Speleolozi i alpinisti volontiraju u saniranju OŠTEĆENIH KROVOVA I DIMNJAKA

Veliku pomoć vatrogascima u sanaciji zgrada oštećenih u potresu pruža 15 volonterskih timova koje čini do petero članova

Iako je od potresa prošlo više od tri tjedna, šteta razornog potresa u Zagrebu još se zbraja. U centru grada najviše je oštećenja, a osim privatnih stanova i kuća, stradali su KBC Rebro, Klinika za ženske bolesti i porode u Petrovoj, zgrade nekih škola i fakulteta te Muzej za umjetnost i obrt koji je teško oštećen. Osim tvrtki specijaliziranih za visinske radove i vatrogasaca, građanima u sanaciji krovova i dimnjaka pomažu i volonteri koji se svakodnevno izlažu riziku kako bi pomogli. Alpinisti, speleolozi, ljudi koji se bave visokogorstvom, neki od njih profesionalci, a neki rekreativci, svakog se dana okupljaju i na poziv građana pomažu u rušenju oštećenih dimnjaka i krovova. S obzirom na to da neki od njih i dalje rade, najviše je volontera vikendom

„Preko tjedna je manje ljudi, ljudi još uvijek rade. Vikendom nas je puno. Otprilike 15 ekipa od kojih je u svakoj 4 do 5 ljudi“, rekao nam je Roman Leopold, jedan od volontera. On je Samoborac koji trenutno živi u Zagrebu, a član je Speleološkog kluba Ozren Lukić i HGSS jedinice Samobor. Ostali volonteri su većinom članovi alpinističkih i speleoloških društava iz Zagreba. U svakoj ekipi razdijeljene su dužnosti. Dvoje volontera ostaje na ulici kako bi osigurali područje na kojem se ruši zbog sigurnosti građana, a ostali idu na krovove. Zaštitna oprema je uglavnom njihova, a nešto su prikupili i od donacija građana. Prije penjanja na krov, volonteri se osiguravaju užetom koji pričvrste za nosive grede ili dimnjake koji nisu oštećeni. Do sada nije bilo ozljeda, a poslu pristupaju s puno opreza.

VELIKE ŠTETE: ‘Najgore su prošli objekti na kojima su se dimnjaci urušili’

Zbog situacije s koronavirusom, svi volonteri nose maske i rukavice te izbjegavaju kontakt s građanima. Volonteri isključivo pomažu u sklanjanju oštećenih dimnjaka i krovova kako ne bi bili prijetnja građanima. Oštećenja koja nisu uzrokovala rušenje gotovo je nemoguće otkriti bez izlaska na teren, odnosno provjere svakog dimnjaka i krova.

„Prava šteta se vidi kad se dođe na krovove, u potkrovlja i podrume. Izvana je nemoguće vidjeti svu nastalu štetu. Na stručnjacima je sada da procijene koje objekte se može sanirati, a koji su potpuno neupotrebljivi“, kaže Roman za ZG NEWS te dodaje: “S obzirom da nisam građevinar, ne mogu reći koliko će sanacija štete trajati, ali najgore su prošli objekti na kojima su se dimnjaci potpuno urušili i u padu razbili sve crijepove“ Volonteri pričaju da ih građani često mole da im osim pregleda krova obave i sitne popravke po stanovima. Kao najveći problem ističu što je pristup nekim krovovima onemogućen jer u nekim zgradama nema stanara. U ovim kriznim situacijama građani su pokazali iznimnu solidarnost pomažući starijima i nemoćnima te osobama pogođenim potresom

 

Komentiraj