jedan dio hrvatskog državnog vrha očito je u očima mađarske strane označen kao meta koju treba pokušati slomiti ucjenama i pritiscima, ako to već nije moguće napraviti na drugi način, putem uobičajene diplomatske komunikacije koja se nedugo nakon smjene vlasti između Hrvatske i Mađarske počela upadljivo intenzivirati.

Kako bi pokušali popraviti svoju poziciju u pregovorima s predstavnicima hrvatske strane, predstavnici mađarskog Mola, tvrtke koja bi trebala biti strateški partner hrvatskoj vladi u naftnoj kompaniji Ini, organizirali su tajni špijunski udar na visoke dužnosnike hrvatske vlade, na jednog savjetnika Vlade te na dvoje članova uprave Ine, otkrili su za Nacional izvori upućeni u detalje te tajnovite kompromitacijske operacije.

Riječ je o prvorazrednom političkom i obavještajnom skandalu koji je po svojim ciljevima i mogućim posljedicama ozbiljniji od skandala koji se dogodio usred arbitražnog procesa sa Slovenijom oko graničnog pitanja, kad je otkrivena kompromitirajuća komunikacija slovenske zastupnice i arbitra, zbog čega je Hrvatska odlučila napustiti arbitražni spor.

U tu operaciju, koja je prema nekim procjenama stajala pola milijuna eura, bila je uključena grupa stranih tajnih agenata, pripadnika inozemnih obavještajnih službi. Konkretno, riječ je o službi jedne moćne članice EU-a, Hrvatskoj dobro poznate iz vremena kada se putem slučaja tada odbjeglog generala Ante Gotovine pokušavalo osujetiti brzinu hrvatskog pristupa EU. Dio operacije provodio se putem jedne slovenske detektivske tvrtke, a organizirana je u suradnji sa zaposlenicima koji su s Molove strane bili zaduženi za tzv. sigurnosne poslove.

“Trebali bismo kompilirati dosjee o pet osoba. Cilj je doći do što je moguće više negativnih informacija, ako je moguće, o njihovu backgroundu. Važno je da budu relevantne u kontekstu spora između Ine i Mola, s posebnim naglaskom na tome što se događa u okviru tog spora, kao i koje su potencijalne scenarije za razrješenje tog spora te osobe sklone podržati”, stoji u sadržaju jednog dokumenta iz te operacije koji je Nacionalu predan na uvid.

Cilj te operacije bio je prikupiti kompromitirajuće informacije o bivšoj potpredsjednici hrvatske vlade i ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić, bivšem ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku, Jasminku Umičeviću, savjetniku vlade u sporu s Molom oko vlasništva u Ini te Ivanu Krešiću i Davoru Mayeru, članovima Uprave Ine. Uz njih, na udaru te akcije bio je i Robert Ježić, ključni svjedok koji je na sudu objasnio kako je mađarski Mol isplaćivao mito bivšem premijeru Ivi Sanaderu radi preuzimanja dominantnih upravljačkih prava u Ini.

Zadatak agenata bio je prikupiti što više kompromitirajućih podataka o najvišim hrvatskim državnim dužnosnicima i hrvatskim članovima Uprave Ine kako bi se te informacije pokušalo iskoristiti za moguću ucjenu prilikom pregovora o otvorenim pitanjima između dviju strana u slučaju Ine koja bi možda smekšala hrvatske pregovarače, ali i kako bi ih se pred Arbitražnim sudom u Ženevi prikazalo kao nevjerodostojne svjedoke i tako osporilo i umanjilo težinu njihovih iskaza.

“Jedna od glavnih meta stranih špijuna bio je i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Cilj operacije bio je proizvesti dovoljno kompromitirajuće materijale koji bi potencijalno mogli dovesti do njegove smjene s ministarske funkcije”, tvrdi jedan od Nacionalovih visokih izvora bliskih bivšoj vladi koji su potvrdili istinitost ovih informacija.

Neizravno je cijelu priču potvrdio i bivši ministar. Dobar dio izvještaja posvećen je upravo njemu, a on je za Nacional potvrdio da mu je postojanje izvještaja dobro poznato.

“Kad radite u javnom interesu i u interesu svoje zemlje, nije rijetkost da vam tada mnogi parcijalni privatni i korporacijski interesi žele nauditi i diskreditirati vas kako privatno, tako i poslovno i politički. Oni tako pokušavaju zaštititi sebe, a moj je posao štititi interese Hrvatske. Takvi pokušaji nastavljaju se i danas, tako da me ovo nije iznenadilo”, kazao je Vrdoljak. No ističe da je manje važno hoće li MOL svojim postupcima i pokušajima diskreditirati njega osobno. “Mnogo je važnije pitanje što je s Inom. Gdje je ta kompanija jučer, gdje je danas i gdje će biti sutra? Zbog nemara Vlade i neodlučnosti kakvu poziciju Hrvatska treba braniti unutar Ine, dolazi do potpune devastacije te kompanije. Režu se investicije, ljudski kadar bježi, a Ina je na dobrom putu da izgubi potencijal istraživanja i eksploatacije nafte i plina. Za dvije godine privatni interesi Mađara bit će ispunjeni, Ina će nestati, a MOL mene neće uspjeti diskreditirati, unatoč svim pokušajima”, izjavio je Vrdoljak za Nacional.

Između ostaloga, u “non-paperu” agenti tvrde i da je Vrdoljak bio sklon prihvatiti opciju prodaje mađarskog udjela u Ini trećem partneru i to, kako se navodi, po mogućnosti ruskoj kompaniji. Na pitanje kako komentira tvrdnje autora dokumenta da je on “sklon podržati ruske kupce i tako sebi i nekolicini svojih stranačkih kolega otvoriti vrata za buduće zaposlenje u Ini koju bi preuzeo ruski suvlasnik”, Vrdoljak odgovara da je to MOL-ov pokušaj diskreditacije koji je u to vrijeme išao tragom njegova zalaganja da Hrvatska otkupi MOL-ove dionice i tako vrati kontrolu nad Inom. “Takav je model postojao, ja sam u to vrijeme razgovarao s nekolicinom respektabilnih bankarskih institucija, a moj je prijedlog tada bio da, ako već mi ne možemo otkupiti MOL-ov udio, da se nađe ozbiljan partner koji će otkupiti udio i koji će biti voljan ulagati u daljni razvoj Ine. Nažalost, u to je vrijeme financijska situacija u proračunu bila vrlo teška, javni dug je bio vrlo visok i nije postojala politička volja da se moj prijedlog prihvati”, objasnio je Vrdoljak.

Njegove su riječi na ponešto blaži način potvrdile ranija pisanja Nacionala da Vrdoljak nije imao podršku tadašnjeg premijera Zorana Milanovića u svojim nastojanjima da Vlada riješi problem Ine mogućim otkupom MOL-ova udjela u Ini putem kredita u nekim svjetskim financijskim institucijama koje su bile voljne financirati taj potez.

No Vrdoljak je samo jedna od osoba koje je mađarska strana pokušala kompromitirati u cijelom procesu. Nacional je dobio na uvid i dio dokumentacije u kojoj se izravno navode ciljevi operacije, kao i neke kratke procjene o spomenutim osobama. O kakvoj se operaciji radilo, možda najzornije pokazuje pasus u komu se navodi što je mađarsku stranu interesiralo vezano uz Ježića: “Trebamo znati više o njegovoj medicinskoj prošlosti. Trebamo znati ima li karcinom, koju vrstu karcinoma, kao i u kojoj bolnici prima terapiju. Trebamo znati i o njegovim putovanjima u Švicarsku između 2012. i 2014. Kada je putovao, koliko dugo i slično…”

U onom dijelu dokumentacije koja je dostavljena Nacionalu na uvid, nema službenog potpisa niti jasno stoji tko je naložio praćenje, ali vide se snimke kuća članova Uprave Ine i svjedoka, snimljene izvana, te još neki detalji.

Izvori Nacionala koji su upoznati s detaljima te operacije tvrde da su mađarski plaćenici snimali objekte u kojima su boravili Vesna Pusić i Ivan Vrdoljak, da su prikupljali o njima razne informacije i da su tim aktivnostima zadirali duboko u njihov privatni život. Sve te mjere koristili su i kako bi saznali potencijalno osjetljive privatne informacije o Krešiću i Mayeru. Među ostalim, nastojali su se informirati o intenzitetu njihova seksualnog života, a išli su toliko daleko da su propitivali razinu njihove socijalizacije iz srednjoškolskih dana, jesu li se bavili sportom, kako su odrastali i slično.

Akcija je bila započeta koncem 2014., a po svemu sudeći izvršena je uz znanje visokih mađarskih političkih dužnosnika, kao i djelatnika mađarskih sigurnosnih službi koji godinama opstruiraju rad hrvatskih institucija na rasvjetljavanju mađarskog podmićivanja Ive Sanadera, tvrdeći da se radi o pitanju koje zadire u mađarsku nacionalnu sigurnost. Tvrdi se da je zahvaljujući radu agenata SOA-e akcija osujećena, a njeni protagonisti doslovce razbijeni te potom protjerani iz zemlje.

“Cijelu stvar otkrila je naša služba na čelu s Draganom Lozančićem i naši su ih doslovce potrgali. O svemu je bio obaviješten i tadašnji predsjednik Ivo Josipović koji je odmah tražio da se poduzmu odgovarajuće mjere, a Lozančić je o svemu obavijestio i tadašnjeg premijera Zorana Milanovića, ali koliko je poznato, on po tom pitanju nije ništa poduzeo, barem ne službeno. Milanović je isto tako bio upoznat s detaljima o intenzivnim vezama jednog hrvatskog člana Uprave s predstavnicima mađarskog Mola”, tvrdi Nacionalov izvor.

On ističe da je u toj priči prema Hrvatskoj određenu ulogu imao i SAD. “Americi nije u interesu da Mađari potpuno zagospodare energetskim resursima u ovom dijelu Europe i taj je njihov interes pomogao da se cijela ova priča razotkrije. Osim toga, njima je u interesu držati Viktora Orbana nervoznim”, ističe Nacionalov sugovornik kojem, međutim, nisu posve jasni motivi pojedinih hrvatskih predstavnika vlasti. Štoviše, uvjeren je da ni bivši premijer Milanović nije dovoljno zdušno branio hrvatske nacionalne interese u slučaju Ine. To potvrđuje i njegova reakcija nakon otkrića detalja skandalozne špijunske operacije u režiji Mola.

“Vesna Pusić doslovno je uletjela u Milanovićev ured i bacila mu na stol dokaze o tome da su i ona i Vrdoljak bili praćeni. Upozorila ga je da nije riječ samo o pokušaju rušenja Vrdoljaka, već pokušaju rušenja cijele Vlade. Ali on to ili nije ozbiljno shvatio ili je imao neke druge motive da tome ne daje preveliku važnost”, tvrdi Nacionalov izvor koji je uvjeren da Milanović u cijeloj priči nije “odradio posao” za Mađare, ali i da se nije previše potrudio ni odraditi posao za Hrvatsku, odnosno do kraja zaštititi hrvatske nacionalne interese. Drugi Nacionalov izvor, međutim, tvrdi drugačije.

“Istina je da Milanović nije adekvatno reagirao na špijunsku aferu, ali je isto tako na Vladi podržao sve Vrdoljakove prijedloge vezane uz Inu i nije radio destrukciju. Prihvatio je pokretanje arbitraže, okvir za pregovore i za sve to osigurao novac iz državnog proračuna”, ističe izvor blizak bivšoj Vladi. Nacional je o cijelom slučaju postavio izravno pitanje i bivšoj potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih i europskih poslova Vesni Pusić koja je samo konstatirala: “Ne mogu govoriti o tom slučaju.”

Da je cijela priča imala vrlo ozbiljne razmjere, Nacionalu je potvrdio i izvor blizak Uredu bivšeg predsjednika Ive Josipovića, koji je rekao: “Bilo je svega i to smo nastojali spriječiti. Predsjednik je tražio da se poduzmu sve odgovarajuće mjere.”

Ostaje stoga pitanje je li Zoran Milanović mogao kvalitetnije iskoristiti činjenicu da je imao na stolu neposredne dokaze o tome da su članovi njegove vlade bili praćeni od strane tajnih agenata obavještajne službe druge države.

Nacionalu je otkriven sukus tih zbivanja jer raste bojazan da mađarski lobisti koji tvrde da uživaju podršku dijela HDZ-a, rade na tomu da se Ina definitivno isporuči Mađarima. Kad je premijer Tihomir Orešković doznao kakav se scenarij priprema te da su u potpunu predaju Ine Mađarima potencijalno uključeni i neki članovi njegove vlade koji su povezani s mađarskim lobistima, reagirao je vrlo oštro.

“Orešković je doslovce podivljao i rekao da to neće dozvoliti”, tvrdi Nacionalov izvor blizak Vladi. Operaciju prepuštanja ili prodaje dijela dionica Ine, koje bi Mađarima omogućile potpunu dominaciju u Ini, Nacionalovi izvori koji imaju podršku u dijelu Vlade otvoreno su nazvali veleizdajom nacionalnih interesa u pokušaju.

Kako bi se takav scenarij pokušao osujetiti, Nacionalu su dostavljeni detalji te specijalne špijunske operacije koja predstavnike mađarskog Mola predstavlja kao beskrupulozne predatore koji ne prezaju ni pred čime u ostvarivanju mađarskih strateških energetskih interesa koji su u Mađarskoj odavno prometnuti u prvorazredno pitanje nacionalne sigurnosti.

Spomenute informacije dostavljene su Nacionalu nedugo nakon što je prošlog tjedna Nacional objavio tekst o prijeporima u vladajućoj koaliciji oko Ine, neposredno uoči okončanja mandata trojice hrvatskih članova Uprave Ine. Nacional je objavio da je cilj Mola preuzeti preostalih 19 posto dionica Ine, ali i pod svaku cijenu zaustaviti arbitražni proces pred UNCITRAL-ovim sudom, u kojem hrvatska strana izgleda trenutno stoji vrlo dobro i ima realne šanse da pravorijek suda koji bi trebao biti donesen do kraja ove ili najkasnije do početka iduće godine, bude u hrvatsku korist.

Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, koji je u prijašnjoj HDZ-ovoj vladi od 2009. do 2012. obnašao dužnost ravnatelja Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva, de facto je potvrdio Nacionalova otkrića. Gostujući protekloga tjedna u emisiji “Veto” na Jabuci TV, izjavio je kako vjeruje da je “arbitražni spor Hrvatske i Mađarske oko Ine nepotreban”. Horvat je još početkom prošle godine, kao predsjednik HDZ-ova Odbora za zaštitu okoliša, energetiku i rudarstvo, za tportal rekao da vlada ima mogućnosti revidirati ugovor s Molom ili ga čak raskinuti ako smatra da strateški partner ne poštuje obveze preuzete potpisom ugovora, a ne trošiti vrijeme i novac na iscrpljujući postupak za obje strane pred arbitražnim vijećem, koji je protiv mađarskog Mola podnijela hrvatska vlada, tražeći da se dionički ugovor s Molom o Ini iz 2009. proglasi ništetnim.

Hrvatska i mađarska strana vode dva arbitražna postupka. U prvom hrvatska vlada traži da se dionički ugovor s Molom iz 2009. proglasi ništetnim, a u drugom je mađarska strana, odnosno Mol, tužila Hrvatsku pred Međunarodnim arbitranim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu. Taj sud čeka prvo rješenje UNCITRAL-a u Ženevi, odnosno, odluka iz Ženeve direktno će utjecati i na odluku u Washingtonu. Mol je u tom sporu tužio Hrvatsku da nije provela odvajanje plinskog biznisa, želeći hrvatskoj strani prišiti “udruživanje u zločinačku organizaciju”. U stvarnosti, kako tvrdi Nacionalov izvor, Mol je htio uvući Hrvatsku u plinski biznis koji bi hrvatsku stranu stajao gubitka 20 milijardi kuna.

Važno je reći da u slučaju arbitražnog spora u Ženevi, Hrvatska formalno ništa ne gubi u odnosu na sadašnju poziciju, dok Mol može izgubiti sve. Naime, ako sud odluči da je tužba Hrvatske osnovana i presudi u njenu korist, ugovor s Molom iz 2009. o prepuštanju upravljačkih prava nad Inom Molu postaje ništetan, nakon čega bi se otvorila i istraga o tome kako je Mol stekao većinsku kontrolu nad Inom, a Hrvatska bi imala pravo i na nadoknadu štete.

Ako Hrvatska izgubi spor u Ženevi, situacija ostaje ista kao što je danas, ali bi to Molu dalo određenu psihološku prednost i dodatnu snagu za nove pritiske na hrvatsku stranu. Međutim, i u tom slučaju hrvatska vlada imala bi pravo tražiti od Mola poštivanje obveza preuzetih ugovorom, u kojem su se obvezali na ulaganja u obje rafinerije, dovršetak modernizacije maloprodajne i veleprodajne mreže i ostale obveze.

U mandatu prošle vlade Hrvatska je pred arbitražnim sudom angažirala neke od najboljih odvjetnika na svijetu za takve slučajeve, a zbog cijene njihovih usluga na udaru se našao bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

“Vrdoljaka optužuju da je uzeo skupe odvjetnike, ali pazite – mi ćemo sutra od Mola potraživati od pet do 10 milijardi eura za nastalu štetu, a ti će nas odvjetnici ukupno stajati od pet do 10 milijuna eura. Naravno da odvjetnici iz prestižne kuće S. Patton Boggs koštaju, ali autoritet tih odvjetnika pred Međunarodnim arbitražnim sudom ne može imati ijedan hrvatski odvjetnik. Riječ je o sporu koji stoji milijarde eura i u kojem je iznos od nekoliko milijuna eura za trošak odvjetnika beznačajan. Osim toga, mađarska strana uzela je još skuplje odvjetnike od nas”, objašnjava Nacionalov izvor. On predviđa da je jedan dio plana Molu sklonih članova nove hrvatske vlade raskinuti ugovor s tim odvjetnicima, a u konačnici i stopirati cijeli arbitražni proces.

“Prvo će uzeti druge, lošije odvjetnike, onda će se cijeli proces morati prekinuti na šest mjeseci kako bi se oni upoznali s cijelim predmetom, a u međuvremenu će se odustati od arbitraže”, iznosi detalje tog mogućeg plana Nacionalov izvor. No pritom bi, ističe drugi Nacionalov izvor, trebali znati da samo odustajanje od arbitraže može povlačiti za sobom milijunsku štetu.

Taj je izvor ponovio da je konačni cilj Mađara preuzeti preostalih 19 posto dionica Ine, i to tako da Mađarska ništa ne plati, nego da u zamjenu za tih 19 posto dionica ponudi svoje odustajanje od arbitražnog spora u Washingtonu koji su oni pokreuli protiv Hrvatske u slučaju plinskog biznisa.

O prodaji 19 posto dionica Ine ministar Darko Horvat je, gostujući na Jabuci TV-u, rekao da on smatra da Molu ne treba prodati te dionice. Ali jasno je da o tome on neće ni odlučivati. Pitanje Ine trenutno uopće nije u Horvatovu sektoru. Gostujući na Jabuci TV-u, on je stoga rekao kako smatra da je Hrvatskoj potrebno zasebno ministarstvo energetike, čime je samo potvrdio i ranije pisanje Nacionala, prema kojem je već bilo pokušaja Domoljubne koalicije da se sektor energetike izdvoji iz Ministarstva gospodarstva, koje je preuzeo Tomislav Panenić iz Mosta, ali ideja, prema izvorima Nacionala, nije naišla na odobravanje premijera Tihomira Oreškovića.

tom izjavom Horvat je potvrdio da HDZ neće tako lako odustati od nastojanja da preuzme kontrolu nad energetskim sektorom. “Horvat otvoreno kaže kako misli da se njegovo Ministarstvo poduzetništva i obrta treba spojiti s Ministarstvom gospodarstva. Pritom, onako usput, ističe i da je potrebno osnovati i zasebno ministarstvo energetike. Očiti je plan HDZ-a spojiti resore gospodarstva, poduzetništva i obrta koje će mirne duše prepustiti Mostu, a izdvojiti energetiku koju bi preuzeo Horvat. Tako bi jedan od najvažnijih resora u državi bio pod kontrolom HDZ-a, benevolentnog suradnika mađarskog Mola, što otvara put toj mađarskoj kompaniji da ostvari svoje strateške ciljeve u Hrvatskoj”, kategoričan je Nacionalov dobro upućen izvor. Na tom je tragu, tvrdi isti izvor, i Horvatova ideja da je Upravi Ine potrebna “svježa krv” koju bi, prema njegovim riječima, trebali donijeti novi hrvatski članovi umjesto dosadašnjih. Upravo to je izjavio Horvat, konstatirajući kako bi imena novih članova Uprave Ine trebala biti rezultat dogovora između HDZ-a i Mosta te da bi se “s novim ljudima mogla razvijati drugačija, nova filozofija”. Smjenu hrvatskih članova Uprave Ine Horvat je najavljivao još početkom 2015. kada je za tportal izjavio da su u HDZ-u nezadovoljni njihovim radom te da će ih sigurno smijeniti ako ta stranka pobijedi na izborima.

Nacional je nedavno pisao, pozivajući se na dobro obaviještene izvore, da HDZ dosadašnje članove Uprave iz hrvatskog portfelja nastoji zamijeniti trojicom aktualnih izvršnih direktora Ine – Tvrtkom Perkovićem, Tomislavom Thurom i Darkom Markotićem, ljudima za koje se tvrdi da su odani Molovu dijelu Uprave – a te Horvatove riječi daju dodatnu snagu Nacionalovim tvrdnjama. “Iako Horvat nije objasnio kakvu to novu filozofiju namjeravaju razvijati u Ini, potvrde li se neslužbene najave o imenovanju trojice izvršnih direktora Ine u Upravu kompanije, posve je izvjesno kakva će to filozofija biti i da ona neće zaštititi hrvatske interese u Ini”, zaključio je Nacionalov izvor i dodao kako jedino preostaje nadati se da će Most uspjeti zaustaviti HDZ-ove pokušaje posvemašnjeg guranja Ine u mađarske ruke. Ipak, Horvatova najava da će se “članovi uprava birati javnim natječajem”, pri čemu je očito da misli i na buduće članove Uprave Ine, teško da može biti prihvaćena kao realna zato što je do isteka mandata sadašnjim članovima Uprave ostalo tek 10-ak dana, a natječaj za izbor novih članova nije raspisan, napominje izvor Nacionala.

Sve navedeno možda može pomoći u tome da se objasni i zašto je vrh HDZ-a izuzetno nervozan jer premijer Orešković još nije imenovao ravnatelja SOA-e, koja je detaljno upućena u ovu i brojne druge operacije s ciljem zaštite hrvatske nacionalne sigurnosti. Tomislav Karamarko ne krije da SOA-u želi staviti pod svoju kontrolu. Uspije li u tom naumu, ključno je pitanje što bi to značilo u ovakvim osjetljivim situacijama, ako su neki od njegovih najbližih prijatelja istodobno i mađarski lobisti koji su i neposredno uoči formiranja Vlade s Darkom Horvatom odlazili u poluprivatne posjete mađarskom ambasadoru.