Kazalište bi trebalo služiti kao katalizator stvarnosti u kojoj živimo, svojim repertoarom propitivati društvene vrijednosti i tako pridonijeti pomicanju granica u dramskom stvaralaštvu, smatra ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) Snježana Abramović Milković, a upravo će to, kako je rekla u razgovoru za Hinu, biti njezina misija na čelu toga teatra tijekom preostale dvije godine mandata.

“Mislim da život ne smije biti snažniji i bizarniji od kazališta. Mislim da kazalište može i mora pomoći društvu u čišćenju svojih trauma suočavajući ga s njima kroz tematizaciju tabua, mitova, prešućenih događaja iz prošlosti i zato sve više dobiva na važnosti u društvu. Moramo biti svjesni stvarnosti u kojoj živimo a kazalište je katalizator te stvarnosti”, kazala je Abramović Milković.

Upravo je zaključila drugu godinu svojega ravnateljskog mandata; njen je dolazak na čelo ZKM-a u prosincu 2014. podigao buru i popraćen je brojnim polemikama. Gledajući unatrag, sav se taj stres apsolutno “isplatio”, ističe: zahvaljujući predstavi “Hinkemann”, ZKM je u 2016. bio najnagrađivanije hrvatsko kazalište, proširena je suradnja s nezavisnom scenom, a najponosnija je na izvrsnu kreativnu sinergiju ostvarenu unutar kazališnog tima.

“Nekada mi se čini da su mi suradnici kreativni orkestar koji treba samo pametno navoditi dirigiranjem. Već dvije godine kvalitetno i uspješno radimo, realizirali smo popriličan broj premijera, surađujemo s hrvatskim piscima, imali smo velik broj gostovanja, glumački ansambl je osvježen novim snagama, a uveden je i projekt Inkubator, kreativna platforma za članove glumačkog ansambla”, kazala je Abramović Milković.

Rezultati sve govore

Na relativno definiranu poetiku ZKM-a, koji ima vrlo profiliran glumački ansambl, njezina se osobna poetika odlično nadovezala, ističe, jer, dok je ona ZKM-u dala novi pristup repertoaru, koji je “malo zaoštrila” predstavama koje ozbiljno propituju vrijeme u kojem živimo, ZKM je njoj dao dragocjeno umjetničko i radno iskustvo.

“Prije svega, perspektiva rada u javnoj ustanovi potpuno je drukčija nego na nezavisnoj sceni, a ja sam godinama radila kao samostalna umjetnica. Sada dobro mogu sagledati razlike u radu i načinu razmišljanja u instituciji kao i izvan nje, zanimljiva je različitost u perspektivi”, pojasnila je.

“Malo sam zaoštrila repertoar, jer u prošloj sezoni realizirali smo popriličan broj novih predstava koje ozbiljno propituju vrijeme u kojem živimo, od ‘Hinkemanna’, preko ‘Crne knjige’, ‘Pada’, ‘Velike bilježnice’ pa do ‘Noćnog života’. Došlo je vrijeme kada je kazalište postalo mjesto otpora ideologiji i podjelama jer se prava pitanja postavljaju na sceni”, dodala je.

ZKM je kazalište koje “provocira na razmišljanje, na zauzimanje stava prema stvarnosti i umjetnički izlazi iz sigurne zone stvaranja”.

“Ja osobno inkliniram autorskom teatru ali jednako tako postavljamo suvremene dramske tekstove, ali i klasičnu literaturu suvremeno interpretiranu. No, teško je sam sebe procjenjivati u radu. Ono što je najvažnije je da imamo brojnu publiku koja nas prati. Rezultati govore sami za sebe”, istaknula je.

U dvije godine 13 premijera

U dvije godine ZKM je “odradio” trinaest premijera, ali ništa manje važnima ne smatra koprodukcije s nezavisnom scenom, ostvarene s Montažstrojem i kolektivom SKROZ, kao i suradnju s Akademijom dramskih umjetnosti (ADU). Veliki naglasak ZKM stavlja i na gostovanja, od kojih Abramović Milković posebno ističe Wiener festwochen u Beču, NET Festival u Moskvi, Festival svjetskih klasika u Lodzu, Infant Festival i Sterijino pozorje u Novom sadu, gostovanja u Teatru Due di Parma, SNG-u Maribor i SNG-u Ljubljana.

Ove sezone naglasak je na većim ansambl predstavama, a kazalište se snažnije okrenulo i suvremenim domaćim dramskim autorima: dosad je, u ovoj sezoni, u prosincu 2016. praizvedena drama “Noćni život” Ivana Vidića u režiji Paola Magellija, a slijedi praizvedba nagrađivanog teksta Kristiana Novaka “Črna, mati zemla” u režiji Dore Ruždjak Podolski, čija će premijera biti 1. travnja.

Također, Selma Spahić režirat će “Ono što nedostaje” Tomislava Zajeca, dok će posljednja ovosezonska premijera ZKM-a biti, početkom lipnja, predstava radnog naslova “Radnice u gladovanju”, socijalna drama autora Gorana Ferčeca, koju postavlja Olja Lozica.

“To su čak četiri praizvedbe hrvatskih suvremenih pisaca, što mislim da je značajno za suvremeno kazalište poput ZKM-a, a i za naše pisce, koji nemaju puno prostora za svoju prezentaciju”, ocijenila je Abramović Milković.

Rizik se isplati

Jedna od najvećih uspješnica hrvatskog teatra u protekloj godini upravo je ZKM-ova predstava “Hinkemann”, prva hrvatska režija beogradskog redatelja Igora Vuka Torbice. Torbicu je odabrala Abramović Milković, a naslov koji se pokazao pravim pogotkom odabrao je Torbica.

“Mislim da svi ravnatelji vole ekskluzivnost, odnosno, redatelje i pisce koje prvi put hrvatskoj publici predstavljaju u svojim kazalištima. To se nama dogodilo s Torbicom, koji je izuzetno talentirani mladi redatelj i drago mi je da sam dobro procijenila da ga treba angažirati, drago mi je što sam ga pozvala u ZKM i da se rizik isplatio. ‘Hinkemann’ je sigurno antologijska predstava. Dogodio se sjajan spoj ansambla i njegovog redateljskog rukopisa”, kazala je.

“Taj naslov predložio je sam Torbica, a kako je kao tema odlično korespondirao s tadašnjim događajima – odnosno, protestom hrvatskih branitelja u Savskoj – mislila sam da je to dobar trenutak za predstavu koja govori o poniženom vojniku koji dolazi iz rata metaforički gubeći muškost, vojnik koji nije heroj nego čovjek uništene stvarnosti, prepun trauma, bez posla i digniteta, ratnik koji svima smeta i za kojeg bi bilo najboje da je poginuo i da mu društvo bez previše angažmana samo podigne spomenik”, pojasnila je.

Torbici planira povjeriti još jednu produkciju, Shakespeareovu “Mjeru za mjeru”. Premijera komedije najvećeg svjetskog dramatičara koju nismo imali dugo priliku vidjeti na pozornicama hrvatskih kazališta u planu je početkom studenog, a Abramović Milković najavljuje “jako zanimljivu verziju, koja će zasad ipak ostati iznenađenje”.

Budućnost ZPC-a: osamostaljenje i brendiranje 

Iako priznaje da je nemjerljivo veća autnomnost odlučivanja na nezavisnoj sceni nego u javnim ustanovama, Abramović Milković ističe kako joj se politika u “posao” miješa isključivo u upravljačkom smislu, a nikako i kod izbora repertoara i načina umjetničkog rada.

U javnosti je snažno odjeknula odluka zagrebačke gradske uprave da se prostor Zagrebačkog plesnog centra (ZPC) prepusti na upravljanje ZKM-u, što je izazvalo revolt plesne scene. No, Abramović Milković ističe da je ZKM taj prostor dobio isključivo na upravljanje: “ZPC se nije pripojio ZKM-u, te je i dalje u vlasništvu Grada Zagreba koji će uskoro zaposliti pet djelatnika isključivo za potrebe ZPC-a, pokrivati materijalne troškove rada i investirati u popravak zgrade, koja je u dosta lošem stanju”, kazala je.

To će, smatra, zasigurno pridonijeti poboljšanju rada umjetničkim organizacijama na plesnoj sceni, koje će imati besplatnu tehničku, marketinšku i PR-ovsku potporu, a plesni će umjetnici imati priliku izvesti puno više repriznih izvedbi tijekom sezone nego do sada.

“Zadatak budućeg voditelja ZPC-a je razvoj publike za ples i brendiranje prostora i nadam se da će u skorijoj budućnosti biti sredstava za njegovo potpuno institucionalno osamostaljenje. Trenutno je vanjska, honorarna suradnica zadužena za koordinaciju programa Martina Nevistić do raspisivanja javnog natječaja za taj posao, kada će se svi koji imaju tražene kvalifikacije moći prijaviti”, istaknula je.

Ples je i u samom ZKM-u prisutan već duži niz godina pa je senzibilitet toga kazališta prema plesnoj umjetnosti već prilično razvijen, napomenula je, no plesni program ponajviše će se i dalje razvijati u prostoru ZPC-a u zagrebačkoj Ilici.

Pred njom su još dvije godine ravnateljskoga mandata na čelu ZKM-a, u kojima najavljuje nastavak dosadašnje orijentiranosti na “kvalitetu koja pomiče granice”: “Pred ZKM-om stoje uzbudljive kreativne i organizacijske mogućnosti. Nastavit ćemo dalje sa smjernicama koje sam postavila u prve dvije godine a naglasak će, osim na kvalitetnim predstavama, biti i na velikom broju gostovanja. ZKM treba ostati kazalište koje pomiče granice u dramskom stvaralaštvu”, poručila je.

Komentiraj