Predsjednik Hrvatskog sindikata hitne pomoći Danijel Šota ustvrdio je u utorak kako je uzrok tragične smrti mladića u Zaprešiću u propustima zdravstvene administracije koja godinama propušta regulirati nadležnosti medicinskih sestara i tehničara u pružanju hitne pomoći.

Postoji spor u Ministarstvu zdravstva zbog kojega se ne priznaju kompetencije koje su medicinske sestre i tehničari dobili na tečajevima te zato dolazi do kolapsa sistema, pojasnio je Šota za Hinu.

“Stoga, sve ono što bismo mogli napraviti ne smijemo”, rekao je  Šota koji smatra kako problem nije u edukaciji na hitnoj pomoći koja je kvalitetna i dobra, već u nedostatku nadležnosti medicinskog osoblja.

Tu se radi, kaže, o medicinskim sestrama i tehničarima koji svoj posao rade više od 30 godina i na neki način su bili i edukatori liječnicima koji tek počinju raditi.

U slučaju tragične smrti mladića u Zaprešiću, kaže, nije pitanje je li u vozilu Hitne pomoći bio liječnik ili ne, već je bitno da tim koji dolazi na mjesto nesreće mora biti osposobljen i imati nadležnosti pružiti potrebnu pomoć.

Smatra kako svaki sustav ima svojih mana te je trebalo i ranije reagirati.

Naveo je kako je hitna služba trebala dobiti novi pravilnik kako bi krenuli s novim smjernicama i koji je 2016. godine prošao saborski Odbor za zdravstvo. No, upozorio je, taj je pravilnik stao promjenom Vlade i do danas stoji u Ministarstvu zdravstva.

“On nikad nije zaživio i do danas stoji u nekoj ladici. Danas kada se dogodi ovakav slučaj, sad pričamo o onome što je trebalo biti”, kazao je.

Upitan kakva je praksa hitne pomoći u drugim zemljama EU, Šota je rekao kako je u npr. Italiji, Njemačkoj i Francuskoj sistem rada takav da nema dovoljno liječnika na terenu, već postoji jedan liječnik koji koordinira radom i na teren izađe samo po potrebi. Sve ostalo zbrinjavaju dobro educirane medicinske sestre i tehničari. “Nije vama u tom trenutku bitno tko će doći, već je bitno da taj tko dođe zna što napraviti”, kazao je.

U SAD-u u vozilima hitne pomoći, kako se vidi u filmovima i serijama, nemaju liječnika, već educirane ljude koji to rade. “Mi u hitnoj pomoći imamo medicinski kadar. Tehničari imaju završene medicinske škole i samo ih treba dobro organizirati, educirati i osposobiti te im dati nadležnost da mogu raditi svoj posao. To nisu liječnici i nikada to neće biti, ali će biti osposobljeni pružiti najadekvatniju pomoć koja je potrebna u tom trenutku”, rekao je.

Tragičnim smatra i to što i dalje imamo sustav saniteta koji je po županijama takav kakav je pa tako neke županije sanitetski prijevoz imaju po zavodima za hitnu pomoć, a kod nekih su ostali pri domovima zdravlja.

Smatra kako taj sustav mora biti ujednačen te se Hitna pomoć mora dovesti na profesionalnu razinu gdje će svi biti unificirani – od edukacije do spremnosti izlaska na teren kao i imati puno više ekipa.

Komentiraj