Španjolski kralj se odrekao ostavštine svoga oca i ukinuo mu godišnju naknadu zbog korupcije tek nakon otkrića medija

Diljem Španjolske ljudi koji su u samoizolaciji zbog sumnje na zarazu koronavirusom izlazili su na prozore i balkone te lupali posuđem zbog neslaganja s kraljem Filipom VI. kojemu zamjeraju da je zataškavao financijske malverzacije svoga oca Juana Carlosa

Španjolski kralj Filip VI. prošloga tjedna službeno je odustao od ostavštine svoga oca, počasnog kralja Juana Carlosa, “da bi zadržao dignitet monarhije”, točno dan nakon što je britanski Telegraph otkrio da je Filip jedan od opunomoćenika računa fondacije svog oca koja je dobila 100 milijuna dolara od saudijskih vlasti. Filip je ocu Juanu Carlosu ukinuo i godišnju naknadu od 194.000 eura, beneficiju koja mu pripada kao počasnom kralju. Švicarsko državno odvjetništvo već neko vrijeme istražuje kraljevsko bogatstvo u Švicarskoj, a radi se o međunarodnom skandalu bez presedana kojim monarhija na neki način priznaje niz koruptivnih ponašanja bivšeg kralja Juana Carlosa, koja su zbog koronavirusa prošla gotovo nezapaženo. Činjenica da kralj Filip javno odustaje od cijele očeve ostavštine dok je počasni kralj još živ te mu ukida “počasnu kraljevsku plaću”, može se smatrati priznanjem da je ogromna svota novca koja je pristigla na taj švicarski račun nelegalnog porijekla, ali i da je sadašnji kralj bio upoznat s činjenicom bi taj novac, pohranjen u offshore poreznim utočištima, mogao biti povezan s provizijom koju je bivši kralj Juan Carlos dobio nakon uspješnih pregovora za izgradnju prvog brzog vlaka u Saudijskoj Arabiji.

Švicarsko državno odvjetništvo istražuje prvenstveno transakciju od 100 milijuna dolara koje je ministarstvo financija Saudijske Arabije 2008. prebacilo na račun švicarske banke Mirabaud u vlasništvu panamske zaklade Lucum, koja je povezana s počasnim kraljem i njegovom obitelji. U to vrijeme kralj je bio Abdullah bin Abdulaziz, koji je umro prije četiri godine. Juan Carlos je kroz godine redovito izvlačio novac s tog računa do 2012., kada je odlučio 65 milijuna koji su preostali prebaciti svojoj bivšoj ljubavnici Corinni Larsen, i to na račun jedne švicarske banke na Bahamima. Odnos Corinne i Juana Carlosa izašao je na vidjelo tek nešto prije toga, kada je Juan Carlos, tada još kralj, ozlijeđen prilikom lova na slonove u Botswani. Juan Carlos je novac prebacio Corinni jer ga je banka Mirabaud zamolila da zatvori račun kako joj ne bi bila narušena reputacija zbog skandala u Botswani. Španjolski dnevnik OK Diario tvrdi da je Juan Carlos u isto vrijeme “poklonio” i dva milijuna eura Marti Gayá, s kojom je također bio u vezi petnaestak godina. Tijekom vladavine Juana Carlosa bilo je poznato da on i kraljica Sofija nemaju gotovo nikakvih odnosa. Od 1990. kralj je bio u vezi s Martom Gayá, sve dok se 2004. nije pojavila Corinna zu-Sayn Wittgenstein, koja je kasnije izgubila to prestižno prezime. Martu Gayá upoznao je na Majorci, gdje kraljevska obitelj inače ljetuje, a tijekom njihove veze ona je često sudjelovala u njegovim pojavljivanjima na tom balearskom otoku. Corinna je, s druge strane, tijekom veze s kraljem dobila na korištenje kuću unutar kompleksa kraljevske palače.

Dio te priče španjolskim medijima poznat je već dvije godine, s obzirom na to da su u ljeto 2018. dva dnevnika objavila audiosnimke sastanka Corinne Larsen i bivšeg policajca Joséa Villareja u Londonu, na kojima Corinna govori o naplaćivanju provizija za izgradnju brzog vlaka između Medine i Meke, ali i korištenju jamaca za prikrivanje ogromnog bogatstva u Švicarskoj, kao i jednog terena u Marakešu. Corinna i Villarejo sastali su se u Londonu 2015. jer je Villarejo doznao da se Corinna 2012. u Londonu susrela sa šefom španjolskih tajnih službi Félixom Sánzom Roldánom, koji joj je dao instrukcije o ponašanju te zabranio komunikaciju s medijima, što je ona shvatila kao prijetnju. Villarejo je u London odletio s namjerom da snimi razgovor s Corinnom kako bi ga mogao koristiti da bi se osvetio Sánzu Roldánu. Na toj snimci Corinna govori da Juan Carlos nije u stanju razlikovati legalno od ilegalnog, a objava te snimke potakla je švicarskog državnog odvjetnika na pokretanje tajne istrage kojom je otkrivena transakcija od 65 milijuna dolara Juana Carlosa Corinni.

Kralj Filip VI. se u četvrtak obratio naciji, no u govoru nije spomenuo fiskalne oaze u kojima je njegov otac skrivao milijune, nego je apelirao na jedinstvo Španjolske u teškoj borbi protiv koronavirusa

Corinnini odvjetnici apsolutno isključuju mogućnost da je “poklon” počasnog kralja povezan s provizijom od proizvodnje brzog vlaka, s obzirom na to da je Corinna novac dobila 2008., a saudijski režim objavio je licitaciju za javne radove tek godinu dana kasnije. Prema švicarskom dnevniku Tribune de Genève, Corinnini odvjetnici smatraju da bi u slučaju da je bilo ikakvih provizija, one eventualno trebale biti naplaćene u suprotnom smjeru, odnosno da je konzorcij španjolskih tvrtki trebao platiti nekakav novac saudijskoj administraciji da bi pobijedio na natječaju, a definitivno ne saudijska administracija počasnom kralju. Švicarski državni odvjetnik Yves Bertossa ipak sumnja da je uplaćeni novac postotak koji je saudijski kralj obećao bivšem španjolskom kralju Juanu Carlosu da bi ovaj nagovorio buduće španjolske pobjednike natječaja da u svojim ponudama spuste cijenu. U listopadu 2011. ponuda španjolskog konzorcija prošla je na natječaju za izgradnju brzog vlaka prema Meki, a u siječnju 2012. u Rijadu je potpisan ugovor za projekt koji je poznat kao “brzi vlak u pustinji” i čija je vrijednost viša od 6700 milijuna eura, a provizija koju je navodno dobio počasni španjolski kralj iznosi dva posto cjelokupne vrijednosti projekta.

Osim toga, u veljači je londonski Telegraph objavio i da je princ Alvaro od Orleans Borbóna, bratić počasnog kralja Juana Carlosa i njegov bliski suradnik, 2003. godine dobio oko 47 milijuna eura provizije kao medijator za prodaju banke Banco Zaragozana britanskom Barclaysu. Novinari tog britanskog dnevnika tvrde da posjeduju dokumente koji dokazuju da je taj novac završio na jednom računu u Švicarskoj koji je bio na ime kralja Juana Carlosa.

Bivši šef tajnih službi Sanz Roldán je 2018. pred komisijom državnih tajni španjolskog kongresa priznao da se u Londonu sastao s bivšom ljubavnicom Juana Carlosa te da je ona zatražila zaštitu tajnih službi. Corinna je, pak, pred istom komisijom izjavila da su je tajne službe pratile te da joj je general Sanz Roldán prijetio. Državni odvjetnik antikoruptivne službe Diego de Egea je nakon tih izjava odlučio zatvoriti istragu koja se vodila u Španjolskoj, s obrazloženjem da protiv Juana Carlosa nema dovoljno dokaza te da je on, s obzirom na to da je u vrijeme svih događaja bio kralj, imao imunitet.

U rujnu 2019. državni odvjetnik odsjeka protiv korupcije Luis Pastor u Londonu je ispitao Corinnu Larsen u sklopu međunarodne istrage za navodno podmićivanje povjerenstava za projekt AVE, brzi vlak prema Meki, o kojem je bivša kraljeva ljubavnica govorila u audiozapisima koje je nekoliko godina prije napravio Villarejo. Prema onome što je Corinna rekla istražiteljima u Londonu, pregovore za izgradnju linije brzog vlaka između Medine i Meke vodila je lobistica Shahpari Azam Zanganeh, treća supruga saudijskog trgovca oružjem Adnana Khashoggija, koji je također bio bliski prijatelj bivšeg kralja Juana Carlosa. No počasni kralj je dio uspjeha pripisao sebi, a za to je tražio i financijsku kompenzaciju.

Mjesec dana kasnije švicarski državni odvjetnik Yves Bertossa sastao se u Madridu s troje državnih odvjetnika iz odsjeka protiv korupcije. Na tom sastanku švicarski i španjolski istražitelji razmijenili su informacije. Corinna je istražiteljima uvijek poricala da je novac koji je dobila od počasnog kralja povezan s ikakvim provizijama za izgradnju brzog vlaka u Saudijskoj Arabiji, a i dalje tvrdi da se radi o “netraženom daru” zato što se brinula za njega tijekom godina u kojima bivši kralj “nije bio baš zdrav”. Corinna je prije nekoliko tjedana dnevniku Daily Mail izjavila da je već osam godina španjolske tajne službe progone i zlostavljaju, a najavila je i da će njeni odvjetnici uskoro prijaviti i bivšeg španjolskog kralja, čiji imunitet u Velikoj Britaniji ne vrijedi.

Sadašnji kralj Filip VI. je u ožujku 2019. dobio pismo britanskog odvjetničkog društva Kobre&Kim, putem kojeg ga je Corinna Larsen informirala da je baš on jedan od vlasnika računa zaklade Lucum, koja ima sjedište u Panami i putem koje je njegov otac i počasni kralj Juan Carlos dobio 100 milijuna dolara od Saudijske Arabije. Tu je informaciju objavila kraljevska obitelj tek prije nekoliko dana. U svom priopćenju kralj Filip VI. naveo je da je, čim je dobio pismo Corinninih odvjetnika i doznao za očeve offshore poslove, preventivno donio niz odluka, među kojima je i “obavještavanje nadležnih tijela”- iako nije jasno koja su to nadležna tijela – te odlazak bilježniku, gdje je izjavio da nije imao saznanja o postojanju niti je dao suglasnost za sudjelovanje u zakladi čija je jedina funkcija bila skrivanje novca u poreznim oazama. U istrazi je zahvaćena još jedna zaklada Juana Carlosa, Zagatka, koja je osnovana u Lihtenštajnu 2003. i za koju sadašnji kralj također tvrdi da o njoj nije imao pojma, iako je i u toj zakladi kralj označen kao jedan od opunomoćenika.

U priopćenju ima i nekoliko izjava počasnog kralja Juana Carlosa. On ne niječe postojanje svojih offshore zaklada koje su pod istragom švicarskog državnog odvjetništva, ali tvrdi da “ni u jednom trenutku” nije informirao svog sina, sadašnjeg kralja Filipa, o njihovu postojanju te objašnjava da je u svibnju prošle godine, točno nakon što je Corinna putem odvjetnika poslala pismo sadašnjem kralju, prestao sa “svim institucionalnim i službenim aktivnostima”. Kralj Juan Carlos abdicirao je u lipnju 2014.

Nakon što su Corinnini odvjetnici pisali kraljevskoj obitelji, Corinnu je u Londonu posjetio počasni kralj Juan Carlos. Prema Corinninim odvjetnicima, ona je svojim pismom samo htjela zaustaviti kampanju uperenu protiv nje i njene djece i nikad nije namjeravala ucjenjivati kraljevsku obitelj.

Kralj Filip VI. se u četvrtak, drugi put u svom kraljevskom mandatu, obratio naciji. U govoru nije spomenuo fiskalne oaze u kojima je njegov otac skrivao milijune, nego je apelirao na jedinstvo Španjolske u teškom trenutku borbe s koronavirusom. Dio nacije taj govor ipak nije najbolje prihvatio, a diljem zemlje ljudi koji su u samoizolaciji izlazili su na prozore i balkone te lupali posuđem. Lupanje posuđem je u Španjolskoj čest način kojim građani pokazuju neslaganje s određenim političkim odlukama. Iako je Filip VI. spoznao postojanje očeve offshore financijske strukture prije godinu dana i poduzeo “sve potrebne mjere”, o njoj nije rekao ni riječi dok britanski Telegraph prošloga tjedna nije objavio tu informaciju. Isto tako, “plaću” počasnog kralja Filip je Juanu Carlosu ukinuo tek nakon što je Telegraph otkrio skandal, a ne kad je za njega doznao prije godinu dana. Novac, naravno, neće biti vraćen iako su pokrenute razne peticije i zahtjevi nekih političkih stranaka da se, u trenutku krize s koronavirusom, novac koji je Juan Carlos “poklonio” svojim ljubavnicama donira zdravstvenom sustavu koji je na granici kolapsa. Ta bi svota mogla poslužiti za kupnju 22 milijuna zaštitnih maski, 6,5 tisuća respiratora ili 14 i pol tisuća prosječnih mjesečnih plaća medicinskih djelatnika. Političar Pablo Echenique iz stranke Podemos koja sastavlja španjolsku vladu rekao je da “ako događaji koje opisuje državno odvjetništvo nisu korupcija, jako joj sliče”.

Filip VI. se na neki način ogradio od oca da bi spasio monarhiju. Mediji navode da je to u španjolskoj monarhiji “obiteljska tradicija”, s obzirom na to da je Juan Carlos učinio isto sa svojim ocem Juanom, koji je također imao skriveni novac u Švicarskoj. Budući da je jasno da je bivši kralj Juan Carlos iskoristio imunitet koji mu daje španjolski ustav da bi se obogatio, mediji se pitaju zašto se ta privilegija napokon ne ukine da se nešto slično ne bi ponovilo. Također, treba napomenuti da španjolski zakon o nasljeđivanju ne predviđa odustajanje od nasljedstva dok je osoba od koje se nešto nasljeđuje još živa. No i sama monarhija bazira se na nasljeđivanju, onom krvnom. Zaključit ćemo izjavom katalonske novinarke i ljute protivnice monarhije Pilar Rahola: “Ja nemam nikakvog poštovanja prema instituciji čiju profesiju i čiju moć vođe nacije određuje jedan jedini spermij.”

Komentiraj

Source:Dino Geromella