Katalonsko društvo biralo je suživot i dijalog i zdrav razum je prevladao, ocijenio je španjolski veleposlanik u Hrvatskoj Eduardo Aznar ishod prijevremenih izbora održanih u četvrtak te izrazio nadu da će u prvim mjesecima 2018. podjele biti prevladane.

“Vjerujem da se katalonsko društvo izjasnilo za suživot i dijalog, nasuprot podjeli i jednostranosti zadnjih godina”, rekao je španjolski veleposlanik u intervjuu za Hinu.

To pokazuju rezultati stranke centra Građani (Ciudadanos), nastale na protivljenju nezavisnosti Katalonije koja je osvojila najviše glasova, rekao je dan nakon izbora koje je Madrid raspisao pošto je intervenirao u autonomiju Kataloniji nakon jednostranog proglašenja neovisnosti u listopadu usprkos zabrani Ustavnog suda i španjolskom ustavu.

“Suprotno, blok stranaka koje brane sececionističku tezu dobio je 47,9 posto glasova 2012., a jučer 47,5 posto čime je sa 74 pokrajinskih vijećnika u 2012. sada pao na 70”, rekao je Aznar.

Unatoč velikom odzivu birača (82 posto), blok nije uspio osigurati podršku polovice katalonskog stanovništva, ocijenio je veleposlanik Španjolske.

Smatra da su izbori važni jer su održani u miru i sudjelovale su i najradikalnije stranke što “je pozitivno” kako bi se prevladala podijeljenost katalonskog društva”.

“Rekao bih da je ono (katalonsko društvo) razbijeno nizom političkih mjera zadnjih mjeseci”, kazao je Aznar ciljajući na tadašnju katalonsku vladu.

Pobijedio je katalonski “seny”

Birači su na izborima u četvrtak pokazali da “odbacuju jednostrana rješenja i nametanje političkih težnja putem nezakonitih i nedemokratskih sredstava – a takav je bio nezakonit referendum 1. listopada za ostvarenje njihovih političkih težnja, koje su očito legitimne”, rekao je veleposlanik Aznar.

Prkoseći zabrani i intervenciji španjolske policije na biralištima na referendum 1. listopada odazvalo se 2,26  milijuna birača kojih je 90 posto glasalo za neovisnost.

Aznar je podsjetio da je težnja za neovisnošću uvijek postojala u Kataloniji.

“Ali, nasuprot društvenoj podjeli i nestabilnosti koje su obilježile protekle mjesece uvijek je prevladao suživot i ‘seny'”, rekao je.

Uporabio je katalonsku riječ koja se smatra bitnim obilježjem katalonskog društva i pokriva više značenja, ali prvenstveno zdrav razum, ispravno rasuđivanje.

“Zato su ovi izbori pobjeda dijaloga, pobjeda (katalonskog) ‘senyja’, rekao je Aznar.

Službeni Madrid inzistira na poštivanju ustava i zakona u čemu uživa podršku Europske unije, a katalonski proneovisni političari na pravu naroda na samoodređenje.

Težnje za neovisnošću moraju se provoditi kroz poštivanje zakona, istaknuo je Aznar.

Španjolski ustav ne dopušta održavanje referenduma o secesiji i Madrid je nakon što je 27. listopada u katalonskom parlamentu izglasano uspostavljanje samostalne republike Katalonije, primijenio članak 155 španjolskog ustava kojim je intervenirao u autonomiju, raspisao je izbore i podignuo optužnice protiv dužnosnika tadašnje katalonske vlade, od kojih su neki još u pritvoru, drugi na uvjetnoj slobodi, a neki u Belgiji kako bi izbjegli uhićenje.

Usporedba s hrvatskim referendumom ne stoji

Aznar drži da je upravo primjena članka 155  “omogućila obnovu demokratskog puta”, a to znači “pravne države”.

Izrazio je očekivanje da će izbori “otvoriti novu etapu suživota i stabilnosti u katalonskom društvu” i da će se u prvim mjesecima 2018. početi prevladavati podjela tog društva.

Treba izbjegavati usredotočiti rasprave isključivo na neovisnost jer to “osiromašuje politički dijalog u Kataloniji”, rekao je.

Katalonski referendum smatra neusporedivim s hrvatskim iz 1991., jer je hrvatski temeljen na odredbi ustava bivše Jugoslavije koji je takvu mogućnost predvidio, ali postoje još i dvije bitne razlike, istaknuo je veleposlanik.

Ponajprije, Španjolska je demokratska zemlja što se ne može reći za bivšu Jugoslaviju, a druga važna činjenica jest da se u Hrvatskoj golema većina birača izjasnila za neovisnost, a u Kataloniji niti polovica birača, rekao je.

Podsjetio je da je 90,46 posto katalonskih birača 1978., godine glasalo za (sadašnji) ustav.

Ponovio je da je ideja neovisnosti legitimna, ali se ne može provoditi nezakonitim sredstvima, a na pitanje koja bi bila zakonita sredstva, odgovorio je da ima mjesta za reforme u španjolskom ustavu.

U Kataloniji postoje i drugi modeli odnosa između te pokrajine i ostatka Španjolske i zato katalonski političari trebaju istražiti te modele koji imaju veću podršku katalonskog stanovništva, ocijenio je.

Analitičari i političari kao vodeći razlog težnje bogate Katalonije za osamostaljenjem najviše spominju ekonomski aspekt, jer pokrajina sa 7,5 milijuna stanovnika uplaćuje više novca u proračun Španjolske nego što dobiva natrag.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Zvonimir KUHTIÆ /ds
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.