Sokrat, jedan od najčasnijih i najumnijih ljudi u povijesti čovječanstva

Dana 15. veljače 399. prije Krista je grčki filozof Sokrat osuđen na smrt zbog toga što “ne vjeruje u bogove u koje vjeruje država, nego uvodi nova božanstva”. Okupio je oko sebe intelektualnu elitu atenske mladeži, javio se kao ideolog “duhovne aristokracije” i došao u sukob s vladajućom demokracijom. Optužen zbog bezbožništva i “kvarenja mladeži”, odbio je pred sudom opovrgnuti svoje teze. Premda su mu prijatelji omogućili bijeg, iz poštovanja prema zakonima ostao je u zatvoru i ispio otrov.

“Upoznaj sebe” najveća je Sokratova poruka. A onom znamenitom “Znam da ništa ne znam”, Sokrat nas i danas upozorava kako se mnoga znanja temelje na lažnim istinama i nepreispitanim opažanjima. Samo um (logika) dovodi ljude do pravog znanja o stvarima i sebi. Najvažnija snaga čovjeka je spoznaja: spoznaja dobra da bismo uvijek postupali dobro i spoznaja zla da bi se zla klonili.

Sokrata se smatra moralnom vertikalom, jednim od najčasnijih i najumnijih ljudi u čitavoj povijesti. A eto, presudila mu je “gomila”, ista ona za čiju se dobrobit tolikom mudrošću i principima do kraja hrabro borio. „Sokratova smrt“ je velika moralna drama čovjeka i čovječanstva.

Komentiraj