Potrošači se sve više educiraju o proizvodima koje kupuju. Prilikom kupovine poseban naglasak stavljaju i na zdravlje i ekologiju.

Sve to dovelo je do velikog rasta potražnje za proizvodima koji zadovoljavaju visoke standarde zaštite okoliša u proizvodnji, a velika konkurencija na policama trgovina potaknula je i tvrtke da se prilagode takvim trendovima pa se mnoge od njih nastoje istaknuti upravo naglašavajući pozitivan ekološki aspekt svojih proizvoda.

“HGK se zalaže za primjenu jasnih i nepristranih kriterija za dodjelu ekoloških oznaka i kontinuirano radi na informiranju hrvatskih kompanija o visokim standardima zaštite okoliša“, rekao je Luka Burilović, predsjednik HGK.

Luka Burilović, predsjednik HGK

“Tržište je danas preplavljeno razno raznim takozvanim ‘eko-oznakama’ koje to zapravo nisu, jer ne uključuju postupak neovisne verifikacije od treće strane i/ili ne sagledavaju okolišna svojstva proizvoda kroz životni ciklus. Započeli smo niz aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti kod proizvođača i pružatelja usluga o koristima koje eko-oznake nose, s naglaskom na EU Ecolabel. Vjerujemo kako hrvatske tvrtke sa svojim kvalitetnim proizvodima i uslugama imaju značajan potencijal za stjecanje tih oznaka, no potrebno je uložiti dodatan napor u njihovo informiranje“, objašnjava Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK.

“Radi se o dvije eko-oznake koje HGK ističe u tom smislu, nacionalni znak zaštite okoliša Prijatelj okoliša i znak zaštite okoliša Europske unije EU Ecolabel, a za obje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike“, pojašnjava Marija Šćulac Domac.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK

Obje eko oznake spadaju u Tip I eko-oznaka, što znači da su dobrovoljne, obuhvaćaju različita okolišna mjerila kroz životni ciklus proizvoda ili usluga i što je najvažnije, imaju neovisan sustav kvalificirane procjene/verifikacije od treće strane. Također, samo eko-oznake Tipa I mogu biti uključene u Svjetsku mrežu eko-oznaka (Global Ecolebelling Network, GEN).

Da bi proizvod ili usluga mogli nositi oznaku EU Ecolabel, moraju zadovoljiti strogi skup mjerila koja se temelje na stručnim i znanstvenim parametrima pritiska proizvoda/usluga na okoliš tijekom životnog ciklusa (od prikupljanja i obrade sirovina, preko proizvodnje, pakiranja, prijevoza, davanja usluge, uporabe i do kada postane otpad). U primjeni je od 1992. godine, a prema podacima Europske komisije iz ožujka 2018. godine, na europskom tržištu je gotovo 70 tisuća proizvoda i usluga koje nose znak EU Ecolabel.

Prednjači Španjolska s više od 30 tisuća oznaka, a slijede Italija i Francuska. Zanimljivo je da su Španjolci veliku većinu oznaka dobili za usluge u turizmu, odnosno smještajne kapacitete. Njihovi hotelijeri prepoznali su interes kupaca za ‘eco-friendly’ hotelima i orijentirali se na privlačenje gostiju oznakom koja je prepoznata na razini cijele EU.

“Velik je to potencijal za hrvatski turistički sektor, ali i za sveukupno jačanje tog segmenta tržišta i snažnije pozicioniranje na izvoznim tržištima upravo kroz eko nišu“, rekla je Marija Ščulac Domac, napomenuvši da je takav tip označavanja kod nas u začecima.

Komentiraj