Hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol sudjelovao je u raspravi plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta o Novoj strategiji za potrošače koju je za naredno petogodišnje razdoblje predložila Europska komisija.

Strategija naglašava važnost jednakog i pravodobnog pristupa cjenovno pristupačnim testovima, zaštitnoj opremi, liječenju i budućim cjepivima protiv bolesti COVID-19, a predviđa i niz konkretnih mjera koje imaju za cilj poboljšati razinu zaštite europskih potrošača.

Sokol, inače član dbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, u raspravi je ukazao na probleme s kojima su potrošači susreću tijekom pandemije.

“Europski potrošači, njih 450 milijuna, kao slabija ugovorna strana u pravnom odnosu s trgovcima, moraju uživati kvalificiranu pravnu zaštitu. Tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 politika zaštita potrošača pokazala se ključnom za jamčenja povrata troškova za otkazivanje usluga, borbu protiv širenja dezinformacija i nepoštenih trgovaca, a naročito onih koji prodaju lažnu ili nesukladnu medicinsku opremu. Pandemija je stvorila znatne probleme koji utječu na svakodnevni život potrošača, posebno u pogledu dostupnosti i pristupačnosti proizvoda i usluga, kao i putovanja unutar ali i izvan EU-a”, kazao je.

U kontekstu potrošačkog paketa zastupnici su raspravljali i o izvješćima o sigurnosti proizvoda i postizanju održivijeg jedinstvenog tržišta za potrošače i poduzetnike. Na oba izvješća zastupnik Sokol aktivno je radio posljednjih mjeseci, a posebno se založio za uspostavu prava na popravak proizvoda i zabranu planiranog zastarijevanja proizvoda.

“Iako istraživanje Europske komisije iz 2018. navodi da 64% potrošača popravlja svoje proizvode, Eurobarometar o okolišu navodi drukčije podatke. Prema tom istraživanju, objavljenom u ožujku ove godine, u Europskoj uniji samo je 32% ispitanika izjavilo je da popravlja proizvode. Ovo je zabrinjavajući podatak koji pokazuje tendenciju gubitka interesa potrošača za popravak proizvoda, naglasio je Sokol te je pozvao na uspostavu prava na popravak proizvoda kako bi se potrošačima jamčilo da će moći izvršiti popravak proizvoda na brz, efikasan i cjenovno pristupačan način. 77% potrošača radije bi popravilo nego zamijenilo neispravan proizvod. Potrošači koji se odlučuju ne popravljati proizvod, uglavnom to čine zbog nedostatka informacija o trajnosti i popravljivosti proizvoda. Očito je dakle, da moramo poraditi na boljem informiranju potrošača”, istaknuo je Sokol.

Zastupnici su osudili i planirano zastarijevanje proizvoda. Naime, istraživanja su pokazala da prosječan pametni telefon traje između godinu i dvije dana, a jedan je proizvođač mobilnih uređaja u Italiji i kažnjen zbog namjernog usporavanja rada mobilnih telefona.

“Kad govorimo o zaštiti potrošača u kontekstu održivog jedinstvenog tržišta onda posebnu pozornost treba posvetiti borbi protiv planiranog zastarijevanja proizvoda. Namjerno osmišljavanje i ugrađivanje mehanizama u proizvode kako bi im se skratio vijek trajanja za nas je neprihvatljivo. Potrebno nam je stoga više informacija o problemu planiranog zastarijevanja proizvoda”, zaključio je Sokol.